Politika razlog slabljenja dinara

Evro je danas dostigao najvišu vrednost u ovoj godini, pa je rema zvaničnom kursu za jedan evro potrebno dati 83,83 dinara.

Izvor: B92

Četvrtak, 28.02.2008.

18:41

Default images

Pad dinara nastavljen je pored stalnih intervencija Narodne banke Srbije, koja je istovremeno povećala referentnu kamatnu stopu. Stučnjaci i bankari se slažu da je politička neizvesnost ključni razlog za slabljenje dinara i restriktivne poteze Narodne banke, ali poručuju da u kratkom roku ne treba očekivati poskupljenje kredita.

Dinar je nastavio da pada iako NBS stalno interveniše. Međutim ni jučerašnjih deset miliona evra sa koliko je intervenisla Narodna banka nisu pomogli. Profesor Ekonomskog fakulteta Pavle Petrović za B92 kaže da na političku neizvesnost prvo reaguje kurs.

"Kurs prvi reaguje jer je on rezultat očekivanja nekih budućih događaja. U osnovi, glavni problem jeste što da bi normalno funkcionisala privreda Srbije treba da godišnje dobija nekih pet milijardi evra kroz kredite i strane direktne investicije. Ako to izostane onda se to odražava na kretanje kursa i na celo funkcionisanje privrede – inflaciju, privredni rast, plate", kaže on.

Bivši minsitar za ekonomske odnose sa inostranstvom i predsednik UO Sosijete ženeral banke u Srbiji Goran Pitić smatra da će NBS svojim merama uspeti da stvari drži pod kontrolom.

Ipak, on kaže da "košta kada NBS upotrebljava svoje mere koje ponekad znaju da budu bolne. Tu ima i administrativnih zabrana što poskupljuje poslovanje u Srbiji. Ne zaboravimo, nemiri i sve ove poruke koje se šalju poskupljuju i poslovanje zato što se pooštrava rizik zemlje".

On objašnjava da onaj ko šalje novac spolja da bi ga neko upotrebio ovde kaže "ja mogu da ti dam, ali do juče si bio mnogo kvalitetniji kao poslovno okruženje, a ja danas moram da ugradim i neizvesnost oko toga šta će se dešavati u vašoj zemlji".

NBS je danas, po drugi put u ovom mesecu podigla referentnu kamatnu stopu za 0,75 procentnih poena. Time je pojačala restriktivnu monetarnu politiku kak bi smanjila inflatorne pritiske i slabljenje dinara. Goran Pitić smatra da to ne mora da znači automatsko poskupljenje kredita, dok profesor Pavla Petrović kaže da podizanje referentne kamatne stope samo privremeno odlaže problem.

"Ako nema stabilnog priliva stranih kredita i direktnih investicija, onda kao posledica dinar depresira i kako je većina kredita koja je data i stanovništvu i privredi indeksirana u evrima ti krediti će automatski postati skuplji u dinarima. Sa druge strane, ova kamatna stopa verovatno će značiti veću kamatnu stopu za neke buduće kredite", kaže on.

Petrović dodaje da "ako se ovakav scenario nastavi i bude značajnije depresijacije kursa onda bi se to prenelo i na inflaciju i to bi u osnovi značilo da se prilagođavanje spoljnotrgovinskog deficita vrši na haotičan način, što realno obara plate i usporava rast privrede. Naravno, ovo su samo naznake mogućeg scenarija, a da bi se to izbeglo treba obezbediti stabilan priliv stranih direktnih investicija".

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 3

Pogledaj komentare

3 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: