Japan, primer za Evropu

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj nedavno je snizila predviđanja o privrednom rastu u većini industrijski razvijenih zemalja, sa izuzetkom Japana.

Izvor: Tanjug

Petak, 14.09.2012.

11:21

Default images

Privredni rast te zemlje ove godine mogao da dostigne 2,2 odsto.

Prognoze su snižene za privredni rast u SAD, Nemačkoj, Velikoj Britaniji, Italiji, Kanadi, Francuskoj.

Belgijski ekonomista Evelin Duril-Fer sa belgijskog instituta za jezike i orijentalne civilizacije objašnjava za belgijski list `Libr belžik` da su se tokom leta ekonomske prilike pogoršale i u Japanu, i da će predviđanja o privrednom rastu japanske vlade, bazirana na stabilizaciji situacije u Evropi, morati da budu snižena.

"Japanska ekonomija je jako usporena u drugom tromesečju u odnosu na prethodni period. U julu, industrijska proizvodnja je smanjena, izvoz takodje a očekuje se pogoršanje poslovne klime tokom jeseni ", objasnila je Evelin Duril-Fer.

Japanska ekonomija počinje da oseća posledice smanjene potrošnje na domaćem tržištu, a vladine mere, kao što je podrška kupovini vozila koja ne zagadjuju životnu okolinu su pri kraju, što će dodatno opteriti budžet gradjana.

"Izvoz se smanjuje, posebno u Kinu i Evropu. Kina, prvi trgovački partner Japana pokazuje znake slabljenja zbog smanjene potrošnje na domaćem tržistu kao i usporavanja izvoza, pre svega u Evropu", dodala je belgijska analitičarka. Reakcija japanske vlade u savladavanju krize koja je tu zemlju zahvatila tokom devedesetih, trebalo bi da posluži za primer evropskim liderima.

Evelin Duril-Fer smatra da upravljanje japanskom krizom treba da Evropi služi za primer.

"Mere štednje koje se istovremeno sprovode vode sigurno u recesiju. O tome je u više navrata pisao Jozef Stiglic. Takve poruke su slali još liberalni ekonomisti", dodala je Duril-Ferova.

Javni troškovi moraju da kompenzuju slabost investiticija i potrošnje domaćinstava kako bi se podstakla proizvodnja.

Često ekonomski analitičari tvrde da plan o privrednom oporavku Japana nije urodio plodom, ali zapravo utrošeno je samo 20 do 30 odsto planiranog iznosa za projekte podsticanja privrednog rasta. Za planove obnove SAD iz 2008-2009 utrošen je iznos u vrednosti 3,1 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) a u Japanu 1,8 odsto.

Prema oceni ekonomistkinje, potrebno je preduzeti više mera kako bi Evropa izašla iz krize. Jedna od njih je da status Evropske centralne banke omogući direktno finansiranje država po niskim kamatama.

Japan uprkos ogromnom dugu koji je dostigao 200 odsto BDP, koristi povoljnost desetogodišnje kamatne stope koja se kreće oko jedan odsto.

Održivost kontrolisanih troškova finansiranja javnog duga Japana je moguća zato što 95 odsto drzavnih obveznica su u posedu gradjana a pre svega drzavne finansijske institucije, a sve to je moguće i zahvaljujući ogromnoj domaćoj štednji.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: