Država "ubija" ugostitelje nametima

Portparol Unije poslodavaca Srbije Dragoljub Rajić kaže da u Srbiji ispada kao da mi postojimo zbog birokratije, a ne ona zbog nas.

Izvor: Danas

Ponedeljak, 21.03.2011.

00:06

Default images

On navodi da je "zbog njihovog inertnog ponašanja privredi ovako kako jeste, umesto da se olakša onima koji žele da rade i da zapošljavaju ljude".

Ugostitelji imaju velika opterećenja, kaže Rajić, od kojih trećina ide u republičku kasu, a dve trećine u opštinsku, a nameti su veliki i gomila je onih koji otežavaju rad ugostiteljima.

"Manji restoran sa 12 zaposlenih u Beogradu samo za kojekakve takse mora da izdvoji više od 570.000 dinara mesečno. Na primer ugostitelji plaćaju iznošenje smeća 11,5 dinara po kvadratnom metru. Takva uredba ne postoji nigde osim kod nas da se smeće naplaćuje po kvadratnom metru, a ne po količini. Neki tako plaćaju samo za to 10.000 do 15.000 dinara", napominje Rajić. Osim toga, privrednici vodu plaćaju 100 odsto skuplje nego građani, ističe Rajić, a do 70 odsto više novca se od njih uzima i za parking.

SOKOJ-u i OFPS-u vlasnici ugostiteljskih radnji plaćaju od dva do pet puta više nego njihove kolege u okolnim zemljama, a kao primer navodi to da vlasnik lokala od 60 kvadratnih metara u centru Londona za slične dažbine izdvaja oko 480 evra, dok oni u Beogradu plaćaju za isto to od 750 do 800 evra.

"Beograd je možda i najveći problem, ali razlog tome je što čak 60 odsto ovakve delatnosti u celoj Republici trenutno jeste u glavnom gradu, a kad vidite da postoje nekih četrdesetak različitih izdataka onda je jasno što se sve više lokala zatvara", napominje naš sagovornik.

Samo prošle godine, tvrdi Rajić, uvedeno je 13 novih taksi privredi, od toga četiri ili pet ugostiteljima, a nova koja tek treba da stupi na snagu je i taksa za javnu rasvetu.

"Opstaju samo oni na najprometnijim mestima jer ostali ne mogu da zarade dovoljno da bi pokrili troškove i da im ostane. Samo od 2008. do danas je u ulici Cara Dušana u Beogradu zatvoreno više od 60 lokala, a ukupno je samo u centralnim beogradskim opštinama zatvoreno oko 41,5 odsto njih", ističe Rajić.

Ono što bi trebalo uraditi jeste, napominje on, nešto što u nekim ozbiljnijim zemljama već postoji - takse naplatiti velikim i srednjim preduzećima, a male osloboditi toga.

"Male firme, a takvih je oko 99 odsto kod nas, služe da bi zapošljavale ljude i njima treba omogućiti da rade. Ovde država tera one koji počinju da rade da već prvog meseca plate oko 60.000 dinara dažbina, dok još nisu počeli da zarađuju", kaže Rajić.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 6

Pogledaj komentare

6 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: