Ponedeljak, 03.03.2008.

08:56

"Oštrije mere za stabilnost dinara"

Ukoliko to bude potrebno, moguće je zaoštravanje postojećih mera za održavanje stabilnosti cena, najavio je Radovan Jelašić.

Izvor: Dnevnik.co.yu

"Oštrije mere za stabilnost dinara" IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

2 Komentari

Sortiraj po:

Ivan Raonić

pre 16 godina

U zadnjem izveštaju o inflaciji na sajtu NBS imate koje sve cene ulaze u baznu inflaciju a koje u regulisane cene i cene poljoprivrednih proizvoda, kao i koliki je doprinos rasta pojedinih cena u rastu ukupne inflacije. Međutim, poenta u ovoj Srbiji je ta što mi imamo nenormalnu javnu potrošnju tako da je Jelašiću ostalo jedino da ukine monetarni sistem i novac i uvede trampu, pa tako nećemo ni imati inflaciju. Sve dok se raznorazni nesrećnici učlanjuju po strankama i dobijaju posao na osnovu izlepljenih predizbornih plakata, sve dok po ministarstvima ima bezbroj savetnik i pomoćnika i uz to se troši i rasipa, nema leka za nas. Pa pogledajte rashodnu stranu budžeta i sve će vam biti jasno, najveća stavka su plate i prinadležnosti zaposlenih. Uz to niko se ne stara o proizvodnji i izvozu, prilivu investicija tako da je nerealno očekivati da će se postići efekat monatarnim potezima, odnosno koliki će biti trošak takvih intervencija i ko će ga platiti. Ja mislim da ga najviše plaćaju ljudi koji pošteno rade.

milorad potic

pre 16 godina

nbs u svojim komentarima i predvidjanjima cesto govori o baznoj inflaciji, ali nista ili skoro nista o metodologiji njenog izracunavanja, sem sto se kaze da su to cene koje se trzisno formiraju. medjutim, nepoznanica je koje su to cene koje se trzisno formiraju, a koji su to proizvodi i usluge koje se formiraju na osnovu odluke drzave? koliko je ucesce u bdp zemlje jednih cena, a koliko drugih cena? stice se utisak da su jedino vazne bazne cene, dok se znacaj administrativnih cena marginalizuje. ipak i admimistrativne cene predstavljaju vazan idikator inflatornih pritisaka i inflatornih ocekivanja i to utoliko veci sto je udeo tih cena u bruto drustvenom proizvodu zemlje veci. metodoloski je pogresno smatrati da monetarna politika nema uticaja na cene koje se obrazuju administrativnim putem.

milorad potic

pre 16 godina

nbs u svojim komentarima i predvidjanjima cesto govori o baznoj inflaciji, ali nista ili skoro nista o metodologiji njenog izracunavanja, sem sto se kaze da su to cene koje se trzisno formiraju. medjutim, nepoznanica je koje su to cene koje se trzisno formiraju, a koji su to proizvodi i usluge koje se formiraju na osnovu odluke drzave? koliko je ucesce u bdp zemlje jednih cena, a koliko drugih cena? stice se utisak da su jedino vazne bazne cene, dok se znacaj administrativnih cena marginalizuje. ipak i admimistrativne cene predstavljaju vazan idikator inflatornih pritisaka i inflatornih ocekivanja i to utoliko veci sto je udeo tih cena u bruto drustvenom proizvodu zemlje veci. metodoloski je pogresno smatrati da monetarna politika nema uticaja na cene koje se obrazuju administrativnim putem.

Ivan Raonić

pre 16 godina

U zadnjem izveštaju o inflaciji na sajtu NBS imate koje sve cene ulaze u baznu inflaciju a koje u regulisane cene i cene poljoprivrednih proizvoda, kao i koliki je doprinos rasta pojedinih cena u rastu ukupne inflacije. Međutim, poenta u ovoj Srbiji je ta što mi imamo nenormalnu javnu potrošnju tako da je Jelašiću ostalo jedino da ukine monetarni sistem i novac i uvede trampu, pa tako nećemo ni imati inflaciju. Sve dok se raznorazni nesrećnici učlanjuju po strankama i dobijaju posao na osnovu izlepljenih predizbornih plakata, sve dok po ministarstvima ima bezbroj savetnik i pomoćnika i uz to se troši i rasipa, nema leka za nas. Pa pogledajte rashodnu stranu budžeta i sve će vam biti jasno, najveća stavka su plate i prinadležnosti zaposlenih. Uz to niko se ne stara o proizvodnji i izvozu, prilivu investicija tako da je nerealno očekivati da će se postići efekat monatarnim potezima, odnosno koliki će biti trošak takvih intervencija i ko će ga platiti. Ja mislim da ga najviše plaćaju ljudi koji pošteno rade.

Ivan Raonić

pre 16 godina

U zadnjem izveštaju o inflaciji na sajtu NBS imate koje sve cene ulaze u baznu inflaciju a koje u regulisane cene i cene poljoprivrednih proizvoda, kao i koliki je doprinos rasta pojedinih cena u rastu ukupne inflacije. Međutim, poenta u ovoj Srbiji je ta što mi imamo nenormalnu javnu potrošnju tako da je Jelašiću ostalo jedino da ukine monetarni sistem i novac i uvede trampu, pa tako nećemo ni imati inflaciju. Sve dok se raznorazni nesrećnici učlanjuju po strankama i dobijaju posao na osnovu izlepljenih predizbornih plakata, sve dok po ministarstvima ima bezbroj savetnik i pomoćnika i uz to se troši i rasipa, nema leka za nas. Pa pogledajte rashodnu stranu budžeta i sve će vam biti jasno, najveća stavka su plate i prinadležnosti zaposlenih. Uz to niko se ne stara o proizvodnji i izvozu, prilivu investicija tako da je nerealno očekivati da će se postići efekat monatarnim potezima, odnosno koliki će biti trošak takvih intervencija i ko će ga platiti. Ja mislim da ga najviše plaćaju ljudi koji pošteno rade.

milorad potic

pre 16 godina

nbs u svojim komentarima i predvidjanjima cesto govori o baznoj inflaciji, ali nista ili skoro nista o metodologiji njenog izracunavanja, sem sto se kaze da su to cene koje se trzisno formiraju. medjutim, nepoznanica je koje su to cene koje se trzisno formiraju, a koji su to proizvodi i usluge koje se formiraju na osnovu odluke drzave? koliko je ucesce u bdp zemlje jednih cena, a koliko drugih cena? stice se utisak da su jedino vazne bazne cene, dok se znacaj administrativnih cena marginalizuje. ipak i admimistrativne cene predstavljaju vazan idikator inflatornih pritisaka i inflatornih ocekivanja i to utoliko veci sto je udeo tih cena u bruto drustvenom proizvodu zemlje veci. metodoloski je pogresno smatrati da monetarna politika nema uticaja na cene koje se obrazuju administrativnim putem.