Većina će imati koristi od reforme Zakona o radu

Srbija plaća to što ima najrigidniji zakon o radu u Evropi, i to je jedan od glavnih razloga velike nezaposlenosti i stagnacije ekonomije, kaže za B92 Džo Lauter, direktor USAID Projekta za bolje uslove poslovanja. Prema njegovim rečima, od najavljene reforme zakona o radu koristi će imati većina građana Srbije.

Fokus

Izvor: B92

Utorak, 07.01.2014.

11:49

Default images

U najavama izmena Zakona o radu i promenama koje on donosi, koje su to izmene koje se odnose na starije od 50 godina?

Sigurno će koštati one koji imaju preko 50 godina života, ali će svakako podstaći poslodavce i da ih zapošljavaju u većoj meri. Zaposlena lica preko 50 godina će možda izgubiti deo otpremnine, jer je predloženo da se sada otpremnina izračunava na osnovu radnog staža provedenog kod poslednjeg poslodavca, a ne na osnovu ukupnog radnog staža zaposlenog. Dakle, radnik koji je otpušten nakon dve godine rada u nekoj kompaniji, sa radnim vekom od ukupno 30 godina, sada će dobiti otpremninu samo za te dve godine, za razliku od situacije koja je bila slučaj do sada, kada bi on dobio otpremninu za svih 30 godina radnog staža. Kao što možete da predvidite, poslodavci su veoma uzdržani da zaposle nekoga sa velikim radnim iskustvom, jer će biti odbijen velikim iznosom otpremnine, čak i ako je zaposleni već prethodno primio otpremninu. Dakle, ova promena u Zakonu o radu posebno treba da podstakne poslodavce da zapošljavaju osobe sa preko 50 godina. Trebalo bi napomenuti da postoji još jedna redukcija otpremnina koja važi za sve one koji odlaze u penziju, a to je da će oni sada dobiti dve prosečne plate na nivou Republike Srbije, umesto tri prosečne plate zaposlenog. Međutim, to nije ništa neobično, jer postoji mnogo ražlićitih pristupa za obračun otpremnini, uključujući i mnoge zemlje koje uopšte ne podrazumevaju otpremninu.

Koliko je realan strah sindikata da će upravo zbog najave da ubuduće poslodavac neće morati da isplaćuje otpremninu za sve godine staža već, samo za onaj period koliko je zapolseni proveo kod njega, u stvari uticati na povećanje nezaposlenosti i lakše optuštanje upravo ove grupe ljudi – starijih od 50 godina koji su još uvek daleko od penzije?

Tačno je da će to biti jeftinije za poslodavce koji imaju zaposlene preko 50 godina, ali siguran sam da privatne kompanije neće otpustiti nekoga ko ima preko 50 godina zbog promene odredbi zakona u vezi sa otpremninom. Zašto bi oni otpustili iskusne, kvalifikovane i produktivne radnike? Sada samo mogu postojati slučajevi gde će javna preduzeća i vlada pronaći jeftinije načine da otpuste starije radnike koji im nisu potrebni. Ali oni će verovatno morati da otpuštaju te radnike i pored toga, jer se čini da neka javna preduzeća i vladini entiteti predstavljaju višak I da treba promeniti nekvalifikovan kadar.

Da li i na koji način izmene Zakona regulištu povlastice poslodavicma koji zapošljavaju starije od 50 godina?

Ne, osim veoma važne promene otpremnine, koja je imala izuzetno obeshrabrivajući uticaj na zapošljavanje ljudi koji imaju preko 50 godina. Međutim, kreatori zakona i civilno društvo sada imaju priliku da razmisle o potencijalnim politikama koje bi podstakle zapošljavanje ljudi koji imaju preko 50 godina. Ova promena bi trebalo da obuhvati bolju edukaciju i programe za pronalaženje poslova, tako da stariji radnici steknu neophodne veštine za privredu današnjice i budućnosti, uključujući pre svega IT veštine. Vlada bi, takođe, trebalo da poboljša politiku bezbednosti na radu i zdravstvenog osiguranja radnika, kao i njihovu implementaciju, tako da stariji radnici budu pravilno zaštićeni. Pritom, trebalo bi da sprovodi javno-informativne kampanje za informisanje poslodavaca o prednostima zapošljavanja starijih radnika. Može se početi od istraživanja u drugim zemljama, koja pokazuju da poslodavci vrednuju starije radnike jer su pouzdaniji i lojalniji, i imaju znanja koja mogu da prenesu mlađim kadrovima. Neke od tih zemalja daju mogućnost nižih poreskih i penzijskih doprinosa za radnike preko 55 ili 60 godina. Sve ove stvari troše novac države, ali one predstavljaju i nešto više osim plata, jer se zapošljavaju građani i plaćaju porezi.

Kakva je vaša ocena, zašto je rasprava o najavljenim izmenama Zakona o radu tako osetljivo pitanje i koliko su te izmene pokazatelj pravca u kom smeru će ići reforme u Srbiji u 2014?

To je uvek osetljivo pitanje, jer su prava pojedinih zaposlenih, uglavnom u javnom sektoru ili u javnim preduzećima veoma ugrožena. Svaka zemlja u Evropi je modernizovala svoj zakon o radu tokom proteklih 10 godina, osim Srbije, i u svakoj od tih zemalja su sindikati bili protiv nekih odredbi. Sindikati moraju da zaštite svoje članove, koji imaju dugoročno sigurno zaposlenje, i naravno oni se protive promeni statusa kvo. Svrha socijalnog dijaloga je da uključi sindikate u formiranje reformi, na način da novi zakon o radu doprinese ekonomiji i smanji nezaposlenost, a ne oduzme prava za koja su se sindikati borili. Na žalost, Srbija plaća to što ima najrigidniji zakon o radu u Evropi, i to je jedan od glavnih razloga velike nezaposlenosti i stagnacije ekonomije. Situacija u kojoj sindikati napustaju radnu grupu za pisanje Zakona o radu i remete javnu raspravu apsolutno ne pomaze nikome, pa ni samim sindikatima.

Da li i kada očekujete usvanja novog Zakona o radu i u kom obliku, dakle da li će njegove odredbe pod pritiskom sindikata i radnika biti ublažene (koliko bi vanredni izbori odložili donošenje ovog važnog reformskog zakona)?

Iako neke aktivnosti sidikata u Srbiji ponekad mogu izlgedati nerazumno, njihovi lideri su u više navrata izjavljivali da aktuelni zakon o radu treba modernizovati. Tako da očekujem da će se sindikati ponovo angažovati u dijalogu sa Vladom. To će verovatno izazvati situaciju da trenutni nacrt bude malo razvodnjen. S druge strane, mislim da tek postoji pritisak unutar sindikata da zauzmu čvršći stav protiv reforme zakona, tako da možemo da očekujemo štrajkove sa njihove strane, kao i kontinuirano odbijanje da se uključe u dijalog o zakonu. Međutim, od reforme zakona o radu će imati koristi većina građana Srbije, a na sindikate ona će ili uticati pozitivno ili se njen uticaj neće ni osetititi. Neki zaposleni u javnom sektoru i državnim preduzećima će izgubiti značajne količine otpremnine, ali sa druge strane da li je u redu da zbog tih gubitaka malog broja stanovništva, ostali građani Srbije treba da trpe? Pošto je reforma Zakona o radu dobra za većinu birača, očekujem da će vlada i Narodna skupština usvojiti zakon bez obzira na štrajkove i pretpostavljam da će na to uticati vreme izbora. Međutim, opet se nadam da je čak moguće da zakon bude donet i tokom izborne kampanje, jer u suprotnom Vlada bi izgledala jako slaba, ukoliko zaustavlja zakone zbog protesta malog broja sindikalaca. Novi zakon apsolutno mora da produži trajanje zapošljavanja na određeno vreme sa jedne na dve ili više godina, i da omogući da se otpremnina izračuna na osnovu radnog veka kod poslednjeg poslodavca. Ove odredbe trenutnog zakona su najstrožije u Evropi i dovode do toga da Srbija gubi investicije i poslove.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 9

Pogledaj komentare

9 Komentari

Možda vas zanima

Svet

"Zbogom dolaru"

Rusija i Kina su sprovele skoro potpunu "dedolarizaciju" ekonomskih odnosa, a udeo ruske rublje i kineskog juana u trgovinskim obračunima između Moskve i Pekinga je veći od 90 odsto.

19:53

22.4.2024.

23 h

Region

Konačno, stiže prvih šest

Prvih šest od ukupno 12 borbenih aviona Rafal F3-R u Hrvatsku bi trebalo da sleti u četvrtak, 25. aprila, a avione će iz Francuske do baze Pleso dovesti hrvatski piloti koji su se oko godinu dana obučavali u Francuskoj.

10:23

23.4.2024.

9 h

Podeli: