MMF: Usporen oporavak Srbije

"Ekonomski oporavak Srbije je još spor, ali je zasnovan na zdravijim osnovama", kaže stalni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u Srbiji Bogdan Lisovolik.

Izvor: Beta

Četvrtak, 16.09.2010.

11:15

Default images

Lisovolik je kazao da je oporavak započet u drugoj polovini 2009. godine izgubio zamah i da brine to što ljudi i dalje ostaju bez radnih mesta.

Kako je naveo, prema proceni MMF-a bruto domaći proizvod (BDP) Srbije u 2010. biti uvećan za 1,5 odsto, a u 2011. rast će biti tri procenta što je malo ispod nivoa rasta koji će doprineti povećanju broja radnih mesta.

Lisovolik je naveo i da je finansijska stabilnost u Srbiji poboljšana, ali da je inflacija postala rizična.

"Inflacija u Srbiji će, prema očekivanjima MMF-a, biti u okviru cilja Narodne banke Srbije (NBS), ali postoje rizici koji će gurati ka gornjoj granici inflacije", kazao je on. Cilj NBS je inflacija od šest odsto, plus-minus dva odsto.

Lisovolik je rekao da je fiskalna politika jedna od glavnih oblasti u Srbiji koja ima problem, i naglasio da je neophodno smanjiti, odnosno rešiti problem rashoda budžeta.

I izdaci za penzije i plate su problem koji se mora rešiti, naglasio je on ukazavši da jedino Italija i Grčka imaju veći udeo tih rashoda u BDP-u od Srbije.

Reformom penzijskog sistema bi trebalo da reši taj problem, dodao je on. Lisovolik je izjavio da zakon o fiskalnoj odgovornosti, koji je uslov za potvrđivanje pete revizije aranžmana Srbije sa MMF-om, predstavlja dobro rešenje.

Prema njegovim rečima, taj zakon daje fiskalna pravila za povećanje plata i penzija i uvodi fiskalni savet koji će povećati transparentnost javnih finasija.

"Primena zakona o fiskalnoj odgovornosti može za Srbiju da bude izlazna strategija iz programa sa MMF-om", naveo je on.

On je kazao i da je jedna od najvažnijih reformi u Srbiji privatizacija i da će ona pomoći povećanju izvoza, kao i povećanju domaće štednje.

Preveliko učešće javnog sektora u privredi Srbije, kako je rekao, guši privatni sektor.

Lisovolik je izjavio da je Srbija izbegla veće posledice svetske ekonomske krize, ali i da globalni oporavak neće pomoći Srbiji da ostvari povećanje izvoza i oporavak jer je neophodno poboljšati dve ključne oblasti - fiskalnu odgovornost i strukturne reforme.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: