Grci "dominiraju" srpskim putevima

Od ukupno petnaestak tendera koji su raspisani za radove na Koridoru 10 i autoputu „Južni Jadran“, samo u četiri slučaja posao su dobile domaće firme.

Izvor: Danas

Utorak, 27.09.2011.

00:09

Default images

Na svim ovogodišnjim konkursima pobednici su bile firme iz Grčke.

U prošloj godini, situacija za domaće putare bila je nešto povoljnija nego ove, jer je konzorcijum srpskih firmi zaokružio ugovore za izgradnju severnog kraka Koridora 10, kroz Vojvodinu, u ukupnoj dužini od 110 kilometara, gde je vrednost posla ugovorena na 10 milijardi dinara.

Takođe, Energoprojekt je dobio izgradnju tunela Straževica na obilaznici oko Beograda, što vredi oko 120 miliona evra, dok će oko 40 miliona evra moći da naplate preduzeća Planum i "Ratko Mitrović“ kada budu završili petlju kod Batajnice. Domaći konzorcijum još je angažovan i na izgradnji prve deonice od 12,5 kilometara na putu ka Južnom Jadranu, od Uba do Lajkovca, vrednu 8,5 miliona evra, što je jedini ugovor koji su srpski građevinci potpisali sa stranim kreditorom, u ovom slučaju Evropskom bankom za obnovu i razvoj. Sve ostale deonice za koje su sredstva odobrile Svetska banka, EBRD ili Evropska investiciona banka, dobile su strane firme.

Tako je obilaznica oko Dimitrovgrada, duga 8,7 kilometara i deonica od 14,3 kilometra na putu Pirot - istok, "pripala“ Alpini, a ukupna vrednost ugovorenih radova koje kreditira Svetska banka i EBRD, iznosi 61,5 miliona evra. Obilaznicu oko Beograda, od Dobanovaca do Batajnice, od 6,1 kilometra i vrednu 35 miliona evra, koje kreditira EIB, radi Štrabag dok je slovenačko Primorje nosilac konzorcijuma sa „Ratkom Mitrovićem“ na deonici od Orlovače do Bubanj potoka, duge 5,4 kilometra i „teške“ 14 miliona evra.

Ipak, među stranim kompanijama, na našim tenderima najuspešnije su dve grčke firme, Aktor i Terna, čiji su vlasnici, navodno u rođačkim odnosima, a koje su, osim deonice od Srpske Kuće do Donjeg Neradovca, vredne 21,8 miliona evra finansiranih iz Helenik plana grčke vlade, "dobile“ i sve ovogodišnje tendere.

Istine radi, na većini konkursa za radove koji se finansiraju iz međunarodnih kredita, domaće firme nisu se ni javljale samostalno, ali ni kao nosioci konzorcijuma, jer su tenderski uslovi takvi da ih one ne mogu ispuniti. Jasno je da u zemlji u kojoj se prethodne dve do tri decenije nije gradilo, domaća preduzeća nemaju u svojim bilansima poslove vredne 100 miliona evra, niti reference koje se stiču na velikim investicijama.

Pomak se očekuje sa završetkom severnog kraka Koridora 10, jer će posle toga učesnice u konzorcijumu moći da ispune bar taj tenderski uslovi. Takođe, poslove koje dobijaju stranci, obično kao podizvođači realizuju srpska preduzeća, pa će moći da ih upišu kao reference.

Ali i pored toga, teško je da će i u narednim tenderima biti uspešniji, jer Grci, koji su u svojoj zemlji suočeni sa nedostatkom posla, idu sa damping cenama, a jedan od primera je i poslednji tender, za izgradnju deonice od Crvene Reke do Čiflika, kada su bili za više od 50 odsto jeftiniji od najniže sledeće ponude, koju je dostavilo naše preduzeće.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 3

Pogledaj komentare

3 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: