Srbija "beži" pod beogradsku šljivu

Tačno 22,5 odsto građana Srbije živi u Beogradu, pokazuju prvi rezultati popisa, i po tome smo na šestom mestu među evropskim zemljama.

Izvor: Press

Sreda, 19.10.2011.

01:25

Default images

Popis je pokazao da se broj žitelja Beograda u poslednjih deset godina povećao za 91.077. Prema nezvaničnim procenama, u prestonicu se godišnje doseli čak oko 50.000 ljudi.

Od država u regionu jedino u Makedoniji veći procenat stanovništva živi u glavnom gradu. Demograf Goran Penev objašnjava da prenaseljenost glavnih gradova nije izuzetak ni u drugim zemljama Evrope.

Penev objašnjava da je "glavni grad uglavnom i najveći u zemlji, a takođe je i ekonomski centar, s obzirom na to što se u njemu najčešće nalazi u najveći broj kompanija, banaka... Upravo zato se i kod nas veliki broj ljudi doseljava u Beograd iz manjih mesta". "Karakteristika je manje razvijenih zemalja da se stanovništvo doseljava u glavne gradove u potrazi za poslom. S druge strane, u najrazvijenijim zemljama ljudi se sele iz glavnih gradova u predgrađa i sela, dok se prestonice pune imigrantima i siromašnijim stanovništvom. Tamo su sela bogata, pa su tako, recimo, provincije u Francuskoj mahom skuplje od Pariza", navodi on.

Direktor Nacionalne agencije za regionalni razvoj Ivica Eždenci kaže da nikako ne valja što na četiri odsto teritorije Srbije živi gotovo četvrtina stanovništva.

"Beograd je preopterećen i infrastrukturno ne može da izdrži doseljavanje tolikog broja ljudi, dok s druge strane obodi zemlje ostaju pusti. Zaista verujem da mogućnosti za dobar život ima i u manjim gradovima, ali treba više ulagati u njih da bi zaživeli", kaže Eždenci.

Član Gradskog veća Beograda Miroslav Čučković smatra da je broj građana koji se godišnje naseli u prestonici prevelik. "Kuriozitet je da i penzioneri dolaze u Beograd iz ruralnih sredina zbog pogodnosti koje imaju ovde, kao što je socijalna pomoć", navodi Čučković.

Kako kaže, upravo iz ovog razloga iz gradskog budžeta izdvojeno je više od milion evra za razvoj manjih gradova.

"Pored ulaganja u infrastrukturu, zdravstvo, školstvo i slično, izdvojen je novac i za društvene događaje. Naime, male sredine su toliko zamrle da nemaju dovoljno razvijene, ili uopšte nemaju kulturne i zabavne sadržaje, pa mladi ljudi i zbog toga beže u velike gradove", tvrdi Čučković.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

45 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: