Kriza Zapada, istok spas za Srbiju

Kreatori ekonomske politike u Srbiji i analitičari su saglasni da postoji opasnost od "prelivanja" krize iz nekih razvijenih država Zapada.

Izvor: Tanjug

Petak, 29.07.2011.

20:40

Default images

Ipak, različite su procene da li Srbiji preti opasnost iz okruženja ili sa udaljenih tržišta u svetu i šta bi najpre trebalo preduzeti da se eventualni negativni efekti umanje.

Da postoji realna opasnost da se globalna ekonomska kriza prelije i u Srbiju smatra ministar ekonomije Nebojša Ćirić, koji kaže da je u toj situaciji važno da bankarski sektor ostane stabilan.

Ekonomski analitičar Miroslav Zdravković smatra da će tek za dve nedelje biti moguće predvideti efekte prelivanja finansijske krize sa Zapada na našu zemlju u kojoj su primetni blagi znaci ekonomskog oporavka.

"Tek kada budemo videli kako će se kretati devizno tržište, cene nafte i prehrambenih proizvoda u naredne dve nedelje, možemo govoriti koliko smo ugroženi ako krene talas krize iz Amerike", kazao je on. Zdravković je naglasio da Srbija treba da ojača ekonomske veze sa istokom - Kinom i Rusijom, jer samo tako mogu da se amortizuju finansijski udari krize sa zapada.

On je podsetio na veliki rast izvoza Srbije u Rusiju, istakavši da je u junu naš izvoz na rusko tržište iznosi 51 milion evra, a u istom mesecu lane 31 milion evra. “To govori da će Rusija u naredne dve-tri godine biti treći izvozni partner Srbiji, a sada je šesti”, kazao je Zdravković.

Zdravković je dodao da je u junu, drugi put posle 1992. godine, izvoz iz Srbije bio veći nego iz Hrvatske, što ukazuje na to da ekonomski pokazatelji, izuzev događaja na Kosovu, idu u pravcu oporavka.

“Kriza koja se pojavila u EU, jeste kriza pojedinih nacionalnih budžeta i zemalja i nema oblike globalne krize, ali će svakako ta dešavanja uticati na Srbiju, imajući u vidu da je EU naš najveći spoljnotrgovinski partner”, rekao je ekonomista Nikola Fabris.

Fabris je zagovornik teze da će se kriza kretati u obliku slova “U”, što znači da će ekonomska aktivnost opadati, određeni duži period će biti prisutna stagnacija, a zatim će krenuti blagi i postepeni privredni rast.

Stanje prikazano tim slovom "podrazumeva da se određeni vremenski period zadržavate u krizi", objasnio je Fabris i napomenuo da su u borbi sa krizom zemlje primenjivale ekspanzivne fiskalne politike, koja su dovele do problema u javnim finansijama pojedinih zemalja, odnosno do toga da im bužeti i javni dugovi postanu neodrživi.

I monetarna politika je u periodu krize bila ekstenzivna, pa je došlo do rasta inflacije, naročito krajem prošle i početkom ove godine, tvrdi Fabris i naglašava da je sada potreban potpuni zaokret ka primeni restriktivne ekonomske politike.

Druga kriza ce doći iz Evropske unije

Saradnik Centra za slobodna tržišta Aleksandar Stevanović kaže da to što se pojavila nova finansijska kriza među članicama EU i potencijalno u SAD, ne mora da znači da je u bilo kakvoj vezi sa starom krizom koja je potekla sa američkog tla.
(European Union, 2011.)
"Prva kriza je zasnovana na krahu hipotekarnog tržišta u SAD, usled sumanutih državnih programa za kupovinu stanova i stanogradnje. Druga kriza, ako se dogodi, zasnivaće se na nerealnoj državnoj potrošnji članica EU", naveo je on.

Stevanović rešenje vidi u smanjenju javne potrošnje, socijalnih programa, plata u javnom sektoru i otvaranju prostora za privatne investicije.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

54 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: