Hidroelektrane na Limu: Da ili ne?

Javna rasprava u Privrednoj komori Beograda o uticaju planiranih brana na životnu sredinu počela sa zakašnjenjem jer su protivnici izgradnje hidroelektrana tražili odlaganje zbog, kako su istakli, neregularnosti pri zakazivanju skupa i nemogućnosti svih zainteresovanih da prisustvuju.

Advokat nevladinih organizacija (NVO) sa područja Prijepolja Sreten Đorđević rekao je da je protivzakonito i to što se javna rasprava održava 300 kilometara daleko od područja na koje se odnosi - gde treba da se grade hidroelektrane, da je, suprotno zakonu, zakazana ranije od predviđenog roka, a ni studija nije dostupna u elektronskom oblikuda bi je svi videli.

On je upozorio da će, u slučaju da Ministarstvo energetike, razvoja i životne sredine da pozitivno mišljenje o studiji, grupa nevladnih organizacija pokrenuti i četvrti sudski spor pred Upravnim sudom Srbije o planu za izgradnju hidrocentrala.

Đorđević je kazao da je već do sada nastao "niz drastičnih nezakonitosti", ocenio da se Ministarstvo unapred opredelilo za jednu stranu - za investitore, ali je i dodao da Srbija kasni više od tri godine sa zvaničnim obaveštavanjem Crne Gore o planu za izgradnju akumulacija "koje će plaviti i njenu teritoriji".

"Izgradnja hidroelektrana će uništiti ekosistem kanjona Lima", naglasio je on i naveo da se to ne može nikako nadomestiti.

Predstavnici Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine, koji su i organizovali javnu raspravu, istakli su da je procedura u vezi sa javnom raspravom i izradom studije procene uticaja na životnu sredinu, po zakonu.

Načelnik Odeljenja za procenu uticaja na životnu sredinu Ministarstva, Zoran Veljković naveo je da je i javna rasprava zakazana po zakonu.

Prema njegovim rečima, za održavanje javne rasprave odabran je Beograd, jer je procenjeno da je to "bezbednije po učesnike". On je demantovao da će izgradnja hidroelektrana bilo kako uticati na prorodan tok Lima na teritoriji Crne Gore.

Veljković je kazao da ne zna koliko će još trajati procedura odlučivanja o tomeda li će brane biti građene. Predstavnici kompanije Energoprojekt hidroinženjering koja je radila studiju procene uticaja hidroelektrana na životnu sredinu, naveli su da su urađene analize stanja i projekcije nakon izgradnje brana za sve segmente zaštite životne sredine - vodu, zemljište, vazduh.

Posebna pažnja, kako je istaknuto, biće posvećena zaštiti flore i faune jer je područje Lima stanište velikog broja endemskih vrsta. Studijom su predložene i obavezne mere zaštite od otpadnih voda, smeća, zaštite od buke, emisije štetnih gasova, a kao jedan od primera navedena je izgradnja prevodnice za migratorne ribe.

Javnoj raspravi prisustvovali su članovi Koordinacionog odbora za podršku izgradnji hidroelektrana, koji su organizovani došli iz Brodareva i Prijepolja, kao i predstavnici neformalnog udruženja "Brana", članovi nevladinih organizacija koje se protive izgradnji, ali su oni demonstrativno napustili skup nakon 15 minuta, jer su smatrali da je bio neregularan.

Početno nadvikivanje i metež u punoj sali beogradske komore, u kojoj je bilo oko 100 ljudi, pratili su i taransparenti. Oni koji su protiv hidroelektrana nosili su maske sa likom aktiviste iz Brodareva koji je pretučen avgusta prošle godine na prethodnoj javnoj raspravi, i podigli transparent na kojem je pislo "Brana nasilju", dok su zagovornici izgradnje nosli transparente "Hoćemo da radimo".

Prethodno je udrženje "Brana" otkazalo protest protiv neregularne javne rasprave ispred Privredne komore Beograda jer nisu dobili odobrenje MUP-a za njegovo održavanje. Ulaz u zgradu komore obezbeđivalo je dvadesetak policajaca.