Zakon o radu koči zapošljavanje

Zbog nerazumnog poreskog sistema izgubili smo skoro 200.000 radnih mesta u poslednje dve godine. Jedno preduzeće sa 100 zaposlenih, ako isplaćuje prosečne plate od 30.000 dinara, ima godišnji trošak na zarade od 360.000 evra, od čega je porez na rad 230.000 evra. Svako neto povećanje zarade od 10.000 dinara znači i povećanje obaveza prema državi za 6.500 dinara. Zato je povećanje plata izuzetno skupo, kaže Saša Radulović, konsultant za investicije i poreski sistem.

Fokus

Izvor: Branislav Krivokapiæ

Nedelja, 13.06.2010.

12:52

Default images

Znači poreski sistem je kriv što mnogi poslodavci loše plaćaju radnike?

Dobrim delom jeste jer je poresko opterećenje zarada nerazumno visoko. U Kanadi je, na primer, jedna trećina prosečne zarade u potpunosti oslobođena svih nameta. A kod nas je ovaj veliki trošak glavni razlog bega u sivu ekonomiju. Jer samo tako ovo preduzeće od 100 radnika, koje sam pomenuo, može da „uštedi“ 230.000 evra godišnje. I to se redovno i čini. Otuda i toliki broj izgubljenih radnih mesta.

Zašto tvrdite da je Zakon o radu „ubica radnih mesta“?

Zato što je u pokušaju da „zaštiti“ radna mesta metodama pretprošlog veka doveo do toga da su troškovi zapošljavanja za mala i srednja preduzeća toliki da je gotovo nemoguće pozitivno poslovati. Zato svi izbegavaju da zapošljavaju po Ugovoru o radu. Najbolji zaštitnik radnog mesta je postojanje drugog radnog mesta na koje dobar radnik može da ode ako ga ne tretirate pošteno. Trošak obuke novog radnika je toliki da ni jednom pametnom poslodavcu ne pada na pamet da bez velike krize otpušta ljude. To mogu jedino polupismeni preduzetnici sa svetonazorom divljeg zapada koji, uz pomoć veza sa političarima, nameštaju tendere i ne plaćaju poreze.

Imate li neko racionalno objašnjenje ideje da se daje pomoć ljudima koji zarađuju do 80.000 dinara mesečno?

Ideja o „pomoći“ državnim službenicima čija su radna mesta sigurna deluje pomalo perverzno i zaista ne zaslužuje komentar. Treba pomoći svima koji su socijalno ugroženi a za to nam je potrebna socijalna mapa. Treba da znamo kome treba socijalna pomoć. Na primer, imamo stotine hiljada ljudi starijih od 65 godina koji nemaju nikakvu penziju. Njima treba pomoći.
A subvencije?

Subvencije ne stvaraju novu vrednost osim u perpetuum mobile ekonomiji. Subvencije su kada bacate stotine miliona evra u propala preduzeća sa korumpiranim menadžmentom koji, na primer, kupuje lokomotive preko butika, iznajmljuje mehanizaciju po nenormalno visokim cenama, zapošljava rodbinu... Subvencija je kada dajete pare poreskih obveznika nekim građanima da kupe auto. Subvencije su kada bez ikakvog benefita za državu dajete kredite za likvidnost najbogatijima.

Po vašoj računici smanjenjem državne administracije za deset odsto godišnje bismo uštedeli 300 miliona evra.

Država direktno zapošljava 450.000 ljudi: administracija, školstvo, zdravstvo, vojska, policija. Prosečna plata im je 40.000 dinara, a to je godišnji trošak od oko tri milijarde evra. Kada bi izvršili racionalizaciju svih ovih oblasti za 10 odsto, uštedeli bismo 300 miliona evra godišnje. I oko 500 javnih preduzeća monopolista takođe zapošljava oko 400.000 ljudi čija je prosečna plata 45.000 dinara. To je još oko tri milijarde evra godišnjeg troška. Sve to mi plaćamo kroz račune za struju, vodu, kanalizaciju itd. A novac koji bismo uštedeli treba trošiti na reformu poreskog i penzionog sistema i infrastrukturu.

Veoma ste kritični prema bankama. Zašto?

Zato što banke u Srbiji ne obavljaju osnovnu funkciju zbog koje im društvo daje licencu da se bave bankarstvom: projektno kreditiranje i praćenje privrede. Kamata na kredite je veća od očekivanog profita i to je glavni razlog slabog investicionog ciklusa. Država ima sve mehanizme da prekine ovu „šemu“ i odlazećem guverneru najviše zameram što to nije učinio.

Otkud vam to da su kamate na kredite veće od očekivanog profita?

Pojednostaviću. U nedelji štednje kamata na naše uloge, dakle na preko šest milijardi evra koje su građani položili u banke, iznosi osam, pa čak i 10 odsto. I građani misle - super. A da li se neko pitao kako je ovo moguće? Tako što se ta stopa posle koristi kao „referentna“ kamatna stopa za celu godinu, pa kada se taj novac ili njegov deo plasira privredi, kamata ispadne 15 i više odsto. Zašto bi banka to radila? Pa zato što, pored novca naših građana, ima i pristup jeftinom novcu kod matica u EU, po kamati od 4 odsto ili još manje. I onda imate fenomenalan profit.

Kako tumačite prozivku „nepristojno bogatih“?

Ne znam šta znači nepristojno bogat, ali znam šta je novac bez porekla i šta je utaja poreza. Prvi i najvažniji korak je unakrsna provera imovine koju mi već više od četiri godine ne sprovodimo. Govoriti o „nepristojno bogatim“, a ne raditi unakrsnu proveru imovine, mene to, iskreno rečeno, iritira. Ali da malo i pohvalim vladu: zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine je ogroman korak napred.

U jednom blogu postavili ste pitanje: Gde su nestali pristojni ljudi? Pa gde su?

Progutala ih partokratija. Imamo potpuno nefunkcionalan politički sistem čiji je očigledan rezultat negativna selekcija. Imamo nesposobne koalicione vlade sa vezanim rukama. Svako pitanje je pitanje opstanka vlade. Malo me sramota moje generacije rođene šezdesetih. Pogledajte iskustvo i kvalifikacije ministara i državnih sekretara za posao koji im je društvo poverilo. Ubi nas nestručnost, arogancija i alavost. Gurali su se da dođu na mesto na kome su, a sada bi da građani razumeju objektivne okolnosti. Teško je. Stvarno? A ko vas je tukao po ušima da se gurate na to mesto? Nemam za to razumevanja. Jer moja i vaša deca od njih zavise.

Ko je Saša Radulović
Inženjer sam elektrotehnike. Napustio sam zemlju krajem osamdesetih, živeo sam, radio i plaćao porez u Nemačkoj, Kanadi i Americi. Imam kompaniju za konsalting, investicije i reorganizacije. Radim sa Asocijacijom malih i srednjih preduzeća na reformi poreskog sistema. I glasno razmišljam na blogu.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Sprema se "apokalipsa"

Razvoj veštačke inteligencije (AI) bi mogao da dovede do ukidanja skoro osam miliona radnih mesta u Velikoj Britaniji.

15:36

27.3.2024.

1 d

Podeli: