Zašto cena zemlje u Vojvodini skače

Mala ponuda, a velika tražnja - dovele su do toga da u poslednje vreme hektar zemlje u Vojvodini košta čak 15 hiljada evra.

Izvor: B92

Četvrtak, 21.03.2013.

16:06

Default images

Samo neki od razloga za to su dolazak stranog kapitala na srpsko tržište, ali i činjenica da se od svih grana privrede u Srbiji samo poljoprivreda isplati.

Ovde nema zlata ni nafte, a košta kao da ima - u ataru Zmajeva je pre nekoliko meseci na licitaciji hektar državne zemlje koštao neverovatnih 94.000 dinara, što je nezapamćeno u ovom delu Vojvodine. "Verovatno je i više nego zlatna, ovo je dijamanska zemlja, cena je išla od 86 pa do 94 hiljade dinara po hektaru... Ako država nešto ne preduzme i ako proda državnu zemlju, ja se bojim da će naša deca biti sluge na njoj"

, kaže Svetozar Botić, poljoprivrednik iz Zmajeva. Tržišna cena zemljišta je na teritoriji Vojvodine već neko vreme u konstantnom porastu - tako u Sremu doseže do 10.000 evra po hektaru, samo hiljadu evra manje u Bačkoj, dok je slavni rekorder Banat sa čak 14 hiljada evra po hektaru. Cenu diktiraju kvalitet i blizina puta, ali i strani faktor...

"Tamo gde se najavljuje dolazak Al Dahre i Arapa, cena je značajno viša, čak i u Sremu i Banatu gde je zemlja manje kvalitetna i nikada nije dostizala te cene. U Sremu takođe skače jer su ljudi masovno počeli da se bave voćarstvom i vinogradarstvom", kaže Radislav Jovanov - predsednik Zadružnog saveza Vojvodine

U pokrajinskom sekretarijatu odbacuju tvrdnje da cena ima veze sa dolaskom arapske Al Dahre na srpsko tržište, kao i činjenicom da će od 2014. godina inostrani investitori moći legalno da kupuju zemljište. Ključ je u ceni poljoprivrednih proizvoda, koja takođe raste. "Poljoprivreda, a naročito ratarstvo, napokon postaju profitabilne grane, pa najviše zbog toga raste cena hektara, a to je i privuklo veliki broj investicija. Država ne sme da prodaje svoje zemljište, mali poljoprivrednici samo tako mogu postati veći. Ono se ne sme koristiti ni za restituciju, ni za privatizaij

u", kaže Goran Ješić - Pokrajinski sekretar za poljoprivredu

A da bi poljoprivrednici mogli na licitacijama ili na tržištu da pariraju krupnom kapitalu - neophodno je da poskupe i finalni proizvodi sa njihovih njiva. Kukuruz nikada neće dostići cenu zlata, ali proizvođači se ne bi bunili kada bi mu otkupna cena bila makar malo viša.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

14 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Ukrajinci saopštili: Obustavljamo

Ukrajinske vlasti saopštile su večeras da su obustavile svoje konzularne usluge u inostranstvu za muškarce starosti od 18 do 60 godina, pošto je ukrajinska diplomatija najavila mere za vraćanje u zemlju onih koji mogu da idu na front.

21:57

23.4.2024.

1 d

Podeli: