Zašto Holanđani neće slediti put Britanaca

Vremena se menjaju, isto je tako i u Holandiji. Tokom 1980-tih, tri stranke na vlasti (Hrišćansko-demokratska stranka CDA, Socijaldemokratska partija PvdA i Konzervativna partija VVD) obično su dobijale oko 80% glasova. Prema najnovijim anketama, tokom izbora koji će se održati 15. marta će dobiti samo polovinu tih glasova, oko 40%.

Izvor: B92

Subota, 11.03.2017.

11:59

Zašto Holanđani neće slediti put Britanaca
(Foto: Thinkstock.com)

S druge strane, Stranka za slobodu (PVV) Gerta Vildersa (Geert Wilders), sa anti-imigracionom i anti-evro platformom, vodi u anketama i mogla bi da dobije 28 od 150 mesta u parlamentu (u poređenju sa 12 sada), dok se predviđa da će odlazeći premijer Mark Rute (Mark Rutte) i njegova VVD dobiti 24 mesta – što je pad sa 40. Ova erozija moći tradicionalno vladajućih partija se objašnjava, kao i u mnogim evropskim zemljama, sa četiri glavna faktora:

1. Sekularizacija. Sredinom 1960-ih, više od 67 odsto stanovništva je reklo da su pripadali crkvi naspram manje od 40 odsto danas (pad je naročito izražen u katoličkoj i protestantskoj crkvi);

2. Propadanje srednje klase. Ovo je već bilo primetno pre svetske finansijske krize (srednja klasa predstavlja 32% ukupnog stanovništva, kao i u Francuskoj, u poređenju sa 40% u Danskoj, prema studiji MOR 2016. godine);

3. Nejednakost. Udeo ukupnih prihoda koje drži 1% najbogatijih je sada blizu nivoa s kraja 1930-ih, na 8% u odnosu na 6% u Danskoj;

4. Imigracija iz muslimanskih zemalja izaziva tenzije između pitanja građanstva i identiteta (prema jednom istraživanju Ipsos-a objavljenog krajem februara, 80% ispitanika su zabrinuti zbog imigracije, a 86% se plaši „pada u tradicionalnim vrednostima holandskog društva“).

Holandske ankete se moraju uzeti sa oprezom. Za razliku od Francuske, gde je glasanje u korist Nacionalnog fronta dobro procenjeno, istraživanja javnog mnjenja u Holandiji se smatraju nepouzdanim, što ne isključuje iznenađenje u poslednjem trenutku. To automatski ne znači da će PVV ostvariti viši očekivani rezultat.

Upravljanje na francuski način

Zaista, društveno-ekonomski profil onih koji će glasati će imati odlučujući uticaj na ponašanje tokom izbora. Stopa učešća 20% najbogatijih na izborima u Holandiji je obično u proseku 84%, dok je kod 20% najsiromašnijih oko 65%. Ova razlika je veća od proseka OECD zemalja za 13 procentnih poena. Niža izlaznost najugroženijih, koji su obično prijemčiviji za anti-evro i anti-imigracionu politiku, bi mogla dovesti do većeg udela glasova za establišment i obrnuto.

Najverovatniji scenario posle izbora u martu je neka vrsta Republikanskog Fronta, kao u Francuskoj, što je u stvari sporazum velikih tradicionalnih partija da radikalnu desnicu ostave bez vlasti. To bi trebalo da spreči PVV da formiraju vladu ili da budu deo koalicije. Ovu drugu opciju je formalno isključio odlazeći premijer nakon katastrofalnog iskustva u decembru 2012. tokom kojeg se PVV pokazao kao zahtevan i nepouzdan partner. Vrlo je verovatno da će biti formirana široka koalicija od tri istorijske političke stranake, SDA, VVD i PvdA, zajedno sa Hrišćanskom unijom, Demokratskim Socijaldemokratama 66 i reformisanom političkom strankom SGP u periodu posle izbora.

Bez Negzita u budućnosti

Čak i da PVV dođe na vlast i pokuša da nametne svoju evropsku agendu, ne postoji način da se desi „Negzit“ (izlazak Holandije iz EU). Sadašnje zakonodavstvo jednostavno ne dozvoljava referendum o evru. Zakon o konsultativnom referendumu (iz 2015) dozvoljava referendum o narodnoj inicijativi o novim zakonima koje usvaja parlament, ali se to ne odnosi na postojeće sporazume. Sem toga, takva inicijativa verovatno ne bi uspela s obzirom na veliku podršku stanovništva za članstvo u evrozoni (prema nedavnoj NIPO NSP anketi, 78% ispitanika želi da ostane u evrozoni a samo 22% želi da izađe). Jedino rešenje bi bilo da parlament predloži glasanje o ovom pitanju, međutim rezultat konsultativnog referenduma ne bi bio obavezujući za vladu. Štaviše, u svetlu poslednjih pokušaja na ovu temu u 2016, ni jedna parlamentarna većina nije u stanju da sprovede ovu temu.

Autor je: Kristofer Dembik, direktor makro analize Sakso banke

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: