Vladine mere dobre, ali kratkoročne

Antikrizne mere, koje je vlada usvojila u paketu sa Predlogom rebalansa budžeta, usmerene su u dobrom pravcu, ali će imati kratkoročne efekte.

Izvor: Tanjug

Sreda, 12.09.2012.

13:09

Default images

Zbog toga je, kako su ocenil ekonomisti, neophodno raditi na suštinskim, strukturnim reformama.

Dekan i redovni profesor ekonomije na Fakultetu za ekonomiju, finansije i administraciju Mihailo Crnobrnja ocenio je da su vladine mere usmerene u dobrom pravcu, ali da je ključno pitanje na koje je jako teško odgovoriti, da li će se na taj način "namaći" milijarda evra koja fali.
"Prema mom dubokom uverenju verovatno neće, već će biti dosta blizu toga. Mi imamo tu pojavu, ne samo u Srbiji, da kada se ide u takve antikrizne mere postoje interesne grupe koje umeju na ovaj ili onaj način da smanje efikasnost delovanja, da se izbore za 'svoja prava' što onda na kraju da nešto manji konačan ekonomski efekat", rekao je Crnobrnja.
Izrazivši uverenje da će se ova vlada maksimalno truditi da realizuje sve što je zacrtano, on je ocenio da ni efekat od milijardu evra neće biti dovoljan "s obzirom na dubinu naše krize i ono što je neophodno raditi da bismo što pre izašli iz nje".
Crnobrnja je naveo i da je vlada trebalo da se hrabrije upusti "u likvidiranje nekih oblika subvencija, ne za poljoprivredu, već za 'ekonomske bolesnike', za koje je evidentno da ne mogu da dodju 'na zelenu granu', a država ih i dalje održava".

"Trebalo bi malo hrabrije nastupiti prema preduzećima koja su navodno u restrukturiranju, a u stvari su na državnim jaslama i jedu priličan deo budžeta", dodao je on.
Prema oceni Crnobrnje, više je moglo da bude uradjeno na smanjivanju rashoda i državne potrošnje isključujući plate i penzije "jer je to izuzetno osetljivo, mi smo na tako niskoj granici izdržljivosti da bi lako moglo da dodje do nekog bunta ili protesta". Ekonomista Dragovan Milićević ocenio je da je ukidanje parafiskalnih nameta dobrodošlo i da ih ima još koje bi u budućnosti trebalo ukinuti, medjutim, "ovo je sada bilo urgentno jer je bilo bezveznih taksi koje su ljudi plaćali zajedno sa gomilom drugih računa, a da praktično nisu ni znali".
"To jesu dobrodošle mere, ali neće značajno popraviti položaj malih i srednjih preduzeća zbog činjenice da su problemi gomilani godinama i pre svega na strani preskupih izvora finansiranja. To je ono što je izvuklo svu akumulaciju iz malih i srednjih preduzeća, a ne neke takse koje su minorne i nisu ni jedan odsto njihovih stvarnih troškova", precizirao je Milićević u izjavi Tanjugu.
Kako je naveo, problem je tome što su mala i srednja preduzeća ostala bez obrtnog kapitala i najveći deo biznisa finansiraju iz pozajmljenih izvora, a cena takvih izvora je 22 do 23 odsto u proseku, i to je glavno pitanje koje mora da se rešava u narednom periodu.
Milićević je ukazao i da će povećanje PDV-a delovati proinflatorno i da je opasno što će poskupeti i proizvodi na koje stopa tog poreza nije povećana jer efekat povećanja cena raste "kao grudva snega".
"Država će u narednom periodu posebnu pažnju morati da posveti suzbijanju inflacije jer će PDV sigurno imati kratkoročan efekat na povećanje cena", dodao je on.
Napominjući da je on bio protiv povećanja PDV-a, Milićević je ocenio da bi daleko veći efekat imalo povećanje stopa naplate poreza.
"Očigledno da to u kratkom periodu nije moguće i da će se tek u nekim narednim periodima mesecima polako ta poreska disciplina sanirati i stepen naplate poreza povećati, što je značajno bolja mera nego povećanje PDV-a", precizirao je on.
Milićević je naglasio i da su sve mere koje je vlada preduzela iznudjene zbog ozbiljnosti situacije u kojoj se zemlja nalazi i da bar za početak daju neke ograničene rezultate, a da bi se sprovele ozbiljne strukturne reforme potrebni su meseci i godine.
Profesor ekonomije na Filozofskom fakultetu Miodrag Zec ocenio je da će vladine mere doneti kratkoročnu relaksaciju budžeta, ali da one pre svega predstavljaju "gašenje požara" i nisu deo šireg, dugoročnijeg, koncepta.
Ekonomista Miroslav Prokopijević rekao je za Tanjug da je povećanje poreza u sadašnjoj situaciji pogrešan korak jer se rastom PDV-a, akciza, poreza na korporativnu i kapitalnu dobit sredstva iz produktivnog, privatnog sektora premeštaju u neproduktivni, državni.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: