Četvrtak, 05.08.2010.

18:08

EK: Srbija mora da zaradi novac

Znaci privrednog oporavka država Zapadnog Balkana su polovinom ove godine "oskudni", osim nešto bolje situacije u Srbiji, navodi Evropska komisija.

Izvor: Beta

EK: Srbija mora da zaradi novac IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

12 Komentari

Sortiraj po:

Tipolir

pre 13 godina

EK: Srbija mora da zaradi novac??
________________

Zar liderima novac ne pada s neba?

Ako pada, onda nemate brige.
Ako ne pada, što vam vrijedi lider-stvo, u svemu, kako sami govorite?

Dejan

pre 13 godina

E moj imenjace treba videti koliko je u tom rastu izvoza ucestvovala zelezara u Smederevu. Ona je tek ove godine pocela raditi punim kapacitetom, pa onda mozemo o dinaru. Uostalom, i Hr belezi povelik rast izvoza i pad uvoza u tom periodu, a kuna je ojacala.

Afrika zdaj !

pre 13 godina

Samo jedno pitanje za g. Evropu, zasto je deset godina podrzavala, i jos uvek podrzava kliku na vlasti koja ocigledno upropastava zemlju ? I da li ce da vristi ako dodje neko drugi na vlast i pohapsi i osudi demokratske stetocine ?

Dejan

pre 13 godina

"To je model oporavka zasnovan na jačanju proizvodnje i izvoza, koji je sasvim drugačiji od američkog modela podsticanja unutrašnje potrošnje i stalno većeg zaduživanja države, odnosno potrošnje na kredit koji na kraju treba moći otplatiti."

U periodu od 2001 do 2008 Srbija je imala ogroman trgovinski deficit, koji je iznosio citave 52 milijarde $. Ipak, u tom periodu dinar je u odnosu na evro i dolar pao samo neznatno u odnosu na 2001. Mnogi su sa pravom tvrdili da je dinar
precenjen, da takav dinar unistava nasu proizvodnju, da poveceva nezaposlenost. U tom periodu industrijska proizvodnja je rasla mnogo sporije od potrosnje, izvoz rastao mnogo sporije od uvoza. Njihovi protivnici na celu sa Dinkicem su odgovarali, da dinar nije precenjen, i da se njegova vrednost formira na slobodnom trzistu. Kako je onda bilo moguce da dinar od 2001 do 2008 i pored tolikog deficita samo neznatno padne.

Odgovor je veoma jednostavan!
Samo od rasprodaje drustvene imovine Srbija je od 2001 do 2008 prihodovala 17 milijardi $, koje je upumpala u javnu potrosnju. Osim toga, drzava, privreda i gradjani su se od 2001 do 2008 zaduzili dodatnih 30 milijardi $ kod stranih banaka. Taj novac nije zavrsio u npr "nabavku novih tehnologija namenjenih proizvodnji", nego u najvecem delu u potrosnji. Ako se saberu prihodi od rasprodaje drustvene imovine, sa zaduzenjima kod stranih banaka i doznakama gastosa iz inostranstva, dobija se cifra koja je priblizna trgovinskom deficitu Srbije u tom periodu. Dinar je u tom periodu samo neznatno pao, zahvaljujuci ogromnom prilivu deviza, koje su se u Srbiju slivale na na osnovu rasprodaje drustvene imovine, zaduzenja u inostranstvu i doznaka iz inostranstva. Rast prosecnih plata u tom periodu nije bio rezultat npr boljeg plasmana srpskih proizvoda na svetskom trzistu, nego najobicnije rasprodaje i zaduzivanja.

Onda kada su presusili prihodi od rasprodaje, i kada su krediti pristigli na naplatu, dinar je poceo da nezaustvaljivo pada. Neminovni pad dinara, SEK-a je samo ubrzala, jer bi se on desio pre ili kasnije. Neosporna cinjanica je da drustvena imovina nije obnovljivi resurs, a devizni krediti se moraju vracati sa kamatom. Dug je los drug! Pokazalo se da je Dinkicev program privrednog oporavka od 2001 do 2008 bio ILUZORAN, stetan, i zasnovan na rasprodaji i nerazumnom zaduzivanju. Vrednost dinara ce se stabilizovati sama od sebe, onda kada se trgovinski bilans uravnotezi. Trgovinski deficit ne sme da bude veci od zbira svih doznaka iz inostranstva. Stabilan dinar, koji nije precenjen bi u duzem vremenskom periodu delovao podsticajno na izvoz, destimulativno na uvoz, pozitivno bi uticao na rast proizvodnje i zaposlenosti.

Po podacima RZS Srbije, izvoz Srbije u EU u prvih 6 meseci 2010 je porastao za 594.3 miliona $, a uvoz za 48.6 miliona $ u odnosu na prvih 6 meseci 2009. Trgovinski deficit Srbije sa EU se smanjio za 545.7 miliona $. Za razliku od ranijeg perioda, kada je od 2001 do 2008 dinar bio precenjen, u prvih 6 meseci 2010, izvoz je rastao brze od uvoza, kao rezultat priblizavanja dinara svojoj realnoj vrednosti. Ako ovakav trend ostane do kraja godine, deficit Srbije ce biti manji za 1 milijardu $ u odnosu na 2009. To je dokaz dinar, koji je sada manje precenjen nego npr 2008, deluje blagotvorno na srpski izvoz. Naravno, daleko od da je sve kako treba, ekonomija Srbije je previse dugo upropascavana, ali ako bi se zadrzao taj trend, ovo bi "mogao" da bude dobar pocetak. Zasluge za ovaj, za sada veoma skroman preokret, ne pripadaju vladajucoj vrhuski. Oni su cinili sve da do njega ne dodje.

Milan

pre 13 godina

Stvar je u tome što SAD ima tržište od oko 300 miliona stanovnika sa velikom kupovnom moći,koje može da otkupi ne samo proizvode privrede iz SAD-a,već i drugih velikih svetskih sila kao što su Kina,Japan,Rusija i mnoge zemlje širom sveta.
Srbija i mnoge male države imaju mnogo manja tržišta sa malom kupovnom moći,tako da je njihova privrede osuđena na izvoz svojih proizvoda,i zbog toga im je neophodno strano tržište.
Zato SAD može da zasniva oporavak svoje privrede na unutrašnjoj potrošnji,a Srbija mora,htela-ne htela,na sopstvenoj proizvodnji i izvozu.

Dimitrije

pre 13 godina

Svima navedenima je zivot lep - Nemackoj trenutno odgovara situacija jer je sampion izvoza, a ostali neka se pitaju u sta su usli... a mi?!?! niko nece da radi na obnovi dok traje odmor... samo se pitam zasto ne krece motka ka glavnom nam gradu,, gde cuce oni koji su odgovorni nasem gladu...

Milan

pre 13 godina

Stvar je u tome što SAD ima tržište od oko 300 miliona stanovnika sa velikom kupovnom moći,koje može da otkupi ne samo proizvode privrede iz SAD-a,već i drugih velikih svetskih sila kao što su Kina,Japan,Rusija i mnoge zemlje širom sveta.
Srbija i mnoge male države imaju mnogo manja tržišta sa malom kupovnom moći,tako da je njihova privrede osuđena na izvoz svojih proizvoda,i zbog toga im je neophodno strano tržište.
Zato SAD može da zasniva oporavak svoje privrede na unutrašnjoj potrošnji,a Srbija mora,htela-ne htela,na sopstvenoj proizvodnji i izvozu.

Dejan

pre 13 godina

"To je model oporavka zasnovan na jačanju proizvodnje i izvoza, koji je sasvim drugačiji od američkog modela podsticanja unutrašnje potrošnje i stalno većeg zaduživanja države, odnosno potrošnje na kredit koji na kraju treba moći otplatiti."

U periodu od 2001 do 2008 Srbija je imala ogroman trgovinski deficit, koji je iznosio citave 52 milijarde $. Ipak, u tom periodu dinar je u odnosu na evro i dolar pao samo neznatno u odnosu na 2001. Mnogi su sa pravom tvrdili da je dinar
precenjen, da takav dinar unistava nasu proizvodnju, da poveceva nezaposlenost. U tom periodu industrijska proizvodnja je rasla mnogo sporije od potrosnje, izvoz rastao mnogo sporije od uvoza. Njihovi protivnici na celu sa Dinkicem su odgovarali, da dinar nije precenjen, i da se njegova vrednost formira na slobodnom trzistu. Kako je onda bilo moguce da dinar od 2001 do 2008 i pored tolikog deficita samo neznatno padne.

Odgovor je veoma jednostavan!
Samo od rasprodaje drustvene imovine Srbija je od 2001 do 2008 prihodovala 17 milijardi $, koje je upumpala u javnu potrosnju. Osim toga, drzava, privreda i gradjani su se od 2001 do 2008 zaduzili dodatnih 30 milijardi $ kod stranih banaka. Taj novac nije zavrsio u npr "nabavku novih tehnologija namenjenih proizvodnji", nego u najvecem delu u potrosnji. Ako se saberu prihodi od rasprodaje drustvene imovine, sa zaduzenjima kod stranih banaka i doznakama gastosa iz inostranstva, dobija se cifra koja je priblizna trgovinskom deficitu Srbije u tom periodu. Dinar je u tom periodu samo neznatno pao, zahvaljujuci ogromnom prilivu deviza, koje su se u Srbiju slivale na na osnovu rasprodaje drustvene imovine, zaduzenja u inostranstvu i doznaka iz inostranstva. Rast prosecnih plata u tom periodu nije bio rezultat npr boljeg plasmana srpskih proizvoda na svetskom trzistu, nego najobicnije rasprodaje i zaduzivanja.

Onda kada su presusili prihodi od rasprodaje, i kada su krediti pristigli na naplatu, dinar je poceo da nezaustvaljivo pada. Neminovni pad dinara, SEK-a je samo ubrzala, jer bi se on desio pre ili kasnije. Neosporna cinjanica je da drustvena imovina nije obnovljivi resurs, a devizni krediti se moraju vracati sa kamatom. Dug je los drug! Pokazalo se da je Dinkicev program privrednog oporavka od 2001 do 2008 bio ILUZORAN, stetan, i zasnovan na rasprodaji i nerazumnom zaduzivanju. Vrednost dinara ce se stabilizovati sama od sebe, onda kada se trgovinski bilans uravnotezi. Trgovinski deficit ne sme da bude veci od zbira svih doznaka iz inostranstva. Stabilan dinar, koji nije precenjen bi u duzem vremenskom periodu delovao podsticajno na izvoz, destimulativno na uvoz, pozitivno bi uticao na rast proizvodnje i zaposlenosti.

Po podacima RZS Srbije, izvoz Srbije u EU u prvih 6 meseci 2010 je porastao za 594.3 miliona $, a uvoz za 48.6 miliona $ u odnosu na prvih 6 meseci 2009. Trgovinski deficit Srbije sa EU se smanjio za 545.7 miliona $. Za razliku od ranijeg perioda, kada je od 2001 do 2008 dinar bio precenjen, u prvih 6 meseci 2010, izvoz je rastao brze od uvoza, kao rezultat priblizavanja dinara svojoj realnoj vrednosti. Ako ovakav trend ostane do kraja godine, deficit Srbije ce biti manji za 1 milijardu $ u odnosu na 2009. To je dokaz dinar, koji je sada manje precenjen nego npr 2008, deluje blagotvorno na srpski izvoz. Naravno, daleko od da je sve kako treba, ekonomija Srbije je previse dugo upropascavana, ali ako bi se zadrzao taj trend, ovo bi "mogao" da bude dobar pocetak. Zasluge za ovaj, za sada veoma skroman preokret, ne pripadaju vladajucoj vrhuski. Oni su cinili sve da do njega ne dodje.

Dimitrije

pre 13 godina

Svima navedenima je zivot lep - Nemackoj trenutno odgovara situacija jer je sampion izvoza, a ostali neka se pitaju u sta su usli... a mi?!?! niko nece da radi na obnovi dok traje odmor... samo se pitam zasto ne krece motka ka glavnom nam gradu,, gde cuce oni koji su odgovorni nasem gladu...

Afrika zdaj !

pre 13 godina

Samo jedno pitanje za g. Evropu, zasto je deset godina podrzavala, i jos uvek podrzava kliku na vlasti koja ocigledno upropastava zemlju ? I da li ce da vristi ako dodje neko drugi na vlast i pohapsi i osudi demokratske stetocine ?

Dejan

pre 13 godina

E moj imenjace treba videti koliko je u tom rastu izvoza ucestvovala zelezara u Smederevu. Ona je tek ove godine pocela raditi punim kapacitetom, pa onda mozemo o dinaru. Uostalom, i Hr belezi povelik rast izvoza i pad uvoza u tom periodu, a kuna je ojacala.

Tipolir

pre 13 godina

EK: Srbija mora da zaradi novac??
________________

Zar liderima novac ne pada s neba?

Ako pada, onda nemate brige.
Ako ne pada, što vam vrijedi lider-stvo, u svemu, kako sami govorite?

Dimitrije

pre 13 godina

Svima navedenima je zivot lep - Nemackoj trenutno odgovara situacija jer je sampion izvoza, a ostali neka se pitaju u sta su usli... a mi?!?! niko nece da radi na obnovi dok traje odmor... samo se pitam zasto ne krece motka ka glavnom nam gradu,, gde cuce oni koji su odgovorni nasem gladu...

Afrika zdaj !

pre 13 godina

Samo jedno pitanje za g. Evropu, zasto je deset godina podrzavala, i jos uvek podrzava kliku na vlasti koja ocigledno upropastava zemlju ? I da li ce da vristi ako dodje neko drugi na vlast i pohapsi i osudi demokratske stetocine ?

Milan

pre 13 godina

Stvar je u tome što SAD ima tržište od oko 300 miliona stanovnika sa velikom kupovnom moći,koje može da otkupi ne samo proizvode privrede iz SAD-a,već i drugih velikih svetskih sila kao što su Kina,Japan,Rusija i mnoge zemlje širom sveta.
Srbija i mnoge male države imaju mnogo manja tržišta sa malom kupovnom moći,tako da je njihova privrede osuđena na izvoz svojih proizvoda,i zbog toga im je neophodno strano tržište.
Zato SAD može da zasniva oporavak svoje privrede na unutrašnjoj potrošnji,a Srbija mora,htela-ne htela,na sopstvenoj proizvodnji i izvozu.

Dejan

pre 13 godina

"To je model oporavka zasnovan na jačanju proizvodnje i izvoza, koji je sasvim drugačiji od američkog modela podsticanja unutrašnje potrošnje i stalno većeg zaduživanja države, odnosno potrošnje na kredit koji na kraju treba moći otplatiti."

U periodu od 2001 do 2008 Srbija je imala ogroman trgovinski deficit, koji je iznosio citave 52 milijarde $. Ipak, u tom periodu dinar je u odnosu na evro i dolar pao samo neznatno u odnosu na 2001. Mnogi su sa pravom tvrdili da je dinar
precenjen, da takav dinar unistava nasu proizvodnju, da poveceva nezaposlenost. U tom periodu industrijska proizvodnja je rasla mnogo sporije od potrosnje, izvoz rastao mnogo sporije od uvoza. Njihovi protivnici na celu sa Dinkicem su odgovarali, da dinar nije precenjen, i da se njegova vrednost formira na slobodnom trzistu. Kako je onda bilo moguce da dinar od 2001 do 2008 i pored tolikog deficita samo neznatno padne.

Odgovor je veoma jednostavan!
Samo od rasprodaje drustvene imovine Srbija je od 2001 do 2008 prihodovala 17 milijardi $, koje je upumpala u javnu potrosnju. Osim toga, drzava, privreda i gradjani su se od 2001 do 2008 zaduzili dodatnih 30 milijardi $ kod stranih banaka. Taj novac nije zavrsio u npr "nabavku novih tehnologija namenjenih proizvodnji", nego u najvecem delu u potrosnji. Ako se saberu prihodi od rasprodaje drustvene imovine, sa zaduzenjima kod stranih banaka i doznakama gastosa iz inostranstva, dobija se cifra koja je priblizna trgovinskom deficitu Srbije u tom periodu. Dinar je u tom periodu samo neznatno pao, zahvaljujuci ogromnom prilivu deviza, koje su se u Srbiju slivale na na osnovu rasprodaje drustvene imovine, zaduzenja u inostranstvu i doznaka iz inostranstva. Rast prosecnih plata u tom periodu nije bio rezultat npr boljeg plasmana srpskih proizvoda na svetskom trzistu, nego najobicnije rasprodaje i zaduzivanja.

Onda kada su presusili prihodi od rasprodaje, i kada su krediti pristigli na naplatu, dinar je poceo da nezaustvaljivo pada. Neminovni pad dinara, SEK-a je samo ubrzala, jer bi se on desio pre ili kasnije. Neosporna cinjanica je da drustvena imovina nije obnovljivi resurs, a devizni krediti se moraju vracati sa kamatom. Dug je los drug! Pokazalo se da je Dinkicev program privrednog oporavka od 2001 do 2008 bio ILUZORAN, stetan, i zasnovan na rasprodaji i nerazumnom zaduzivanju. Vrednost dinara ce se stabilizovati sama od sebe, onda kada se trgovinski bilans uravnotezi. Trgovinski deficit ne sme da bude veci od zbira svih doznaka iz inostranstva. Stabilan dinar, koji nije precenjen bi u duzem vremenskom periodu delovao podsticajno na izvoz, destimulativno na uvoz, pozitivno bi uticao na rast proizvodnje i zaposlenosti.

Po podacima RZS Srbije, izvoz Srbije u EU u prvih 6 meseci 2010 je porastao za 594.3 miliona $, a uvoz za 48.6 miliona $ u odnosu na prvih 6 meseci 2009. Trgovinski deficit Srbije sa EU se smanjio za 545.7 miliona $. Za razliku od ranijeg perioda, kada je od 2001 do 2008 dinar bio precenjen, u prvih 6 meseci 2010, izvoz je rastao brze od uvoza, kao rezultat priblizavanja dinara svojoj realnoj vrednosti. Ako ovakav trend ostane do kraja godine, deficit Srbije ce biti manji za 1 milijardu $ u odnosu na 2009. To je dokaz dinar, koji je sada manje precenjen nego npr 2008, deluje blagotvorno na srpski izvoz. Naravno, daleko od da je sve kako treba, ekonomija Srbije je previse dugo upropascavana, ali ako bi se zadrzao taj trend, ovo bi "mogao" da bude dobar pocetak. Zasluge za ovaj, za sada veoma skroman preokret, ne pripadaju vladajucoj vrhuski. Oni su cinili sve da do njega ne dodje.

Dejan

pre 13 godina

E moj imenjace treba videti koliko je u tom rastu izvoza ucestvovala zelezara u Smederevu. Ona je tek ove godine pocela raditi punim kapacitetom, pa onda mozemo o dinaru. Uostalom, i Hr belezi povelik rast izvoza i pad uvoza u tom periodu, a kuna je ojacala.

Tipolir

pre 13 godina

EK: Srbija mora da zaradi novac??
________________

Zar liderima novac ne pada s neba?

Ako pada, onda nemate brige.
Ako ne pada, što vam vrijedi lider-stvo, u svemu, kako sami govorite?