Lobi se ušunjao među malinjake

Pojedini hladnjačari pokušavaju da lobiranjem proizvođača malina spreče nastavak razgovora sa nadležnima o ceni ovog voća.

Izvor: B92

Utorak, 03.03.2015.

12:40

Default images
Foto: Freeimages.com

To je ocenio za Tanjug predsednik ivanjičkog Udruženja "Malinar ", Dobrivoje Radović.

"Naš dogovor sa premijerom je bio da se pre izvoza prvog kontigenta malina postigne dogovor o ceni 'crvenog zlata', budući da smo mi iz Ivanjice i Arilja oštećeni u odnosu na Kolubarski i Mačvanski okrug", rekao je on, podsetivši da je lani bila velika razlika u otkupnoj ceni ovog voća između šabačkog kraja, gde je bila 230 dinara po kilogramu, i većeg dela zapadne Srbije u kojoj je cena bila 150 din/kg.

"Mi za tekuću godinu zahtevamo akontnu cenu od 2,3 evra po kilogramu, ali i isplatu razlike za prošlu", zaključio je Radović.

Predsednik ariljskog Udruženja "Vilamet - Spas", Dragan Bogdanović kaže da malinari zahtevaju nastavak razgovora sa premijerom Aleksandrom Vučićem, jer, kako tvrdi, samo on može da pomogne u rešavanju njihovog problema.

"Avgusta prošle godine smo započeli dogovor sa hladnjačarima u prisustvu premijera, međutim tada su nam ponudili 170 dinara po kilogramu sa PDV-om, a porez ne treba da uđe u cenu, jer bi tada ovo voće stajalo nešto preko 150 dinara. Takođe, zahtevamo razliku isplate maline za 2014. godinu, a hladnjačari se izgovaraju nesklopljenim ugovorima o izvozu", rekao je on danas Tanjugu.

Prema njegovim rečima, hladnjačari tvrde da do oktobra nisu imali nijedan ugovor o prodaju ovog voća. Boganović smatra da svi zajedno treba da sednu za sto i dogovore se o daljim koracima vezano za proizvodnju, plasman i cenu maline koja, kako ističe, ne sme biti niža od 2,3 evra po kilogramu. Vesić je pozvao građane da na sajtu Direkcije proveravaju da li su investitori platili naknadu za građevinsko zemljište i da ne kupuju stanove i poslovne objekte od njih ako to nisu uradili već samo od savesnih investitora kakvih ima veoma mnogo.

Naveo je da građani treba da znaju da se naknada za građevinsko zemljište koristi za izgradnju infrastrukture odnosno za puteve, vodovod, kanalizaciju, ali i škole i obdaništa.

"Za 26 milijardi dinara koje je neko u prošlosti omogućio ovim investitorima da zarade umesto da plate gradu moglo je mnogo važnih objekata za život građana da se izgradi", kaže Vesić.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Ukrajinci saopštili: Obustavljamo

Ukrajinske vlasti saopštile su večeras da su obustavile svoje konzularne usluge u inostranstvu za muškarce starosti od 18 do 60 godina, pošto je ukrajinska diplomatija najavila mere za vraćanje u zemlju onih koji mogu da idu na front.

21:57

23.4.2024.

1 d

Podeli: