Privatni investicioni fondovi su organizovani kao društva sa ograničenom odgovornošću i posluju po odredbama Zakona o privrednim društvima. Njihov način poslovanja se razlikuje i od otvorenih i od zatvorenih fondova.
Od otvorenih se razlikuju najpre po tome što u njih mogu ulagati samo veliki investitori.
Investitor koji osniva privatni fond mora da uloži najmanje 50.000 evra kao svoj udeo u tom fondu.
Glavne karakteristike privatnih fondova su:
-ne reguliše ih Zakon o investicionim fondovima (osim odredbama koje se tiču pravnog organizovanja i uloga člana fonda); moraju biti registrovani u Registru investicionih fondova
-ne listiraju se na berzi i ne prodaju investicione jedinice
-obično ih čini manji broj investitora
Privatni investicioni fondovi obično funkcionišu tako što ulaze u vlasništvo firme sa određenom količinom novca, sa ciljem da uvećaju njihovu vrednost i na srednji rok prodaju svoje udele.
U međuvremenu cilj je da se firmi poveća vrednost putem restruktuiranja koje praktično znači «ubrizgavanje» novca koji će omogućiti dalju ekspanziju firme, investicija i razvoj novih tehnologija, optimizaciju troškova i jačanje finansijske pozicije firme; fondovi potom izlaze iz vlasništva i na taj način ostvaruju profit.
Postoji nekoliko uobičajenih načina izlaska iz vlasništva kompanije: inicijalnom javnom ponudom (Initial Public Offering – IPO) i listiranjem na berzi, prodajom ili pripajanjem nekoj drugoj kompaniji (najčešće strateškim investitorima u tranzicionim zemljama).
Inicijalna javna ponuda kod nas još ni jednom nije urađena, iako je u poslednje vreme to jedna od popularnijih tema: «Tigar» je prva kompanija koja to pokušala da izvede, ali je na kraju odustala usled velikih troškova i nejasne procedure.
Investitori koji imaju svoj privatni fond uglavnom su ili profesionalni investitori, ili prilično imućni ljudi. Zbog rizičnosti ovakvih fondova, Zakon propisuje minimum uloga koji se mora položiti (50.000 evra), a zaštita investitora apsolutno ne postoji jer ako propadne firma u koju je ušao privatni fond, propadaju i udeli fonda.
S obzirom da ove fondove reguliše Zakon o privrednim društvima, Komisija za hartije od vrednosti nije nadležna za njihov nadzor; jedino je Društvo za upravljanje privatnim fondom obavezno da Komisiji dostavi pravila poslovanja, i godišnje finansijske izveštaje.
Donji limiti udela u privatnom fondu zavise od zemlje do zemlje. Tako u Americi, ukoliko želite da imate udeo tj. da investirate u privatni fond, morate da ispunjavate uslove za akreditovanog investitora, što znači da treba da posedujete ili milion dolara neto, ili prihode (kombinovane sa prihodima supružnika) koji prelaze 300.000 dolara godišnje najmanje dve godine, i očekivanja da će se takvi prihodi održati i u budućnosti.
Vrlo popularni fondovi su tzv. venture capital funds, fondovi koji investiraju u kompanije na početku razvoja, i koji nude mogućnost i stručnog savetovanja. Naravno, ovo čini potencijalni rizik jako velikim, ali i donosi lepu zaradu ukoliko mlada kompanija uspe da stane na noge.
Sredstva se uglavnom prikupljaju od grupe bogatih investitora, investicionih banaka ili drugih institucionalnih investitora. Ovako prikupljen kapital se dalje investira u kompanije koje su suviše rizične za standardna tržišta kapitala i bankarske pozajmice, ili možda nemaju dovoljno dugu poslovnu istoriju kako bi bili prihvatljivi za finansiranje od strane banaka.
Investitori koji na ovaj način ulaze u kompanije, obično imaju uticaja na odluke kompanije u meri u kojoj učestvuju u kapitalu firme, što može biti ograničavajući faktor za vlasnike. Zatim, postoje tzv. «poslovni anđeli» (business angels ili angel investors) koji investiraju u start-up biznise, ali za razliku od venture capital fondova, oni osim novca nude i stručna znanja i tako povećavaju šansu za uspeh kompanije.
Do skora su to bili bogati pojedinci, ali u poslednje vreme se sve češće udružuje više pojedinaca kako bi obezbedili više sredstava. Firme za koje su ovakvi investitori zainteresovani su obično «srednje kompanije» - veće od porodičnih biznisa, ali manje od velikih kompanija kojima treba iznad milion dolara (na razvijenim tržištima)
Svi ovi fondovi pri ulasku u firmu obično imaju strategiju koja oslikava cilj ulaska (restruktuiranje firme koja je u lošoj poziciji, dodatni kapital kako bi se ojačala firma, poboljšanje bilansa firme), period zadržavanja u kompaniji, kao i izlaznu strategiju.
Ovi fondovi se skoro nikada ne zadržavaju duže od 10 godina, a uobičajeno je da izađu posle 5-7 godina sa ciljem da ostvare višestruki povraćaj na uloženi kapital: interna stopa povraćaja (takozvani IRR- internal rate of return) koja se očekuje je bar 20-25% na godišnjem nivou (što u velikoj meri zavisi i od tržišta na koje ulaze ili takozvane premije tržišnog rizika koji se očekuje kao dodatni povraćaj na kapital) mada u pojedinim slučajevima može biti višestruko veća.
Iako su privatni fondovi potpuno irelevantni za male investitore, oni svakako predstavljaju značajne igrače na finansijskim tržištima, a njihov kapacitet da preokrenu kompaniju svakako nije zanemarljiv; ukoliko je izlazna strategija fonda listiranje kompanije na berzi, mali i drugi investitori (otvoreni i penzijski fondovi) će dobiti mogućnost investiranja u kvalitetnu hartiju od vrednosti.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Predsednik Kine Si Đinping upozorio je holandskog premijera Marka Rutea da ne stvara "tehnološke barijere", nakon odluke Holandije da uvede kontrolu izvoza opreme za mikročipove.
Hrvatski Državni inspektorat povukao je sa tržišta Nestle KIT KAT Mini vafel proizvod zbog prisustva mineralnih ulja, saopštila je Agencija za poljoprivredu i hranu.
Indonezijski parlament u četvrtak je doneo odluku da će sadašnja metropola Džakarta ostati ekonomski centar zemlje u okviru plana da se prestonica preseli na ostrvo Borneo.
Grupa sedam (G7) razmatra mogućnost snižavanja gornje granice cene ruske nafte, potvrdio je pomoćnik američkog državnog sekretara za energetske resurse Džefri Pajat.
Indonezijski parlament u četvrtak je doneo odluku da će sadašnja metropola Džakarta ostati ekonomski centar zemlje u okviru plana da se prestonica preseli na ostrvo Borneo.
Durga Fujal se nadala da će započeti novi život kada je sletela u Hrvatsku, ali se suočila sa teškom bitkom da se prilagodi, piše u sredu francuska novinska agencija AFP.
Nakon što je Vladimir Putin osvojio novi predsednički mandat, a Rusija ima zamah u ratu sa Ukrajinom, rastu upozorenja analitičara o njegovim narednim potezima i eskalaciji sukoba sa NATO-om.
U popodnevnim satima danas očekuje se više automobila na putevima što može dovesti do češćih zastoja i povremenih prekida saobraćaja, te se vozači pozivaju da voze pažljivije i ne žure, saopštio je Auto-moto savez Srbije (AMSS).
Od utorka traje potraga za dvogodišnjom Dankom, čiji je nestanak prijavila majka. Tokom jučerašnjeg dana bagerom je raščišćavan teren oko kuće u Banjskom Polju, odakle se devojčici gubi svaki trag.
Britni Spirs je u novoj objavi na Instagramu ponovno šokirala fanove nizom bizarnih izjava, a između ostalog napisala je i kako ima poteškoća s razumevanjem engleskog jezika otkako je promenila ime.
U prvoj sezoni srpskog MasterChefa bili smo svedoci brojnih emotivnih rolerkostera. Pamtićemo suze mnogih takmičara, najviše Milane, Anamarije i Gordane.
U Kraljevskom dvoru u Beogradu danas je održana projekcija istorijskog dokumentarno-igranog filma "33 anđela" o tragičnoj sudbini srpske dece zatočene u nacističkim logorima u Norveškoj.
Igor Jurić revealed new details of the investigation in the case of the missing Danka Ilić, explaining why the field search was suspended after 27 hours, reports Blic.
Fakultet primenjenih umetnosti u Beogradu na odseku Industrijskog dizajna, čuva pravu riznicu kreativnih mladih ljudi koji su svojim idejama preskočili i granice naše zemlje.
Moguće je da Izrael u Gazi kao sredstvo ratovanja koristi nameno izazivanje gladi, izjavio je visoki zvaničnik Ujedinjenih nacija Folker Tirk u intervjuu za BBC.
Argentinski predsednik Havijer Milei nazvao je kolumbijskog kolegu "teroristom-ubicom", što je dovelo do diplomatskih proterivanja iz ove andske zemlje.
Komentari 0
Pogledaj komentare