Na prvi pogled, nemačkoj ekonomiji odlično ide i Nemci bi mogli da se pitaju zašto menjati nešto u Berlinu. Ali na drugi pogled je i u privredi mnogo toga što bi moglo neugodno da iznenadi Angelu Merkel.
Prvi utisak je da ide odlično: nemačka privreda solidno raste (1,9 odsto u 2016), stopa nezaposlenosti već decenijama nije bila tako niska; nikad nije bilo toliko prihoda od poreza, ministar finansija može da izađe na kraj sa budžetom i bez novih dugova. I u firmama vlada optimizam, a njihovi proizvodi – od automobila preko mašina pa do farmaceutskih proizvoda – odlično se prodaju u inostranstvu.
Ali nije baš sve tako sjajno: ozbiljan problem predstavlja loša infrastruktura u Nemačkoj: putevi širom zemlje su puni rupa, mostovi su dotrajali, a i škole su u jadnom stanju. To je „glavna slabost Nemačke“ piše i u zaključku komisije stručnjaka koja je po nalogu vlade i ministarstva privrede 2014. analizirala stanje infrastrukture. A u protekle tri godine je stanje postalo – još gore.
Putevi i pruge, škole i internet...
Dok se drugde javnost uzbuđuje zbog zastoja u sezoni godišnjih odmora, u Nemačkoj ima više od 1.900 zastoja na putevima – svakog dana, izbrojao je auto-moto klub ADAC! Kada je reč o železničkom saobraćaju, ne prođe dan bez kašnjenja i potpunog ukidanja pojedinih kompozicija; u gradskom i međugradskom javnom prevozu je u pravilu – još gore.
Ili uzmimo za primer vaspitanje i obrazovanje: roditelji svakog desetog malog deteta ne mogu da nađu mesto u obdaništu, iako zakonski imaju pravo na to. Škole su trošne, roditelji često dobijaju pozive na „dobrovoljni rad“ – krečenje i uređivanje učionica. Ili: trenutno je u ovoj zemlji 1.041 javni i gradski bazena ili već zatvoren, ili će zbog dotrajalosti i nedostatka novca ubrzo morati da bude zatvoren.
„Javni izdaci se smanjuju, mnoge javne usluge su postale žrtve mera štednje ili su privatizovane a povećane su i cene korišćenja“ takvih javnih prostora, žale se i predstavnici sindikata izveštaju Eskpertske komisije.
To nisu tek subjektivni utisci: kada je reč o izdacima za obrazovanje, po statistikama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OESR) za 35 razvijenih zemalja, Nemačka se približava dnu lestvice. U proseku se u tim zemljama izdvaja 5,2 odsto BDP, u Nemačkoj – 4,3 odsto.
Još je tužnije stanje u digitalnoj infrastrukturi: internet brzog protoka putem optičkog kabla u zemljama OESR ima oko 20 odsto korisnika, Japan i Južna Koreja su tu rekorderi sa 75 odsto, ali i zemlje Skandinavije, uključujući i „nove“ zemlje EU na Baltiku su daleko odmakle. A država koja se hvali svojom „Industrijom 4.0“? Koliko je korisnika obuhvaćeno u Nemačkoj? Tačno – 1,6 odsto!
Zato Nemačka već pada na tabeli privredne konkurentnosti i to više nije zabavno ni ovdašnjoj industriji, i preduzetnicima, ni biračima koji će ove jeseni izaći na izbore za nemački parlament.
A koliko imam u džepu?
Može se reći da mnoge birače zapravo ne zanima „velika ekonomija“ i da ne razumeju značenje ekonomskih pokazatelja dok su im puni novčanici. U periodu od 2000. do 2011. je Nemcima realno, dakle ako se odbije inflacija, ostajalo u džepu 1,8 odsto manje nego na početku tog perioda! Za razliku od Nemaca, Danci, Britanci, Francuzi ili Amerikanci su u tom razdoblju mogli da se raduju povećanju prihoda od 10 do 16 odsto. Naravno, to pre svega pogađa srednji sloj – koji se i na političkoj lestvici u prvom redu postavlja kao „centar“. A njemu preti odumiranje: „Statistička sredina se po svojim prihodima se ravnomerno smanjuje“, piše istraživanju Instituta za rad Univerziteta Duizburg-Esen.
Jer dok sredina nestaje, rastu prihodi onih imućnijih – i broj onih koji sve manje zarađuju. „Ukupno gledano, ovi nalazi pokazuju sve veću neravnomernost u raspodeli prihoda“, pišu analitičari. Jer koliko god se Berlin hvalio stopom zaposlenosti, Nemačka ima najveći udeo onih koji rade za platu koja iznosi svega dve trećine prosečne zarade ili manje. Tu je 23 odsto takvih zaposlenih, dok je ne samo u Danskoj ili Finskoj, nego i u Italiji ili Francuskoj takvih ispod 10 odsto, u Belgiji i Švedskoj čak i manje od pet odsto.
Čak i statistike o nezaposlenosti, ako se malo bolje pogledaju i povežu sa nekim drugim podacima, pokazuju dramatičnu sliku. Zvanično je obavljeno da je ovog maja bilo manje od dva i po miliona osoba bez posla. Ali kako to onda povezati sa statistikom prema kojoj čak 6,2 miliona osoba zavisi od pomoći države? Radi se o čitavoj armiji građana koji rade, ali koji svojom platom ne mogu da izdržavaju sebe i svoje porodice. Jer broj onih koji primaju pomoć od velike reforme socijalnih sistema pomoći nije ni izdaleka pao toliko koliko je na papiru pao broj nezaposlenih.
Dve strane medalje
Otvorenih pitanja ima napretek: da li da vlada otvori blagajnu za infrastrukturu i obrazovanje? Ili da sa tim pričeka do recesije da bi joj to poslužilo kao svojevrsni New Deal? Treba li spustiti poreze – i kome? Ako uopšte, onda „pošteno“ i svima kao što i ovaj puta najavljuje CDU Angele Merkel? Ili pre svega onima sa srednjim i nižim prihodima, a bogataši da plaćaju i više – o tome razmišljaju Socijaldemokrate. I kako uopšte postići „novu socijalnu pravdu“, o kojoj govore stranke levice uoči izbora?
A onda su tu i „velike“ teme koje nužno zadiru i u privredu i opterećuju blagajnu: izdaci za izbeglice i došljake, pa troškovi okretanja ekološkoj energiji. Ne treba zaboraviti i teret za nemačke građane ako se doista uvedu „evropske“ obveznice, teško će biti da se izbegne još jedan otpis dugova Grčkoj... Mnogo je olujnih oblaka na horizontu.
Jedno je sigurno: čak ni u Nemačkoj stanje u privredi neće biti potpuno pouzdani pokazatelj za to ko će slaviti nakon ovih izbora za Bundestag.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U noći između 13. i 14. aprila oružane snage Irana izvele su masovni vazdušni napad na Izrael, u kome je korišćeno na stotine komada lutajuće municije, krstarećih i balističkih raketa.
Rusija i Ukrajina su skoro postigle novi sporazum o crnomorskom transportu u martu nakon dva meseca pregovora, da bi Kijev naglo otišao, preneo je Rojters u ponedeljak.
Dvadeset hiljada ljudi demonstriralo je večeras u Tbilisiju, glavnom gradu Gruzije protiv izglasavanja spornog zakona o "stranom uticaju", kojeg kritičari porede s represivnim zakonom Rusije i smatraju "ubistvenim za slobodu".
Dva pripadnika poznate kriminalne bande Bišnoi iz Indije pucali su na stan poznatog bolivudskog glumca Salmana Kana iz osvete što je on ubio dve antilope
Prepoznajući alarmantne nivoe zagađenja vazduha u nekoliko srpskih gradova i značajne zdravstvene rizike koje određene čestice u vazduhu predstavljaju, posebno za decu, kompanija P&G odlučila je da pomogne.
Nakon što je imao 10 nominacija za Oskara u prethodnoj godini, Martin Skorseze ima u planu dva nova projekta, a jedan od njih je biografski film o Frenku Sinatri.
At the Brod border crossing, a victim of international human trafficking was discovered and identified, and it is a five-year-old girl who was accompanied by a foreign citizen, who was detained by order of the acting prosecutor.
Speaker of the National Assembly of the Republic of Serbia, Ana Brnabić, speaks after the end of the meeting where representatives of the government and the opposition discussed election conditions.
The popular Greek portal Pronews announced this morning that the only Greek member of parliament who did not vote "yes" last night in Strasbourg was Nina Kasimati and that, as they wrote, it serves her honor.
The parents of two-year-old Danka Ilić, Miloš and Ivana, will be questioned today as witnesses in the Higher Public Prosecutor's Office in Zaječar, the media reports.
Najveći pritisak na Telegram ne vrše vlade, već američke korporacije Apple i Google, izjavio je izvršni direktor ove platforme Pavel Durov u intervjuu sa novinarom Takerom Karlsonom.
Izvršni direktor jedne od AI firmi u usponu, prozvao je druge kompanije u njhovom poduhvatu da kreiraju takozvanu "generalnu veštačku inteligenciju" (AGI).
Pre nekoliko godina, Samsung je predstavio 8.5Gbps LPDDR5X RAM, koji je tada bio najbrži na svetu. Kako ova tehnologija napreduje, sada je kompanija najavila još brži LPDDR5X.
Robot po imenu Atlas, kompanije Boston Dynamics, prethodnih godina impresionirao nas je svojim akrobacijama. Međutim, došlo mu je vreme da ode u penziju.
Nakon što je Evropska komisija primorala Apple da otvori iOS za eksterne prodavnice aplikacija u EU, izgleda da i druge države istražuju Apple zbog antimonopolskih praksi i monopola.
Usluge servisiranja klima u automobilima ovog leta postaće prošlost. Serviseri masovno sklanjaju klima stanice iz svojih auto-servisa, a sada smo dobili i objašnjenje zbog čega je to tako.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija će na zatvorenom sastanku raspravljati o Nacrtu rezolucije o "Međunarodnom danu refleksije i sećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine".
Golman Američke Samoe Niki Salapu našao se među stativama 11. aprila 2001. godine, braneći u najtežem porazu u međunarodnom fudbalu, kada je njegov tim izgubio od Australije 31:0.
Komentari 10
Pogledaj komentare