Manja potrošnja obuzdava inflaciju

Đelić: Najbolja mera za obuzdavanje inflacije je da se smanji javna potrošnja. Efekti mera biće vidljivi "sigurno 2008."

Izvor: B92

Četvrtak, 30.08.2007.

12:38

Default images

"To je ministar finansija već najavio da će da preispita jedan broj stavki, da obezbedimo da javna potrošnja i učešće u bruto domaćem proizvodu počne ponovo da se smanjuje", kazao je potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić.

Govoreći o radu vlade u proteklih 100 dana u domenu fiskalne politike, Đelić je ocenio da na srpskom finansijskom tržištu vlada veća konkurencija nego u zemljama u okruženju, što je dobro, i skrenuo pažnju da je jedan od najvećih problema srpske ekonomije visoka javna potrošnja.

Đelić je ocenio da veliki broj naših građana želi da što pre dođe do onih dobara koja su dugo bila samo san i zbog velike potražnje za novcem banke imaju dosta dobre zarade.

"Ma koliko se banke žalile one imaju veoma značajni profit ove godine. Nije profit loš, ali sigurno da nema razloga da prinos na kapital bude 34, 40, pa čak i 50 odsto. Ipak mi nismo tako rizična zemlja", naglasio je potpredsednik vlade. Đelić najavio da će vlada, zbog zaštite konkurencije, predložiti izmene i dopune Zakona o zaštiti konkurencije.

"Moramo uvek imati ravnotežu: s jedne strane da postoje snažni na tržištu, a da ni jedan od njih ne treba da bude toliko jak da bude monopolista, niti da se formiraju karteli, da se dogovaraju oko kamata, oko cena", rekao je on i ocenio da su nam "potrebni snažni privredni subjekti, ali ne takvi da mogu da naplaćuju netržišne cene i da izgrađuju veliki profit na grbači naših potrošača".

Komentarišući politiku kamata u Srbiji, Đelić je rekao da "uvek može bolje", ali ne treba zaboraviti da je 2001. godine kamata na dinare bila devet odsto mesečno, dok su one danas relativno visoke.

"Ali ako pogledamo kolike kamate danas plaćaju naša snažnija preduzeća za kredite, vidimo da oni više nisu u jednoj podređenoj poziciji prema onome što plaćaju njihovi konkurenti u regionu", primetio je on.
Prema njegovoj oceni, veći je problem obezbeđivanje kredita za mala i srednja preduzeća, a pogotovo za početnika u biznisu, jer za sada tržište nije dovoljno odgovorilo za tu potražnju.

"I u tom smislu mislim da postoji određena segmentacija na tržištu i da pažnja države mora da se usmeri prema onima koji počinju u biznisu, jer tu tržište do kraja nije odgovorilo na pravi način na njihove potrebe", kazao je on i podsetio da je zbog toga vlada predložila te kredite bez hipoteke za one koji počinju da se preduzetništvom.

Na pitanje da li postoje "disonantni" tonovi između Narodne banke Srbije i Vlade Srbije oko vođenja makroekonomske politike, Đelić je podsetio da je u pitanju debata i "ta kreativna tenzija mora da postoji". On je ukazao da je uloga guvernera NBS da se bori za stabilnost cena, a vladina uloga je da se bori za najveći mogući i najbrži privredni rast.

"Mislim da nas očekuje na jesen dalje unapređenje tog dijaloga. Došlo je vreme kao što je i zaključeno u Vladi Srbije da se predlože određene izmene i dopune Zakona o Narodnoj banci Srbije", rekao je Đelić.

"Istovremeno moramo da ojačamo ulogu Saveta guvernera, jer i sam guverner je prepoznao da nije dobro da jedna osoba donosi toliko važne odluke, kao što je davanje i odbijanje licence jednoj finansijskoj instituciji, nego da mora da postoji jedno kolektivno telo koje će to gledati", kazao je Đelić.

Suficit budžeta do jula 48 milijardi dinara

Suficit u budžetu Srbije za prvih sedam meseci ove godine iznosio je 48 milijardi dinara, izjavio je potpredsednik Vlade Srbije.

On je, podnoseći izveštaj o prvih 100 dana rada Vlade Srbije, na sednici ocenio da će to omogućiti fleksibilnost pri planiranju budžeta za sledeću godinu, prenosi agencija Beta.

"Javne finansije će nastaviti da budu stabilizator u Srbiji i na taj način će stopa inflacije koja je u privh osam meseci iznosila 5,9 odsto ostati blizu cilja od 6,5 odsto zadatog početkom godine, naveo je Đelić.

On je, govoreći o tome da li je Vlada Srbije u prvih 100 dana rada obezbedila bolji život građanima, naveo da su realni dohoci u prvih sedam meseci ove godine, odnosto rast zarada iznad rasta troškova života, povećani za 11,5 odsto.

"Prosečna neto plata u Srbiji je u julu dostigla 27.752 dinara, odnosno oko 349 evra, što nije veliki iznos, ali je dobro u poređenju sa zemljama u okruženju", naveo je Djelić.

Iza proseka, istakao je, kriju se velike regionalne razlike i njihovo smanjenje će biti jedan od prioriteta u daljem radu Vlade Srbije, koja je u prvih 100 dana izdvojila oko 100 miliona evra za investicije u nerazvijemin područjima.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: