Spremne mere za oporavak Srbije

Za privredni oporavak Srbije neophodno je hitno uvođenje fiskalnih pravila kojima bi se smanjio budžetski deficit i ograničio rast javnog duga.

Izvor: Beta

Četvrtak, 24.06.2010.

13:29

Default images

Član Ekonomskog saveta premijera Milojko Arsić se založio i za poresku reformu ali je istakao da nije neophodno da se odmah sprovede.

On je izložio program modela održivog privrednog oporavka Srbije koji su zajedno pripremili saradnici Fonda za razvoj ekonomske nauke (FREN) i Markoekonomskih analiza i trendova (MAT).

Taj predlog je upućen premijeru Srbije Mirku Cvetkoviću i ministarki finansija Diani Dragutinović, koji o tom predlogu, prema rečima Arsića, imaju pozitivno mišljenje. On je kazao i da očekuje da će narednih dana o tom modelu razgovarati ekonomisti i privrednici i da će se pojedina rešenja konkretizovati.

Arsić je rekao da će za finansiranje investicija biti neophodno da se poveća ućešće domaće štednje u bankama, a vodeću ulogu u rastu BDP-a treba da dobije industrijska proizvodnja. On kaže da su razlozi za promenu dosadašnjeg modela rasta smanjeni priliv stranog kapitala u region, kao i rast spoljnog duga zemlje.

Predloženi model, prema rečima Arsića, trebalo bi da obezbedi da bruto domaći proizvod (BDP) raste po godišnjoj stopi od oko šest odsto, industrijska proizvodnja oko sedam odsto dok bi se inflacija od 2015. pala na tri odsto.

Međunarodni monetarni fond je predvideo da će BDP ove godine rasti po stopi od 1,5 odsto, a naredne tri odsto.
Model privrednog razvoja, koji je predstavio Arsić predviđa i da učešće investicija u BDP-u bude do 30 odsto, a stranih direktnih investicija oko šest odsto. Izvoz bi bio na nivou od oko 50 odsto BDP-a, a otvorilo bi se novih 400.000 radnih mesta.

Arsić je rekao da će za finansiranje investicija biti neophodno da se poveća ućešće domaće štednje u bankama, a vodeću ulogu u rastu BDP-a treba da dobije industrijska proizvodnja. On kaže da su razlozi za promenu dosadašnjeg modela rasta smanjeni priliv stranog kapitala u region, kao i rast spoljnog duga zemlje.

Spoljni dug, koji je sada 76 odsto BDP-a bi pao na oko 50 odsto BDP, dok bi javni dug, bez troškova za restituciju rastao do oko 40 BDP-a a kasnije bi pao na ispod 30 odsto BDP-a.

Nova fiskalna pravila, kako je objasnio Arsić, podrazumevala bi prelazni period do 2015. godine do kada bi se fiskalni deficit godišnje smanjivao za 0,75 odsto BDP-a.

U tom periodu prosečne plate i penzije rasle bi u skladu sa inflacijom plus dodatnih polovinu realnog rasta BDP-a iz prethodne godine, dok bi se od 2013. do 2015. plate i dalje uskladjivale po tom modelu a penzije sa rastom inflacije plus stopa rasta BDP-a veća od četiri odsto.

Nakon 2015. budžetski deficit, kako je dodao Arsić, bi iznosio u proseku jedan odsto BDP-a.
Naglašavajući da za sada u vladi i stručnoj javnosti ne postoje jedinstveni stavovi o poreskoj reformi, Arsić je naveo da on smatra da bi najbolje efekte dalo istovremeno smanjenje opterećenja rada i oporezivanje potrošnje, što bi podrazumevalo povećanje poreza na dodatu vrednost (PDV).

"Reforma javnog sektora trebalo bi da ide u pravcu obezbeđivanja kvalitetnijih i dostupnijih usluga što je podjednako važno kao i smanjenje troškova javnog sektora", kazao je on.

Autori novog modela smatraju da je dobar postojeći režim monetarne politike koji podrazumeva ciljanu inflaciju uz flksibilni devizni kurs. "Fiksiranje kursa ili njegovo vezivanje za inflaciju, što su predložili privrednici, je ekonomski nepoželjno i neodrživo za Srbiju“, rekao je Arsić.

On je istakao da u narednom periodu treba sprečiti realno jačanje dinara jer bi to pogoršalo konkurentnost privrede ali da treba sprečiti i naglo slabljenje kako bi privrednici i građani imali vremena da se prilagode novim uslovima privredjivanja.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

23 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: