EK: Srbija mora da zaradi novac

Znaci privrednog oporavka država Zapadnog Balkana su polovinom ove godine "oskudni", osim nešto bolje situacije u Srbiji, navodi Evropska komisija.

Izvor: Beta

Četvrtak, 05.08.2010.

18:08

Default images

Domaća tražnja je slaba, nezaposlenost ne jenjava, a "kao posledica toga su državne finansije pod jakim pritiskom u više zemalja regiona", navodi se u internom izveštaju Komisije u Briselu.

Kako se dodaje u izveštaju, "ohrabrujuće je u većoj meri" to što je u regionu došlo do povećanja izvoza, ali i pada uvoza zbog pada potrošnje i recesije, što je slučaj s Hrvatskom, Makedonijom i Crnom Gorom.

Takođe se navodi da, uprkos planiranom smanjivanju budžetskih troškova, Srbija i Hrvatska pre svega moraju ići na reviziju budžeta, jer će manjak biti još veći.

Evropska komisija je već ranije medju važne ciljeve pridruživanja zemalja Zapadnog Balkana EU postavila smanjivanje budžetskog manjka i javnih dugova.

Tu Brisel ima podudarna vidjenja s Međunarodnim monetarnim fondom, naglašavajući da Srbija i još neke države regiona ne mogu stalno računati na nove kredite ili pomoć EU i svetskih finansijskih organizacija da bi popunjavali budžet.

Recept se vidi u sređivanju finansija, privlačenju investicija za prvenstveno izvoznu proizvodnju, zato što je spoljnotrgovinski deficit svih država Zapadnog Balkana "rak rana" sve većeg spoljnog i državnog duga.

To je, međutim, nametnulo i pitanje da li Zapadni Balkan treba da kroz povećanu budžetsku potrošnju, povećanje plata i penzija, što znači i veće zaduživanje države, podstakne domaću potrošnju, u očekivanju da to dovede do veće proizvodnje i oporavka.
Jer zašto MMF traži da Srbija svede budžetski deficit na samo jedan odsto, kad je i za zemlje evra u EU ta dozvoljena granica tri odsto bruto domaćeg godišnjeg proizvoda?

Ili je i za zapadnobalkanske zemlje, sa zastarelim ili propalim industrijskim kapacitetima, uz delom jedino življu poljoprivredu, nužno primeniti sada opšteusvojeni recept u zemljama EU, a posebno "zone evra", da se jedino kresanjem preteranih budžetskih troškova i javnog duga može računati na dugoročnije stabilizovanje i oporavak privrede.

U suštini, u EU se smatra da evropski model izvlačenja iz svetske recesije, što je naročito vidljivo na primeru Nemačke, pokazuje rezultate, a temelji se na uvođenju nadzora nad finansijskim sektorom koji mora biti okrenut kreditiranju proizvodnje, a ne špekulaciji. I posebno na uvođenju jedinstvenije ekonomske politike za praktično sve članice EU, uz dugoročne nadzirane mere kresanja budžetskih deficita i javnih dugova.

To je model oporavka zasnovan na jačanju proizvodnje i izvoza, koji je sasvim drugačiji od američkog modela podsticanja unutrašnje potrošnje i stalno većeg zaduživanja države, odnosno potrošnje na kredit koji na kraju treba moći otplatiti.

Amerika je organski vezana za Kinu, koja kreditira američki dug da bi mogla da očuva proizvodnju i izvoz na američko tržište, a Evropa nije.

Američka administracija i većina američkih ekonomista, medju kojima i nobelovac Pol Krugman, smatraju da je u ovom trenutku još slabog oporavka svetske privrede apsolutno najvažnije podstaći potrošnju stanovništva da bi se povećala proizvodnja i trgovina izvoz i uvoz, a da smanjivanje budžetskih izdataka to direktno onemogućava.

U Evropi se naglašava, a to je podvukao i predsednik Evropske centralne banke Žan-Klod Triše, da primeri i faze u svetskoj ekonomskoj istoriji dokazuju da štednja i disciplina u državnim finansijama nikako ne znače da se smanjuju, već i da može da se postigne povećanje privrednog rasta i trgovine, ali to zavisi od ukupne politike vlada.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

12 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: