Zašto je beogradski hleb najskuplji

U unutrašnjosti su troškovi poslovanja niži, zakup lokala i komunalije jeftiniji, plate zaposlenih manje, pa je i cena hleba niža, kažu u Uniji pekara Srbije.

Izvor: Politika

Sreda, 06.04.2011.

00:02

Default images

Cena belog hleba razlikuje se u gradovima Srbije i više od 15 dinara.

Najpopularnija vekna „sava” u trgovinskim lancima košta 54,22 dinara, odnosno onoliko koliko je država propisala, dok se kod privatnih pekara cena razlikuje od grada do grada.

U Uniji pekara Srbije, koja okuplja 7.000 pekara sa oko 70.000 zaposlenih širom zemlje, kažu da ima mnogo faktora koji utiču na to da se cena hleba razlikuje od grada do grada. "Mnogo toga u mestima u unutrašnjosti košta manje nego u glavnom gradu. Zakup lokala je znatno niži, troškovi poslovanja su manji, komunalije su jeftinije, a i plate zaposlenih su skromnije. Prema našim informacijama, u pojedinim mestima u južnoj i centralnoj Srbiji, plate pekara su do 50 odsto, a ponegde i do 70 procenata, niže nego u Beogradu. Svi ti faktori u velikoj meri utiču na cenu hleba", objasnio je Zoran Pralica, predsednik Unije pekara Srbije.

Na cenu utiču ponuda i tražnja, dodaje on, pa su u manjim mestima, gde ima manje potrošača, a standard je niži nego u Beogradu, pekari prinuđeni da hleb nude po nižim cenama.

"U mnogim prodavnicama i pekarama beli hleb prodaju i ispod cene, kako bi privukli kupce i naveli ih da pazare i drugu robu. Tačno je da u Kuršumliji vekna može da se nađe i za 28 dinara zbog borbe pekara za tržište. Trpe gubitke na beloj vekni, dok razlike u cenama peciva nisu tako drastične", kaže Pralica.

U Institutu za ekonomiku poljoprivrede kažu da je cena brašna uvek niža za one koji kupuju u većim količinama, kakav je slučaj sa beogradskim pekarima. "Po toj logici, cena hleba u Beogradu trebalo bi da bude niža nego u manjim gradovima. Ali, nije tako, jer se pekari verovatno prilagođavaju standardu lokalnog stanovništva", kaže Drago Cvijanović, direktor instituta.

Razlike u cenama bele vekne tipa „sava” potpuno su logične, smatraju u Nacionalnoj organizaciji potrošača Srbije.

"Ne možete u Beloj Palanci ili u Kuršumliji gde je plata 12.000 dinara da naplaćujete hleb 50 dinara. Osim toga, to nam pokazuje da priče pekara, koji tvrde da hleb mora da bude još skuplji, nisu tačne. Tamo gde postoji konkurencija i gde nema kartelskog udruživanja, cene su niže", kaže Goran Papović, predsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije.

Nemaština možda vrati polubeli hleb

Država ima zakonsku mogućnost da ograniči cenu polubelog hleba, koji se godinama ne proizvodi, zbog kako kažu pekari i trgovci, „slabog interesovanja kupaca“.
Zato doneta uredba o obaveznoj proizvodnji hleba od brašna tip 500, a koja obavezuje pekare da u narednih šest meseci, hleb te vrste brašna prodaju po maksimalnoj ceni do 54,22 dinara iznenađuje proizvođače.

"Ulazi se u regulisanje cene i odnosa na relaciji proizvođač - trgovac preko države, a da se u tome ne učestvuje ni sa kakvim 'inputima' - regresiranim brašnom, regresiranom cenom struje ili derivata", kažu u pekarskim industrijskim pogonima.

Oni dodaju da "uredbom ne treba da se ograničava cena hleba, jer se na taj način napuštaju principi tržišne ekonomije". Ipak, oni ne nagoveštavaju mogućnost da u budućnosti proizvode polubeli hleb.

"Tražnja za 'narodnim', kako se pokazalo, nije bila velika, a problem je i nedostatak brašna tip 850", kaže Zoran Pralica, predsednik Unije, i dodaje da su ostajale ogromne količine neprodate, pa se s vremenom odustalo od te proizvodnje. Uredba o proizvodnji hleba od brašna tip 850 je ukinuta i ta se vrsta hleba odavno ne proizvodi.

Da li bi ova praksa, koja je bila prisutna prethodnih godina važila i danas, teško je proceniti. Ipak, činjenica da su mnogi u Srbiji prinuđeni da nabavljaju bajati hleb po 20 i 30 dinara, a u nekim mestima u unutrašnjosti i upola te cene, ukazuje da bi ove kategorije stanovnika, možda, danas bile spremne i da kupuju svež, polubeli hleb po ceni od 37 dinara.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 8

Pogledaj komentare

8 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: