Hoće li nas ekonomija kočiti ka EU?

Ekonomski kriterijumi za prijem u EU, o kojima govori Ivica Dačić, staro su pravilo, ali se ono do sada nije dosledno sprovodilo, objašnjavaju stručnjaci.

Izvor: Press

Nedelja, 20.11.2011.

20:49

Default images

Zamenik premijera Ivica Dačić je nedavno izjavio da "vlada jedne evropske države traži da se Srbiji, pored Kosova, postavi i uslov da dokaže da li je finansijski sposobna da bude deo evropskog prostora".

Eksperti za odnose sa Evropskom unijom, međutim, ističu da je već poznato da briselska administracija ne želi da joj se ponove identične greške kao sa Grčkom, zbog čega će u budućnosti doslovno poštovati sve zadate procedure za prijem novih kandidata. Goran Nikolić, ekonomski analitičar Instituta za evropske studije, kaže da su uslovi koji proizlaze iz Kopenhaških kriterijuma tako postavljeni "kao da se očekuje da svaka nova država bude najidealnije mesto za život".

"Naravno da su u kriterijumima definisani uslovi koje zemlja mora da postigne kako bi obezbedila ekonomsku stabilnost. Ali, ako bi do kraja bili ispoštovani, onda bi svaka zemlja koja ulazi u EU morala da bude idealno mesto za život. Zato je i logično što se mnogim zemljama gledalo kroz prste. Pravi, opipljivi ekonomski kriterijumi postavljaju se onda kada država treba da ih ispuni za ulazak u evrozonu. Tu se podrazumevaju konkretni kao što su tri odsto deficita, javni dug od 60 odsto, niska inflacija i slično", navodi on.

Nikolić dodaje da je "to iz ove perspektive mnogo daleko za Srbiju. Zato ovakve poruke možemo da posmatramo i kao implicitnu vrstu pritiska, prvenstveno zbog Kosova. Ali, i zato jer Srbija, u odnosu na sve zemlje članice i sve države koje imaju ambicije da to postanu, pokazuje najviše disonantnih tonova u svojoj spoljnoj politici u odnosu na briselsku".

"EU ima svoju spoljnu politiku, koja je na nivou država članica, ali se podrazumeva da sve članice podržavaju u najvećoj mogućoj meri identičnu platformu. A bilo je nekoliko slučajeva u kojima je naša država od toga odskakala, kao u slučaju rata u Gruziji ili čuvenog slučaja Nobel", smatra Nikolić.
Predrag Simić, profesor FPN-a i nekadašnji ambasador u Parizu, kaže da "nije tajna da je za pitanja ekonomske stabilnosti najzainteresovanija Nemačka, jer kao ekonomski najrazvijenija članica evrozone snosi najveće troškove u slučaju 'gašenja požara'". Simić, međutim, navodi da je ekonomska stabilnost nešto što moramo da postignemo nezavisno od procesa pregovora sa Briselom.

"Dačić je izmislio toplu vodu. I da se ekonomska stabilnost ne postavi kao uslov, to je nešto što mi moramo sebi da zacrtamo. Uostalom, zbog takvih standarda i postoji Evropska unija", kaže Simić.

On, ipak, navodi da će najjače evropske države insistirati na tvrdim ekonomskim kriterijumima kako bi opravdale proširenje EU među svojim građanima, koji se sve više protive primanju novih članica.

Simić kaže da "možemo da ubedimo Merkelovu da smo sposobni da postignemo ekonomsku stabilnost, ali kako će ona objasniti to svojim biračima, koji su posle grčke krize, generalno, neraspoloženi za širenje Evropske unije. To je ista psihologija koja je zavladala Evropom u prošlom velikom talasu proširenja, kada se cela Francuska digla na noge iz straha da će ih preplaviti poljski vodoinstalateri, koji isti posao rade za duplo manje novca".

"EU je sada počela u ranijim fazama integracije da vodi računa s kim ima posla, da ne primi u svoju kuću još jedna gladna usta koja će odmah pri dolasku u Brisel da zatraže pare da bi očuvala svoju ekonomiju", navodi on.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: