Dinkić napustio pregovarački tim

Šef tima Srbije za pregovore sa Rusijom o energetskom sporazumu Mlađan Dinkić napustio je pregovarački tim, nezadovoljan pregovaračkom pozicijom Srbije.

Izvor: B92

Četvrtak, 11.12.2008.

10:27

Default images

Razlog za njegovo istupanje je što Srbija nema garancije da će dobiti gasovod i što je vlada odbila predlog pregovaračkog tima koji smatra da NIS treba prodati samo ukoliko se istovremeno potpišu i obavezujući ugovori za Južni tok i Banatski Dvor. Dinkić smatra da bi Srbija trebalo da potpiše ugovor samo ako on obuhvata sva tri dela energetskog sporazuma.

Istupanje Mlađana Dinkića iz pregovaračkog tima, kako navodi izvor B92, neće ugroziti opstanak vlade.

Zajedno sa Dinkićem, pregovarački tim su napustili i državni sekretar Nebojša Ćirić, koji je bio na mestu šefa tehničkog pregovaračkog tima i Branislav Zec, izvršni direktor Agencije za privatizaciju, koji se povukao se sa mesta člana tehničkog pregovaračkog tima.

Kako se navodi u otvorenom pismu koje je Dinkić uputio javnosti, Vlada Srbije je odbila i alternatnivni predlog, da se u slučaju potpisivanja ugovora samo za NIS, insistira na tome da se Gaspromu odmah prenese u vlasništvo 25 odsto akcija NIS-a, uz zadržavanje većinskih upravljačkih prava u rukama Srbije, dok bi mu preostalih 26 odsto akcija bilo preneto tek nakon potpisivanja obavezujućeg ugovora o izgradnji gasovoda, dakle za dve godine.

Od vlade Dinkić je zatražio i saglasnost da se ugovor o prodaji NIS-a ratifikuje u srpskom parlamentu, što je prihvaćeno tesnom većinom.

Dinkić napustio pregovarački tim, jer smatra da Srbija nema čvrste pravne i finansijske garancije da će dobiti magistralni gasovod, da će ugovor sa Gaspromnjeftom o prodaji NIS-a biti štetan po Srbiju.

"Odgovornost za ekonomske posledice nove pregovaračke platforme, moraće da preuzme neko drugi", naveo je Dinkić.

Srpski pregovarački tim, ranije danas predstavio je Vladi izveštaj u kome se navodi da ruska strana ne pristaje na potpisivanje krovnog ugovora o energetskom sporazumu Srbije i Rusije i zatražio da se izjasni o tome da li pristaje na prodaju NIS-a bez obaveza ruske strane da će graditi Južni tok i Banatski Dvor.

Taj stav Rusije obrazložen je time da je energetski sporazum potpisan krajem januara u Moskvi dovoljna garancija da će biti realizovano sve što je navedeno u tom dokumentu.

Energetski sporazum predviđa, pored prodaje 51 odsto kapitala Naftne industrije Srbije za 400 miliona evra ruskom Gaspromu, izgradnju podzemnog skladišta gasa Banatski dvor i izgradnju gasovoda Južni tok.

Rusi traže da se do kraja godine potpiše samo ugovor o prodaji NIS-a i ne prihvataju da tri projekta budu međusobno uslovljena i povezana, navedeno je u izveštaju srpskog tima u koji je B92 imao uvid.

U izveštaju stoji da Rusi ne žele da daju garancije za ispunjavanje obaveza iz ugovora o prodaji NIS-a, a istovremeno insistiraju da se na taj ugovor ne primenjuju odredbe Zakona o privatizaciji, koji se odnose na raskid ugovora.

Zahtev ruske strane je da NIS ima puni monopol na uzvoz i preradu nafte i naftnih proizvoda u Srbiji, uz mogućnost da se uzvozi samo gorivo koje ispunjava euro 5 standard. Gasprom, ukazuju srpski pregovarači, zahteva i da se eventualne ekološke štete koje prouzrokuje NIS, u punom iznosu nadoknađuju iz budžeta Srbije, a srpski eksperti su predložili da se iz budžeta pokriva maksimalno pet odsto od prodajne vrednosti NIS-a.

Rusi nemaju nameru da počnu ulaganja u NIS do 2011. godine i traže da se rok za završetak investicija u modernizaciju produži do 2014. godine.

Gasprom će, kako predlaže ruska strana, investicije finansirati zaduživanjem NIS-a komercijalnim kreditima od Gaspromnjeta, koje će obezbediti do 2012. godine. Taj kredit za investicije u vrednosti od 500 miliona evra bi se otplaćivao u roku od deset godina, sa grejs periodom do 2013. godine.

Kredtni aranžman po ruskom predlogu predviđa i promenljive kamatne stope, kao i uplatu tranši kredita za određene investicione projkte i u zavisnosti od tokova novca u Gaspromnjeftu.

Prema predlogu ruskih pregovarača, NIS bi isplaćivao dividende u iznosu od najmanje 10 odsto od ostvarene dobiti, ali tek posle isteka grejs perioda za otplatu kredita.

Zahtev ruske strane je da samostalno imenuje direktora i predsednika Uporavnog odbora NIS-a, kao i kompletan izvršni odbor direktora, a Srbija da imenuje samo predsednika Skupštine NIS-a.

Izveštaj pregovaračkog tima Srbije o dosadašnjem toku pregovora o realizaciji energetskog sporazuma danas je dostavljen i u Skupštinu Srbije i posle umanožavanja biće podeljen poslanicima. Podsetimo, ministar ekonomije Mlađan Dinkić tvrdio je da ruska strana ne prihvata srpske predloge i da će tražiti novu odluku Vlade i Skupštine Srbije o prodaji NIS-a.

“Smatramo da je diskutabilno da li Vlada ima ovlašćenja da potpiše samo jedan ugovor, ugovor o prodaji NIS-a, ukoliko je Skupština dala ovlašćenje da se istovremeno zaključe ugovori o izgradnji Južnog toka i skladišta u Banatskom dvoru i kupoprodaji NIS-a”, rekao je Dinkić.

Drugi ministri, druga mišljenja

Dok Dinkić dovodi u pitanje prodaju NIS-a, pre samo tri dana ministar energetike Petar Škundrić uveravao je javnost da je sve dogovoreno i da će Srbija do 20. decembra završiti pregovore sa Rusima.

Poslanici Liberalno demokratske partije zatražili su, a predsednica skupštine Slavica Đukić Dejanović ih je podržala u tome, da Dinkić i Škundrić članovima Odbora za privatizaciju i energetiku objasne suprotne izjave o energetskom aranžmanu sa Rusijom.

Zamenik premijera Srbije i predsednik SPS Ivica Dačić izjavio je da je u interesu Srbije realizacija sporazuma sa Rusijom u oblasti energetike i da razlike u vezi sa tim dokumentom ne mogu da ugroze odnose u vladajućoj koaliciji.

Povodom najave vicepremijera Mlađana Dinkića da će danas na sednici vlade tražiti objašnjenje da li će se do kraja godine potpisati samo ugovor za NIS, a ne za ceo paket energetskog aranžmana sa Rusijom, Dačić je rekao da je to "stvar političke procene šta će Srbija dalje da radi".

Dačić je istakao da je predsednik Srbije Boris Tadić razgovarao nedavno sa predsednikom "Gasproma" i da je dogovoreno da se nađu adekvatne vrste dodatnih garancija kako bi Srbija bila obezbeđena od eventualne odluke da se gasovod ne gradi.

Lider SPS je rekao da ta stranka nije učestvovala u svemu tome i da su energetski sporazum potpisali zajedno predsednik DSS Vojislav Koštunica, Tadić i Dinkić.

Dačić je rekao da to ne znači da taj sporazum nije u ovom trenutku koristan za Srbiju i da sa tog aspekta SPS nema ništa protiv i da "odnos u ovom trenutku prema ovom pitanju, nije samo ekonomski, nego mora da bude i politički".

Prema njegovim rečima, ako Srbija u Rusiji ima spoljnotrgovinskog partnera, onda treba da dogovorno rešava to pitanje sa njom.

Dačić očekuje da će se sa najvišeg ruskog i srpskog državnog nivoa, uključujući i Dinkića, naći rešenje.

Biligin: Srbija stalno ponavlja pitanja oko energetskog sporazuma, iako je ratifikovan u ruskom parlamentu

Ukoliko Vlada Srbije smatra da finalizacija energetskog sporazuma nije u njenoj nadležnosti, "neka celu stvar preda na razmatranje parlamentu", ali će time Srbija samo izgubiti na vremenu, izjavio je Beti direktor predstavništva Trgovinsko-industrijske komore Rusije u Bogradu Jurij Buligin.

Povodom izjave ministra ekonomije Srbije Mlađana Dinkića da bi evetualnu odluku Vlade da se potpiše samo ugovor o prodaji NIS-a trebalo da razmatra Skupština, Bulugin je za agenciju rekao da je "onaj ko želi da ospori energetski sporazum sa Rusijom trebalo ranije da krene u kampanju osporavanja".

"Ukoliko neko želi da se zaustavi realizacija energetskog sporazuma između Rusije i Srbije, on će iskoristiti sva sredstva i imaće na taj dogovor uvek masu primedbi", kazao je Buligin.

Uz napomenu da je "sve to pomalo već postalo dosadno", Buligin je rekao da se u novinama u Srbiji stalno postavljaju nova pitanja i iniciraju nova zatezanja oko tog sporazuma koji je, kako je istakao, ratifikovan u ruskom parlamentu.

Buligin je, komentarišući izjavu Dinkića da sumnja da će Gasprom moći da finalizuje gasovod Južni tok, rekao da Gasprom ima dovoljno sredstava da finansira taj gasovod i da "ne mora da privlači investicije sa strane".

"To da li Gasprom ima pare je smešno pitanje i tu ne vidim nikakvih problema, osim da treba pripremiti tehničku dokumentaciju za izgradnju tog kraka gasovoda i utvrditi dinamiku radova, izvođače i podizvođače", rekao je on.

Buligin je podvukao da su tri ugovora koji čine energetski sporazum Rusije i Srbije, privatizacija NIS-a, izgradnja gasovoda Južni tok i skladišta gasa Banatski dvor razdvojena u tri celine, jer se smatralo da je tako bolje za srpsku stranu i da se preciznije mogu dogovoriti detalji i uslovi realizacije.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

32 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: