GMO hrana polako osvaja svet

Više od 16.700.000 farmera u 29 zemalja sveta prošle je godine uzgajalo genetski modifikovane (GM) kulture.

Izvor: Jutarnji list

Ponedeljak, 27.02.2012.

14:02

Default images

To je objavila nedavno ISAAA (International Service for the Ackuisition of Agri-Biotech Applications), organizacija čiji je cilj da ublaži posledice gladi uz pomoć biotehnologije.

Lani su GM kulture rasle na 160 miliona hektara, što je za osam odsto više nego 2010. godine. "Od 1996., kada se počelo sa uzgojem GM useva, nova tehnologija se usvajala brzinom bez presedana", izjavio je Clive James, autor ISAAA-ina izveštaja. Istakao je kako su glavni korisnici GM tehnologije, njih 15 miliona, farmeri iz zemalja u razvoju.

Takođe, gotovo polovina GM kultura raste u zemljama u razvoju, a najviše se gaje biotehnološke verzije kukuruza, soje, pamuka, kanole, šećerne repe, lucerke, papaje, buče, paradajza, slatke paprike i krompira.

"Istina je da su površine pod GM biljkama svake godine sve veće i da se sve veći broj uzgajivača odlučuje za te kulture. No površine pod konvencionalnim kulturama još uvek su mnogo veće", rekao je Hrvoje Fulgosi, molekularni biolog iz Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu.

"Prevlast GM kultura u budućnosti može se očekivati tek ako azijske zemlje pređu na gajenje GM pirinča. Neke kulture, poput pamuka, već su 85 odsto genetski modifikovane, a soja se približava ovoj brojci. Mislim da će brzinu prihvatanja GM kultura ponajprije diktirati cene hrane. Na primer, GM soja na tržištu postiže 30 odsto nižu cenu od konvencionalne", istakao je Fulgosi.

Evropa jako protiv

"Evropa je u poslednjim decenijama imala nekoliko velikih afera povezanih s ljudskom ishranom. Svi se sjećamo kravljeg ludila i dioksina u jajima. Evropski su potrošači stoga opravdano oprezni", rekao je Fulgosi i istakao kako su ti skandali znatno usporili istraživanja s GM biljkama u Evropi. "Velike su kompanije potpuno premestile ova istraživanja u druge države sveta. U Evropi je gotovo nemoguće dobiti dozvolu za probna polja sa GM kulturama. Sada su druge države razvile tehnologiju, a Evropa nema čime odgovoriti", dodao je Fulgosi. Naglašava kako evropski uzgajivači proizvode ono što tržište prihvata.

"Ako evropski potrošači ne žele GM kulture, legitimno je da se one ne gaje. Evropa nikada nije bila značajan izvoznik kukuruza i soje pa tu nema što izgubiti. Ekološka proizvodnja može se upravo u Evropi razviti kao vrlo kompetitivna. Ipak, u recesijskim vremenima većina ljudi traži što jeftiniju hranu", objasnio je Fulgosi.

Male parcele

Naš sagovornik se osvrnuo i na hrvatski zakon o GMO-u, jedan od najrestriktivnijih u Evropi.

"U hrvatskim trgovinama proizvodi koji sadrže GMO sastojke u udelu većem od 0,9 odsto moraju biti jasno označeni kao GMO, a kontrola se sprovodi u ovlašćenoj laboratoriji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo", rekao je Fulgosi.

U Hrvatskoj nije odobren uzgoj ni jedne GM kulture, čak ni na ograničenim područjima.

"Naše su poljoprivredne parcele male pa je tzv. koegzistencija GM i konvencionalnih kultura praktično nezamisliva. Za sada Hrvatska može profitirati od brenda GMO-free, no moramo razvijati sopstvenu tehnologiju i znanje", zaključio je Fulgosi.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

47 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: