Srpska praksa: Prvo da se zadužimo

Procenjuje se da Srbija trenutno ima odobreno oko tri milijarde evra kredita od međunarodnih finansijskih institucija koje ne koristi i na koje plaća kamate.

Izvor: Tanjug

Utorak, 14.01.2014.

16:00

Default images

Prema oceni stručnjaka, razlog tome je što zemlja nije pripremljena za namensko, projektno zaduživanje.

Ako bi se ta sredstva iskoristila, bio bi generisan određen privredni rast, stvorena radna mesta, a izgradnja infrastrukture bi privukla druge investicije, izjavio je nedavno stalni predstavnik Svetske banke u Srbiji Toni Verheijen.

Sredstva koja nisu povučena najvećim delom odnose se na izgradnju putne i železničke infrastrukture, i delom na ulaganja u oblasti energetike.

Srbija je, takođe, sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima dogovorila dve vrste kredita u ukupnom iznosu od 200 miliona dolara, za navodnjavanje i opšte projekte u poljoprivredi, ali prema ranijim izjavama iz vlade, ne postoji dovoljan broj projekata da se ta sredstva iskoriste u potpunosti.

Ekonomista Milan Kovačević istakao je u izjavi Tanjugu da je Srbija "uvela praksu da je lakše zadužiti se, nego upotrebiti taj novac".

"Zašto je to tako? Zato što smo neorganizovani. Država lako ulazi u kredite, a da bi se ti krediti iskoristili, potrebno je da neko drugi napravi projekte, da ekspropriše zemljište, da napravi tender, sve ostalo, i to strašno traljavo ide", rekao je on.

Prema rečima Kovačevića, događa se, ne samo da se uzeti krediti ne koriste dovoljno, već i da se koriste na loš način.

"Čim vi niste dovoljno prostudirali ideju i projekat za koji vam treba novac, onda je velika verovatnoća da ćete napraviti pogrešnu investiciju, što će više koštati", naglasio je on.

Kako je naveo Kovačević, jedan od najtipičnijih primera za nekorišćenje kredita jesu državni projekti u oblasti infrastrukture, gde ima više uključenih - od različitih ministarstava, državnih preduzeća, izvođača, a organizacija nije dobra. Ističući da još veći problem od nekorišćenja kredita predstavlja ubrzani tempo zaduživanja države, on je ocenio da bi trebalo zakonom regulisati kako se novi krediti mogu uzimati, za koju svrhu se mogu upotrebiti i na koji način.

Savetnik za investicije Mahmut Bušatlija naveo je u izjavi Tanjugu da najveći problem predstavlja nespremnost države da se namenski zadužuje jer nema projekte, ni uređenu dokumentaciju, da bi mogla odmah po uzimanju novca da počne realizaciju projekata.

"Uglavnom je to posledica diletantskog ili dnevno-političkog zaduživanja... A to što mi plaćamo sada penale zato što ne možemo da realizujemo te kredite, to baš niko nije razmišljao u vreme kad su se dogovarali ti krediti", naglasio je Bušatlija.

On je ocenio i da je projektne zajmove od međunarodnih finansijskih institucija Srbija ugovarala na neprofesionalan način.

"Mi sa Svetskom bankom, recimo, i sa Evropskom investicionom banakom, čak i sa EBRD, imamo ugovore o kreditiranju projekata, pod uslovom da mi obezbedimo glavne projekte. To je jedan apsurd, čak ni afričke zemlje nemaju taj uslov".

"Mi se nismo znali izboriti za to, da ako oni nama daju kredit, i naša država garantuje povraćaj kredita, da onda oni ne treba da se mešaju u izbor izvođača, i u to na koji način ćemo mi graditi. Uobičajen način gradnje infrastrukture je da paralelno projektujete sa izvođenjem radova, i projekat se za završava onog momenta, kad ste vi završili, ustvari, čitav posao", naveo je Bušatlija.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 4

Pogledaj komentare

4 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: