Još nema podele imovina SFRJ

Ni deset godina posle raspada SFRJ bivše republike nisu u stanju da podele finansijku imovinu, preduzeća i diplomatska predstavništva.

Izvor: Blic

Četvrtak, 27.01.2011.

09:40

Default images

Sledeća prilika je februar, kada su zakazana dva sastanka predstavnika zemalja sukcesora u Sarajevu, a potom i u Beogradu.

"Na sastanku u Sarajevu bavićemo se raspodelom diplomatsko-konzularnih predstavništva, privatnih i nekadašnjih društvenih preduzeća", potvrdio je Gašo Knežević, visoki predstavnik Srbije i dodao da Srbija čini sve da izvuče što veću korist.

Isto rade i ostale zemlje. Svaka ima svog keca u rukavu i koristeći se njime onemogućava da dođe do konačnog dogovora.

Sporazum o sukcesiji sastoji se iz nekoliko aneksa, od kojih su najveći sporovi oko diplomatske, finansijske imovine i preduzeća na teritoriji tuđe države. Sporazum je potpisan 2001, ali je osim akta dobre volje kojim je podeljeno pet diplomatskih objekata, malo urađeno.
U susednim državama tvrde da Srbija onemogućava da se donese rezolucija o raspodeli diplomatske imovine, što je jedini uslov da se krene u sprovođenje dogovora postignutog još 2006. Tada je donošenjem rezolucije o sukcesiji na papiru dogovoreno na koji način će se podeliti trećina od ukupno 123 diplomatska objekta, čija je vrednost 266,40 miliona dolara.

Sporan je i rok za iseljenje. Srbija traži da to bude kraj 2011, a Hrvatska i Slovenija 31. jun. Srbija traži i da se odloži iseljenje iz ambasada jer nema novca za rentiranje ili kupovinu novih ambasada. S druge strane, u BiH, Hrvatskoj i Sloveniji imaju problem s državnim preduzećima.

Blokirajući povratak diplomatske imovine, Srbija pokušava i da primora Hrvatsku da se više angažuje na pitanjima povratka stanarskih prava i preduzeća. Slična situacija je i sa Slovenijom u čijem posedu je ostalo više od milijardu maraka stare devizne štednje iz „Ljubljanske banke“. Stara devizna štednja inače nije sama po sebi deo sporazuma, ali je primer kakve sve adute koriste zemlje bivše SFRJ u pokušaju da se raskusuraju.

Kamen spoticanja je i zajednička finansijska imovina iz mešovitih banaka. I tu se Srbija nalazi u tesnacu, jer joj se prebacuje da je potrošila oko 600 miliona dolara zajedničkog novca. Još 2001. u sporazum je upisan podatak NBJ da se na računu mešovitih banaka nalazi 645 miliona dolara. Mesec dana pošto su sve strane potpisale ugovor, Srbija je dostavila nov podatak da se na računu nalazi 56 miliona dolara. Zenit Kelić, pomoćnik ministra spoljnih poslova BiH i član mešovite grupe za sukcesiju, za “Blic” najavljuje da će ovaj spor biti posebna tačka razgovora u Sarajevu.

"Zainteresovane strane su tražile da se oformi evropsko telo sa predstavnicima svih zemalja, ali je Srbija to odbila tvrdeći da su podaci o 58 miliona egzaktni i tačni, te da ih ne treba proveravati", kaže Kelić.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: