Zašto Brus Vilis ne snima u Srbiji

Zbog birokratskih prepreka, gubimo desetine miliona evra koje bi uložile strane filmske produkcije, piše sajt RTS.rs.

Izvor: RTS

Četvrtak, 16.05.2013.

20:55

Default images

U razvijenim zemljama u proseku potrebno do osam dana za dobijanje dozvole za snimanje filma na javnoj lokaciji, a u Srbiji taj proces može da traje i nekoliko nedelja.

Zbog glomaznih i nejasnih procedura, godišnje gubimo desetine miliona evra investicija stranih filmskih produkcija. Dok je u okolnim zemljama potrebno od pet do osam dana za dobijanje dozvole za snimanje na javnoj lokaciji, u Srbiji taj proces traje i nekoliko nedelja. Upućeni kažu da bi stranci češće snimali kod nas kada bismo im, poput komšija, vraćali petinu uloženog novca.

Kada stranci snimaju u Srbiji, sve je kao na filmu. Ostavljaju nam milione dolara za lokacije, opremu, automobile, benzin, smeštaj, hranu. Zapošljavaju domaće filmadžije, statiste, asistente, vozače.

Dovode nam i zvezde - Džerarda Batlera, Edriana Brodija, Rakel Velč, Pirsa Brosnana, Ralfa Fajnsa.

Glumac Rejf Fajns kaže da postoji duh Beograda koji voli i da postoji istorija u kamenu.

"Videli smo neverovatne promene vremena za tri meseca koliko smo ovde. Od dubokog snega do divnih sunčanih dana. Svega ima ovde", kaže snimatelj Beri Akrojd.

Od stranih filmskih produkcija zemlje regiona zarade 50 miliona evra godišnje. Srbija isto toliko, ali za četiri godine. Razlog što naše lokacije ređe biraju leži u tome što producentima ne vraćamo 20 odsto uloženog novca, što je praksa u okruženju. Nacrt Uredbe o takvoj vrsti stimulansa postoji, ali već godinu dana čeka odobrenje Vlade.

"Po našoj nekoj evidenciji za poslednje četiri godine bilo je još potencijalnih 300 miliona evra investicija kroz ovakve projekte. Neki od njih ruku na srce propali su kao projekti, nisu izfinansirani, ali većina njih je isključivo zbog podsticaja", kažeAna Ilić iz Srpske filmske asocijacije.

Od finansijskih podsticaja za strane filmadžije korist bi imala i domaća kinematografija.

Dejan Karaklajić iz Filmskog centra Srbije kaže da je ideja FCSilmskog centra Srbije je da se tri odsto , od novca koji se njima vraća od 20 odsto, ide da oni ostavljaju za srpsku kinematografiju.

"Mi bi time mogli da finansiramo tokom vremena dobar deo naše proizvodnje", navodi Karaklajić.

I bez Vladine Uredbe, deset srpskih opština potrudilo se da privuče investicije stranih produkcija.

"Te opštine sada imaju ili jednu osobu ili celo odeljenje kojem se obraća filmska industrija. Takođe imaju napravljenu bazu lokacija koje su raspoložive za snimanje i uspostavile su jasne rokove za koliko će izdati dozvole, kao i cenovnike", kaže Ivan Radak iz NALED-a

Čini se da je to što smo upravo propustili priliku za snimanje blokbastera "Umri muški", čiji je budžet 97 miliona evra, dovoljan razlog da se o podsticajima za strane producente bolje razmisli.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

50 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: