Za ujed psa lutalice do 25.000 RSD

Beograđani koji prijave nadležnima da ih je ujeo pas lutalica mogu da traže od Grada novčanu naknadu od 5.000 do 25.000 dinara.

Izvor: Beta

Ponedeljak, 05.09.2011.

13:22

Default images

Međutimm, taj novac će dobiti samo ukoliko imaju ukoliko imaju lekarsku potvrdu i pozitivno mišljenje stručne komisije, rečeno u gradskoj Komisiji za naplatu štete od ujeda pasa lutalica.

Broj napada pasa lutalica manji je nego prethodne godine, navode u gradskoj Komisiji, dok iz organizacija za zaštitu životinja ukazuju da imaju saznanja i o pokušajima zloupotrebe naplate ujeda pasa lutalica.

Prema podacima Komisije, ove godine je podneto 804 zahteva za naknadu štete, a postignuto je 388 vansudskih poravnanja zato što se veliki
broj prijava odnosi na incidente koji su se dogodili prethodnih godina.

"Ti podaci ukazuju na to da je manji broj ujeda nevlasničkih pasa u Beogradu i da su se mere Grada u rešavanju tog problema pokazale kao
efikasne",
rečeno je uz konstataciju da će to uskoro biti potvrđeno rezultatima nadzora u gradskim opštinama.
Objašnjavajući proceduru koju građani moraju proći do dobijanja novca za ujed psa, predstavnici Komisije su naveli da je za naplatu štete neophodan izveštaj lekara specijaliste iz Pasterove ambulante ili Infektivne klinike u Beogradu.

Kako je rečeno, novac se isplaćuje u roku od mesec dana, ako nema žalbi na takvu odluku. Komisija za naknadu štete od ujeda pasa lutalica ima tri člana - lekara, predstavnika Gradskog pravobranilaštva i veterinara.

Prema podacima Veterine Beograd koja se bavi hvatanjem i zbrinjavanjem napušenih pasa, u Beogradu ima oko 15.000 nevlasničkih pasa,
najviše na Paliluli (oko 1.800), a psi lutalice najviše napadaju u naselju Mirijevo, u opštini Zvezdara.

Istraživanje Sekretarijata za stambene i komunalne poslove pokazalo je da je glavni problem neodgovorno vlasništvo i da je 80 odsto pasa
lutalica imalo vlasnika ili da su njihovi potomci, pa su vlasnici pozvani da se ponašaju odgovorno i da ne puštaju pse na ulicu.

Kako je najavljeno, komunalna policija će od septembra novčano kaznjavati vlasnike nečipovanih pasa, a u poslednje tri godine obavljeno je ukupno 9.506 sterilizacija.

Prema rečima predstavnika Veterine Beograd, u gradu postoje azili Rakovica 1 sa kapacitetom 210 mesta, Rakovica 2 sa 833 mesta, Kovilovo sa 250 mesta, gde se uglavnom trajno smeštaju psi za koje su utvrdi da su nekog ujeli i prihvatilište - karantin Ovča sa kapacitetom od oko 80 pasa.

"U ovoj godini grade se još dva nova azila, na opštini Palilula i na opštini Zemun - PIK Zemun, čiji je kapacitet 1.246 pasa i 39 štenaca", rekli su u Veterini Beograd.

U toj ustanovi naglašavaju da azili nisu trajno rešenje i da je zbog toga Grad u maju pokrenuo kampanju "Najbolji prijatelj" čiji je cilj isticanje odgovornog vlasništva i promocija udomljavanja napuštenih pasa.
Direktor organizacije za zaštitu i brigu o životinjama ORCA Elvir Burazerović izjavio je agenciji Beta da ima saznanja o pokušajima zloupotrebe naplate štete od ujeda pasa širom Srbije, ali da nema konkretne informacije o zlostavljanju životinja u tu svrhu.

"ORCA je čula za slučajeve u kojima su pojedinci, najčešće pripadnici socijalno ugroženog stanovništva, pravili vestačke vilice kuvanjem lobanja uginulih pasa ili su se mehanički povređivali i odlazili kod lekara koji nisu ni sumnjali na to da se radi o zloupotrebi", rekao je on.

Burazerović je ocenio da se postojeći program rešavanja problema pasa lutalica loše sprovodi i da nije dovoljno samo otvarati azile za takve pse.

"Ljudi u takvim slučajevima odluče da uzmu stvar u svoje ruke, što potvrđuje i činjenica da se broj trovanja pasa u proteklom periodu povećao za 70 odsto, a zlostavljanje za 35 odsto", kazao je Burazerović.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 3

Pogledaj komentare

3 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: