Imlek izazvao nestašicu mleka?

Na srpskom tržištu ima dovoljno mleka, ali je „Imlek" veštački izazvao nestašicu da bi se našlo opravdanje za povećanje cena, kaže ministar Saša Dragin.

Izvor: B92

Subota, 07.08.2010.

13:55

Default images

On kaže da bi voleo da "umesto „Salforda" na srpskom tržištu vidi ozbiljnije kompanije sa dugom tradicijom u mlekarstvu, poput „Danonea".

MInistar poljoprivrede ne prihvata optužbe generalnog direktora „Imleka" Slobodana Petrovića da je Ministarstvo odgovorno za nestašicu i poskupljenje sirovog mleka jer daje male i neredovne subvencije.

"Nije tačno da su subvencije neredovne, jer je isplaćen prvi kvartal, a isplata drugog je pri kraju. Mi to plaćamo mlekarama, a one dalje daju poljoprivrednicima. Pravo na subvencije imaju i individualni proizvođači i privredna lica. Uz to, ministarstvo plaća i 12.500 dinara godišnje po omatičenoj kravi. Doneli smo još niz mera za subvencije mlekarstva. Tako za nabavku osnovnog stada država plaća 30-40 odsto, što znači da od 10 kupljenih krava mi kupujemo tri ili četiri. I još za nabavku mlekarske opreme i kupovinu objekata država daje 30-50 odsto", kaže
Dragin.

Dragin: Salford ima monopol, Komisija to treba da ispita

Ministar poljoprivrede tvrdi i da nestašica mleka koja je primetna u marketima ne odražava realno stanje na tržištu.

"Jedino „Imlek" pravi problem. Zašto to druge mlekare ne rade? „Salford" svuda u regionu otkupljuje mleko po 28 evrocenti, samo u Srbiji po 25. Pre nekoliko godina su plaćali 34 dinara, a koliko su puta od tada digli cene mleka i mlečnih proizvoda? Oni imaju monopol i tvrdim da drže 60 odsto srpskog tržišta. Više puta tražio sam od Komisije za zaštitu konkurencije da utvrdi da li „Salford" ima monopol. I svaki put je to stalo na neki čudan način", navodi Dragin.

Bajalović: Komisija je utvrdila monopolski položaj Salforda

Dijana Markoviæ-Bajaloviæ (Foto:Blic)
Predsednica Komisije za zaštitu konkurencije Dijana Marković-Bajalović kaže za B92 da je Komisija u dva navrata donela Rešenje kojim dokazuje da mlekare u sastavu Salforda zloupotrebljavaju monopolski položaj, ali da se ta Rešenja nisu održala u sudskim postupcima. "Komisija je još 2006. donela izveštaj kojim je utvrdila da su mlekare u sastavu Salforda zloupotrebile dominantan položaj na tržištu otkupa sirovog mleka. U tom rešenju komisija je konstatovala da su mlekare primenile nepravične uslove u ugovorima sa poljoprivrednim proizvođačima i da su poljoprivredni proizvođači bili diskriminisani, odnosno da su imali nejednak tretman", kaže Bajalović.

Ona dodaje i da se Komisija tada nije bavila visinom otkupne cene sirovog mleka jer cene nisu u njenoj nadležnosti.

"Komisija je samo naložila da se način obračunavanja cene mleka učini transparentnim tako da bi poljoprivredni proizvođač u svakom trenutku mogao da zna koja je to cena koju će on dobiti. Ovo rešenje je nažalost u postupku po tužbi pred Vrhovnim sudom poništeno", naglašava Bajalovićeva.

Ona podseća i da je Komisija za zaštitu konkurencije početkom 2008. godine donela novo rešenje.

"U novom rešenju je takođe konstatovano da postoji zloupotreba od strane kompanija u sastavu Salforda. To rešenje je ponovo u postupku sada pred Upravni sudom, znači nije ni potvrđeno ni poništeno", objašnjava Bajalovićeva.

Salford "štimuje" cene zbog prodaje Imleka

Prvi čovek ministarstva poljoprivrede kaže i da je svima poznato da "Salford" prodaje "Imlek".

"Svima je poznato da „Salford" prodaje „Imlek", i u interesu im je da prikažu dobru zaradu. Ali ne žele da podignu cenu koju plaćaju poljoprivrednicima, nego da tu razliku plati država. Ali naš cilj nije da plaćamo strane investicione fondove, nego da ta sredstva damo seljacima", tvrdi Dragin.

On kaže i da bi voleo da umesto "Salforda" na srpskom tržištu vidi neke druge kompanije.

"Voleo bih da umesto „Salforda" na srpskom tržištu vidim ozbiljnije kompanije sa dugom tradicijom u mlekarstvu, poput „Danonea". Svakako ne bih voleo da to ponovo bude neki investicioni fond, nego kompanija kojoj je proizvodnja i prerada mleka strateška i osnovna delatnost. Jer ovo nije dobro ni za državu ni za poljoprivrednike - uđeš u posao, pokupiš novac, prodaš biznis i uđeš u neku drugu oblast, a seljake zaviješ u crno i ostaviš", objašnjava Dragin.

Imlek: Država daje male subvencije

Slobodan Petrović, generalni direktor „Imleka”, kaže da nisu osnovane optužbe na račun mlekarske industrije, jer je ona cele prošle godine, kada je otkupna cena u Evropi mleka bila 22 evrocenta, plaćala 28 evrocenti. Razliku u Evropi nadoknađuje država, a kod nas je premija svega 1,5 dinara i to ne za sve proizvođače.

"Ukoliko mi damo farmerima veću cenu nego što daje naša konkurencija mi ćemo biti skuplji od njih, nećemo moći da prodamo svoje proizvode, zatvorićemo mlekaru i uopšte nećemo moći da plaćamo sirovinu", kaže Petrović dodajući da je otkupna cena mleka koju oni plaćaju ista u i Srbiji, Bosni, Makedoniji dodajući da hrvatski proizvođači dobijaju subvenciju od 14 evrocenti, a da je ona u Republici Srpskoj 11 evrocenti.

"Poskupljenje mleka značiće i poskupljenje gotovih proizvoda bar za pet odsto", zjavio je Petrović , napominjući da nije poznato kolike će biti cene u prodavnicama, jer to zavisi od trgovaca.

"Situacija u Srbiji je takva da se trenutno čitavo mlekarstvo susreće s deficitom sirovog mleka, kako zbog nepovoljnih vremenskih uslova, tako i zbog nedostatka finansijske podrške u vidu državnih subvencija za srpske farmere", kaže Petrović.

On je napomenuo i da je „Imlek”, kako bi delimično apsorbovao nestašicu i zadovoljio potrebe srpskih potrošača, veći deo izvoza preusmerio na domaće tržište.

Veljović: PKB će otvoriti mlekaru ako Imlek ne pristane na veće cene

Generalni direktor Poljoprivredne korporacije Beograd (PKB) Milan Veljović izjavio je da će ta kompanija, ukoliko "Imlek" ne prihvati novi ugovor o otkupnoj ceni mleka otvoriti sopstvenu mlekaru.

"Ukoliko 'Imlek' ne prihvati ono što smo predložili, PKB ima podršku gradonačelnika (Beograda, Dragan Đilas) da uđe u investiciju otvaranja sopstvene mlekare", navedeno je u izjavi Veljovića, koja je dostavljena medijima.

On je objasnio da su odmah pošto je Grad Beograd preuzeo PKB započeli pregovori sa "Imlekom", sa zahtevom da se otkupna cena mleka poveća sa 0,26 na 0,28 evra, dodajući da je ugovorom preciziran i mehanizam korekcije cena u slučaju promene uslova poslovanja na tržištu.

"Pre sedam dana poslali smo predlog novog ugovora 'Imleku' i čekamo njihov zvaničan odgovor", rekao je Veljović.

PKB i Grad Beograd očekuju da će u razgovorima sa predstavnicima Ministarstva poljoprivrede naći optimalan mehanizam pomoći proizvodjačima mleka zasnovan na iskustvima susednih zemalja, ali i na realnim ekonomskim mogućnostima Srbije, naveo je Veljović.

PKB, kao najveći proizvodjač mleka u Srbiji, "Imleku" prosečno dnevno isporuči 172. 000 litara mleka.

Nema mleka jer nema ni krava

Bratislav Banjanac, predsednik Grupacije proizvođača mleka, kaže da je za problem sa nestašicama, u stvari „kriv“ manjak krava.

"U odnosu na ovaj period prošle godine, ove godine broj farmi smanjen je za 20 odsto. Tome je doprinelo to što trgovci mleko nisu plaćali mlekarama po 90 dana, a mlekare zbog toga nisu redovno plaćale za sirovo mleko primarnim proizvođačima. Uz to cene otkupnog mleka 2008. su sa 28 do 32 dinara srozane na 24 do 26 dinara po litru, a istovremeno su pale i subvencije sa četiri na 1,5 dinara po litru. Kada se uporedi vrednost evra tada i danas, nikoga ne treba da čudi što farme svakodnevno nestaju", kaže Banjanac.

Zato država, smatra on, mora pod hitno da preduzme odgovarajuće mere jer farmeri neće hteti da rade i nećemo imati mleka, osim iz uvoza.

Da je za problem sa manjkom mleka, kriv pad stočnog fonda, potvrđuje i Igor Burić, proizvođač mleka iz Melinaca kod Zrenjanina. On je prošle godine imao 27 krava muzara, a danas ima 14 krava.

"Prodao sam ih jer nemam računicu da ih držim. „Somboled“ mi plaća 18,70 dinara po litru, a sada će tu cenu povećati na 20 dinara, što je smešno. Da bih poslovao na pozitivnoj nuli, litar mleka u otkupu treba da košta 35 dinara ", kaže Burić i dodaje da je tačno da krave kada je temperatura iznad 35-40 stepeni daju manje mleka, ali to je situacija koja traje nekoliko dana.

"Taj problem se ranije nije osećao jer je krava bilo mnogo više. Sada ih nema jer su ljudi zbog neisplativosti krave prodali ili poklali. Primera radi, u mom selu prošle godine je na ispaši bilo oko 200 krava, a sada ih je jedva pedesetak", kaže Burić.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

12 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: