Teško ćemo do milijarde od turizma

Od 2005. do 2010. godišnje je kod nas boravilo oko dva miliona turista koji su ostvarivali od 6,4 do 7,3 miliona noćenja.

Izvor: B92

Nedelja, 18.09.2011.

00:11

Default images

Devizni priliv u 2010. iznosio je 604,9 miliona evra.

Broj stranih turista u tom periodu povećan je za polovinu, ali je opao broj domaćih za oko 15 odsto. Uprkos porastu broja stranih turista oni i dalje imaju manje od 23 odsto učešća u ukupnom broju noćenja.

Da bi se dostigli postavljeni ciljevi iz Strategije do 2015. potrebno je povećati broj stranih dolazaka i noćenja za više od tri i po puta. Da broj domaćih dolazaka poraste 74, a noćenja za 51 odsto. Pretvoreno u novac, mali su izgledi da se te godine ostvari planiranih 1,3 milijarde evra. Da je to veoma teško ostvarivo pokazuje činjenica da je prosečna dužina boravka turista kod nas od 2,1 do 2,3 dana. Taj podatak nije mnogo bolji u nama konkurentskim zemljama, ali je to slaba uteha.

Najveći broj dolazaka domaćih turista registruju planinska i ostala turistička mesta, a noćenja banje i planine. Očigledno je da je kriza uticala da se mnogi domaći turisti odluče da mediteranske zemlje zamene planinama i banjama Srbije, putuju kraće trošeći manje nego ranije.

Strani turisti su i dalje najbrojniji u gradovima. Oni koriste svoja poslovna putovanja da u slobodnom vremenu razgledaju, zabave se i upoznaju bližu okolinu. Veoma brine mala posećenost stranih turista banjama, što je posledica nedovoljnih spa i wellness kapaciteta, neuspelih privatizacija, zastarelih smeštajnih kapaciteta i primarnog lečilišnog motiva dolaska domaćih turista.

Najveći broj turista posmatrano po broju noćenja, dolazi iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Slovenije, Hrvatske, Italije i Ruske Federacije. Građani ovih šest zemalja „naprave” 42 procenta svih noćenja stranih turista u Srbiji. Beograd je dominantan u broju dolazaka stranih turista. Dotle jugoistočna Srbija veoma zaostaje u gotovo svim pokazateljima.

Prema Izveštaju Svetskog ekonomskog foruma o konkurentnosti u turizmu, Srbija je na 82. mestu među 139. zemalja. U Evropi smo na 38. mestu iza Ukrajine, Jermenije, Bosne i Hercegovine i Moldavije. Najslabije smo ocenjeni u oblasti saobraćajne i turističke infrastrukture, obuke zaposlenih u turizmu, hotelskih cena, a posebno u oblasti ekologije i zaštite prirodne sredine.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

15 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: