Dužnička kriza nam diše za vrat?

Srbija će dogodine, za otplatu dugova i pokrivanje minusa u kasi, morati da izdvoji čak 510 milijardi dinara, odnosno 5,1 milijardu evra.

Izvor: Politika

Sreda, 28.12.2011.

12:59

Default images

To je čak 14 odsto bruto domaćeg proizvoda. Na ovu činjenicu nedavno su upozorili članovi Fiskalnog saveta, prilikom predstavljanja najnovijeg izveštaja o budžetu. „To su velike pare ne samo za naše prilike”, rekao je tom prilikom Vladimir Vučković, član Fiskalnog saveta.

Čuvari državne kase izračunali su da država mora da obezbedi oko 360 milijardi dinara za otplatu glavnice javnog duga. Najveću stavku predstavlja iznos od 230 milijardi dinara koji će država morati da plati onima koji su kupovali kratkoročne trezorske zapise. Na spisku obaveza je i stara devizna štednja za čije je finansiranje neophodno oko 35 milijardi dinara, dok preostale obaveze, po osnovu otplata glavnica domaćeg javnog duga, iznose oko 55 milijardi dinara.

Na to treba dodati i 152 milijarde dinara, koliko je neophodno da se pokrije jaz između prihoda i rashoda u budžetu.

Deo obaveza u iznosu od 50 do 60 milijardi dinara moguće je finansirati iz postojećih deviznih depozita države, navodi se u izveštaju Fiskalnog saveta. Neophodno je da se obezbedi još 450 do 460 milijardi dinara.

"Najveći deo navedenih sredstava mogao bi se obezbediti refinansiranjem dospelih kratkoročnih dugova, po osnovu hartija od vrednosti, u iznosu od 230 milijardi dinara. Preostala sredstava koja su potrebna za finansiranje deficita i dospelih dugova, iznose 220 do 230 milijardi dinara. Ova sredstva će se jednim delom obezbediti povlačenjem tranši već ugovorenih kredita, dok će se drugim delom obezbediti refinansiranjem dugova i novim zaduživanjem", navodi se u izveštaju.

Članovi Fiskalnog saveta, ipak, dodaju da je za refinansiranje dugova neophodno poverenje investitora u kreditnu sposobnost dužnika, u ovom slučaju države Srbije. Zbog toga su zabrinuti da se već u narednoj godini mogu javiti prvi problemi u finansiranju obaveza države.

"Aktuelni talas krize javnog duga u Evropi učinio je investitore nepoverljivijim i opreznijim, pa oni sada reaguju odbijanjem da finansiraju javni dug neke zemlje pri znatno nižem nivou duga u odnosu na BDP nego što je to ranije bio slučaj. Najveći rizik za Srbiju sada je, dakle, da investitori u jednom trenutku, procene da je Srbija nesolventna, a da potom odbiju da finansiraju fiskalni deficit i otplatu dospelih dugova – što bi značilo ulazak u dužničku krizu", upozoravaju. Dodaju i to da je naša zemlja posebno ranjiva na mogućnost da investitori odustanu od refinansiranja državnih hartija od vrednosti, odnosno da dospevajuća sredstva ne ulažu ponovo u trezorske zapise.

Poslednje relevantne međunarodne analize ukazuju na mogućnost da banke iz evrozone u nedostatku likvidnosti počnu da povlače kapital iz centralne i istočne Evrope, podsećaju.

"Imajući u vidu nestabilnost u međunarodnom okruženju, kao i moguće nepoverenje usled visokog i rastućeg domaćeg javnog duga, odluke investitora se ne mogu u potpunosti predvideti, pa je time rizik refinansiranja u 2012. godini izraženiji nego u prethodnom periodu", piše u ovom dokumentu.

Stručnjaci ozbiljno zabrinuti

I dok u Ministarstvu finansija nemaju komentar na ovako alarmantna upozorenja, stručnjaci su zabrinuti.

Nenad Gujaničić iz „Sinteza investa” smatra da „nivo finansiranja javnog duga postepeno poprima veoma ozbiljne razmere koje će biti sve teže kontrolisati”.

"Naravno da je sasvim izvesno da će veliki deo plaćanja glavnice biti finansiran emisijom novih zajmova, dok će njihova cena biti određena nivoom makroekonomske stabilnosti zemlje, ali i globalnim tokovima kapitala", kaže Gujaničić.
Srbija se, kako dodaje, preko evro-obveznica pozicionirala na svetskom tržištu kapitala, te će sada domaći vlastodršci biti pod budnim okom svetskih investitora što će se reflektovati na cenu našeg duga, samim tim i na mogućnosti novog zaduživanja.

"Ovaj negativni scenario je direktna posledica činjenice da se pozajmljenim sredstvima već duže vreme finansiraju potrošnja, ili pak odokativne državne investicije kojih smo bili svedoci i prethodnih dana. Kada je u pitanju servisiranje duga prodajom državne imovine, ovde su mogućnosti veoma skučene što se najbolje videlo na primeru prodaje „Telekoma”, koji je jedno od najvrednijih domaćih preduzeća", zaključuje Gujaničić.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

22 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: