Sredinom 2009. stižu još dve lou kost kompanije

Sa samo dve lou kost (niskotarifne) avio-kompanije – „Džerman vings“ i „Norvižan eršatl“, Srbija je svojevrsna crna rupa u regionu, a građani Srbije prinuđeni su uz čekanje u redovima za vize i da putuju po višim cenama od suseda. Upravo zbog toga, ali i zbog većeg prometa na Aerodomu „Nikola Tesla" (a samim tim i većeg profita) čelnici ove kompanije pokušavaju da dovedu nove lou kost kompanije u Srbiju, nudeći im niže takse i povoljnije uslove od okruženja.

Fokus

Izvor: Katarina Preradoviæ

Subota, 01.11.2008.

18:07

Default images

U novembru ćemo organizovati konferenciju na koju smo već pozvali brojne evropske lou kost kompanije sa ciljem da im predstavimo povoljnije uslove i niže cene za njihovo poslovanje u Srbiji. Očekujemo da se javi više kompanija, poput „Viz era“, „Izi džeta“, „Skaj Juropa“ i drugih. Čućemo šta oni traže, reći ćemo šta mi možemo da im ponudimo i očekujem rezultate, kaže Bojan Krišto, direktor Aerodroma „Nikola Tesla“.

Šta će aerodrom konkretno ponuditi lou kosterima?

"Spremni smo da smanjimo cene naših usluga između 10 i 20 odsto i da segmentiramo usluge tako da lou kost kompanije mogu da biraju koje će od njih koristiti. U usluge spadaju sletanje na aerodrom, prihvat putnika, čekiranje, korišćenje avio-mostova, osvetljenja, parkinga. Ideja je da im ponudimo mogućnost da ne moraju da koriste sve usluge, što je sada slučaj, već da biraju samo one koje su im nužne. Uz to, pojedine usluge pojeftiniće za 10-20 odsto", obajšnjava Krišto. Aerodrom je, takođe, spreman da niskotarifnim kompanijama omogući fleksibilan red letenja, njima prilagođen, kako bi mogle da što više eksploatišu svoje avione.

Očekivani epilog ovakve konferencije, prema Krištovim rečima, trebalo bi da budu još dve-tri nove lou kost kompanije u Srbiji, koje bi nakon dobijanja svih potrebnih dozvola i priprema mogle da počnu sa radom polovinom 2009. godine.

"Dolazak novih lou kostera značio bi za građane jeftinije karte za 20-30 odsto, odnosno ukupnu uštedu od 100-150 miliona evra godišnje. To bi takođe za građane značilo, uz sadašnje četiri destinacije koje nude dve postojeće lou kost kompanije, još šest-sedam novih destinacija. Jedna od verovatnih destinacija bila bi i Španija, za koju vlada veliko interesovanje, a trenutno ne postoji direktna linija iz Beograda. Za ovakav plan očekujem i podršku Vlade Srbije, jer smo počeli da jednostrano primenjujemo privremeni sporazum o SSP, pa možemo i sporazum o otvorenom nebu. Čak i bez toga, Direkcija za civilno vazduhoplovstvo može da da dozvole, kao što je dala sadašnjim lou kost kompanijama", tvrdi Krišto.
Koristi od dolaska niskotarifnih kompanija osetio bi, naravno, i sam Aerodrom. Promet putnika, koji je u 2007. godini bio 2,5 miliona, a ove godine je planirano 2,7 miliona, bio bi, nakon ulaska ozbiljnih lou kostera, uvećan za skoro milion. Samim tim bi i profit aerodroma bio znatno veći - lane je iznosio oko 4,5 miliona, a ove godine se očekuje između 16 i 20 miliona evra.

Indikativno je da je porast saobraćaja u regionu mnogo veći nego kod nas. Za to postoji nekoliko razloga. Jedan leži u činjenici da je tržište naših suseda liberalizovano, a drugi što njihovim građanima nisu potrebne vize.

"Ideja je da se istovremeno restrukturira „Jat“, da se radi na beloj šengenskoj listi, i da se uvedu lou kost kompanije polovinom sledeće godine. Ipak, za veći promet putnika nije dovoljno angažovanje samo aerodroma, već mora da dođe do liberalizacije tržišta, a za to je presudno usvajanje sporazuma o otvorenom nebu, koji već dve godine stoji u Skupštini", kaže Krišto.

Otvoreno nebo

Sporazumom o otvorenom nebu, koji je Srbija potpisala još 29. juna 2006. godini, a još nije ratifikovan, dobija se slobodan pristup vazduhoplovnom tržištu 36 zemalja potpisnica i potpuna liberalizacija tržišta, što znači mogućnost za dolazak drugih lou kostera. I u Direktoratu za civilno vazduhoplovstvo Srbije smatraju da je važno da Narodna skupština što pre ratifikuje ovaj sporazum.

Prema rečima Katarine Andrić-Milosavljević, portparola Direktorata, sporazum predviđa dve tranzicione faze, a mi završavamo prvu - čekamo potvrđivanje sporazuma i Montrealske konvencije u Skupštini i usvajanje novog Zakona o civilnom vazduhoplovstvu.
"Sporazum će se postupno primenjivati sve do okončanja drugog tranzicionog perioda, kada će građani osetiti sve povoljnosti koje sobom nosi ovaj sporazum, poznatiji kao „Open sky“. To se, dakle, neće desiti preko noći, već postupno. Građani Srbije će svakako imati povoljnosti jer će cene karata biti niže, a izbor avio-prevoznika veći. I zaposleni u avio-saobraćaju i avio-industriji imaće više posla, a time i veću dobit", navodi Andrićeva.

Ona podseća da u Srbiji već četiri sezone posluju dve strane lou kost avio-kompanije – „Norvižan eršatl“ i „Džerman vings“, a za svaku sezonu podnose novi zahtev Direktoratu. Na pitanje zašto imamo samo dve strane kompanije, ona odgovara da nema mnogo zainteresovanih, da im verovatno naše tržište nije dovoljno profitabilno i napominje činjenicu da je vizni režim otežavajuća okolnost, koja sprečava ljude da više putuju.

Interesovanja stranih lou kost kompanija ipak je bilo, a upućeni kažu da su mnoge od njih odustale nakon loših iskustava kompanije „Niki“ u vlasništvu legendarnog vozača formule 1 Nikija Laude. Naime, Lauda je nameravao da otvori liniju Beograd - Beč pa je nakon usmenih uveravanja da će dozvolu dobiti, čak počeo i da prodaje karte, da bi mu Direktorat za civilno vazduhoplovstvo ipak dozvolu uskratio.

Nezvanično se može čuti da su takvog iskustva kompanije „Niki“, od našeg tržišta odustali i „Viz er“, „Skaj Jurop“ i „Malev“. Mađarski „Viz er“ je umesto u Srbiju otišao u susednu Rumuniju, u Temišvar, uveo šest destinacija i ima 400.000 putnika svake godine. "Tačno je da je kompanija „Niki“ odbijena, ali je to ujedno i jedina kompanije koja je podnela zahtev, a nije dobila dozvolu. „Niki“ je odbijen zato što, prema bilateralnom sporazumu, između Srbije i Austrije može da leti samo po jedan prevoznik iz svake zemlje, a to pravo već koriste „Jat ervejz“ i „Austrijan erlajns“. Uvođenjem trećeg avio-prevoznika došlo bi do kršenja tog sporazuma, a s tim se nisu složili već postojeći avio-prevoznici", kaže Andrićeva.

Ona dodaje da će nakon ratifikacije sporazuma o „otvorenom nebu Evrope“, „Niki“ bez problema moći da leti na liniji Beograd - Beč ili bilo kojoj drugoj ruti, kao i sve ostale evropske tradicionalne i lou kost kompanije.

Namerno kašnjenje

Kašnjenje u dolasku novih lou kost kompanija i namerno odugovlačenje usvajanja sporazuma o otvorenom nebu, upućeni pripisuju pokušaju države da zaštiti nacionalnog avio-prevoznika – „Jat“.

Upravo zato je dozvolu za rad u Srbiji dobilo svega nekoliko kompanija: domaća „Centavija“, koja je brzo ugašena, „Master ervejs“, ćerka firma „Montenegro erlajnsa“ (takođe ugašena), nemački „Džerman vings“ i norveški „Norvižan er“.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

48 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Puca prijateljstvo: Kina okreće leđa Rusiji?

Kineski izvoz u Rusiju opao je u martu, prvi put od sredine 2022. godine, zbog sve većih pretnji Vašingtona da će uvesti sankcije Pekingu ako kineski izvozni proizvodi pomognu Moskvi u ratu protiv Ukrajine.

8:11

18.4.2024.

1 d

Podeli: