Privrednici opet traže pomoć države

Domaći privrednici smatraju da bi biznismeni i političari trebalo češće da se viđaju, ali ni sami nisu sigurni koja je prava adresa za njihove zahteve.

Izvor: Politika

Utorak, 28.09.2010.

00:12

Default images

Tako je, iščekujući da ga predsednik države Boris Tadić primi u svoju kancelariju, Branislav Grujić, prvi čovek kluba Privrednik i vlasnik kompanije PSP Farman, priznao da „kao Pinki živi u uverenju da će uskoro videti Tita”.

Polazeći od toga da je „dobro Srbije i njihovo dobro”, pre tri meseca članovi kluba iz Šekspirove ulice isto pismo poslali su na tri adrese. Tražili su sastanak sa premijerom Mirkom Cvetkovićem, predsednikom Borisom Tadićem i guvernerom Dejanom Šoškićem. Odgovore još nisu dobili.

To je, valjda, bio i razlog što je Branislav Grujić ponovio da očekuju da sa njima sedne premijer, a najbolje bi bilo da se tome priključi predsednik. "Znam da je predsednik Tadić postao i kišobran i gromobran za sve što se dešava u Srbiji, ali verujem da će uspeti da napravi iskorak, izdigne se iznad okruženja koje ga sputava i okrene se ka rešavanju ekonomskih problema", požalio se Grujić.

Da privrednici slobodno mogu da kažu „svi smo mi Pinki” slaže se i Radoslav Veselinović, predsednik Galeb grupe. Između vlasti i biznisa napravljeni su komunikacijski čepovi, a Veselinović kaže da je sa vlašću više razgovarao čak i kada je bio politički neprijatelj. "U ovim teškim vremenima fali nam ozbiljan dijalog. Trebalo bi češće da se viđamo. Mislim da najbolji privrednici u ovoj zemlji zaslužuju da ih vlast sasluša i da ih, bar, shvati. Kao što recimo sluša strane investitore. Položaj stranih ulagača povoljniji je od našeg. Da me neko pogrešno ne razume, nije meni krivo što oni imaju to što imaju, nego što mi nemamo to što imaju oni", požalio se Veselinović.

Međutim, njegov kolega i sugrađanin Miroslav Bogićević, vlasnik šabačkog Farmakoma MB ne misli tako. Kako kaže, njegove kolege kucaju na pogrešna vrata.

"Nikada mi se nije desilo da sam tražio sastanak sa ministrom ili premijerom, a da me nisu saslušali. Mislim da greše oni koji razgovore sa vlašću zakazuju preko medija. Jer, ne možete vi da tražite sastanak sa nekim tako što ćete da ga prozivate po novinama. Taj neko može da posumnja u vaše dobre namere", kaže Bogićević.

On takođe misli da je možda bolje da se privrednici obrate premijeru ili nadležnom ministarstvu koje operativno može da reši problem, a ne predsedniku republike. Ubeđen je da u antikriznim predlozima njegovih kolega ima dobrih rešenja i da će premijer biti voljan da ih sasluša.

I Rodoljub Drašković, predsednik kompanije Svislajon Takovo, podseća kolege da su predsednička ovlašćenja Ustavom ograničena i da je Vlada bolja adresa. "Predsednika treba o problemima privrede da obavesti premijer, a ne lobisti", kritičan je Drašković, koji je inače, zagovornik stava da mu vlast najviše pomaže onda kad mu ne pomaže.
Zato je, prema njegovoj oceni, posao države da obezbedi povoljan privredni ambijent, ali i da zaštiti domaću proizvodnju od uvoznog lobija i pomogne prodor srpskih firmi na strana tržišta, kao što to čine vlade u regionu.

Miroslav Miletić, predsednik Koncerna Bambi-Banat, ne misli da je kucanje na vrata predsednika Tadića traženje pomoći na pogrešnoj adresi. "On je i ambasador srpske privrede. Posao mu je da u svetu zastupa naše interese, zato se vrlo često u zvaničnoj predsedničkoj delegaciji, prilikom posete stranim državama, nađu i uspešni privrednici. Mi tu sklapamo dragocene kontakte", kaže Miletić.

Prema njegovim rečima, u kriznim vremenima dijalog vlasti i biznisa je još potrebniji, na kraju, to rade sve svetske države. Ako bi se Srbija sada odrekla intervencionizma, odnosno državnog uticaja, onda bi naše firme postale nekonkurentnije na svetskom tržištu.

Isto misli i Toplica Spasojević, predsednik kompanije ITM. Jer, sve zemlje sveta sada štite svoje ekonomije i zatvaraju tržišta. I Spasojević smatra da bi bez državne podrške srpske firme izgubile na konkurentnosti. "Država mora da se meša kako bi podstakla privrednu aktivnost u nerazvijenim područjima i u oblastima koje nemaju tržišnu perspektivu", kaže Spasojević.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 7

Pogledaj komentare

7 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Uništeno; Zelenski: Hvala na preciznosti

U ukrajinskom napadu na vojni aerodrom na Krimu u sredu ozbiljno su oštećena četiri lansera raketa, tri radarske stanice i druga oprema, saopštila je danas Ukrajinska vojna obaveštajna agencija.

14:21

18.4.2024.

1 d

Podeli: