Prošlo je već sedam godina od privatizacije Zdravlja iz Leskovaca koju je kupila islandska farmaceutska kompanija Actavis, a prema rečima Miomira Nikolića, generalnog direktora kompanije Zdravlje Actavis iz Leksovca, privatizacija Zdravlja ocenjena od strane svih relevantnih institucija kao jedna od najuspešnijih privatizacija u Srbiji.
„U toku prethodnih sedam godina uspešno smo zaokružili veliki investicioni poduhvat modernizacije pogona za proizvodnju lekova dobijanjem zvaničnog evropskog sertifikata Dobre proizvođačke prakse (EU GMP) u farmaceutskoj industriji, koji je avgusta 2009. godine izdala danska Agencija za lekove nakon opsežnih provera svih procesa proizvodnje, pakovanja, kontrole kvaliteta i skladištenja proizvoda kompanije Zdravlje Actavis.
Paralelno sa uvođenjem vrhunskih standarda koji se na rigorozno kontrolisanim tržištima Evropske unije zahtevaju od farmaceutskih proizvođača, takođe smo zauzeli lidersku poziciju podizanjem standarda u svim oblastima svog poslovanja - sistem kvaliteta (ISO 9001 : 2000), zaštita životne sredine (ISO 14001), zdravlje i bezbednost na radu (OHSAS 18001).
Osim ocene Agencije za privatizaciju da je ovo jedna od pet najboljih privatizacija u Srbiji, o uspešnosti modernizacije kompanije najviše govori činjenica da smo upravo zahvaljujući vrhunskim standardima u svim segmentima poslovanja počeli da izvozimo svoje proizvode na tržišta EU, što je pionirski korak u gotovo šezdeset godina istorije naše kompanije“, kaže Nikolić.
Koliko je novca investirano od strane Actavisa do sada? Kako je kriza uticala na planove i investicije u prošloj godini, a kakve će uticaje imati na 2010 godinu?
Podsetiću da je na osnovu privatizacionog ugovora, koji je istekao još pre dve godine, Actavis bio u obavezi da investira 20 miliona evra, što je zbog značaja naše fabrike za proizvodni sistem Actavisa premašeno za više od 70 odsto. Do kraja 2009. godine zaokružili smo prvi korpus najvažnijih investicija vredan preko 35 miliona evra.
Istovremeno, u proteklih sedam godina, puno pažnje posvećeno je stvaranju savremene i efikasne prodajno-marketinške mreže koja je na radila na uvođenju velikog broja novih proizvoda iz snažnog portfolija kompanije Actavis. Zahvaljujući takvom opredeljenju Actavisa značajno je unapređen izbor lekova koji su po veoma pristupačnim cenama dostupni na tržištu Srbije.
Ovakvom politikom investiranja i poslovnog razvoja, dodatno smo osnažili poziciju kompanije kao jedne od tri najveće generičke farmaceutske kuće u Srbiji koja je u stanju da prepozna potrebe tržišta i obezbedi prave proizvode, pouzdano i brzo u skladu sa najnovijim trendovima u savremenoj farmaceutskoj praksi.
Mi smo u Actavisu svesni izazova koje podrazumeva globalna kriza koja nažalost nije mimoišla ni proizvođače na domaćem tržištu. Međutim, naše je strateško opredeljenje da na sve izazove upravo odgovaramo još boljom unutrašnjom organizacijom i unapređenjem sopstvenih potencijala koji predstavljaju osnovu za naš budući razvoj.
U tom smislu, već krećemo u novi investicioni ciklus koji će obezbediti još viši stepen iskorišćenja naših kapaciteta, kao i značajnije prisustvo naših proizvoda na tržištima na kojima Srbija ima posebne povoljnosti.
Kako je protekla 2009. godina što se tiče poslovnih rezultata. Koliko je 2009. godina bolja ili lošija u odnosu na prethodne godine?
Kompanija Zdravlje Actavis je u 2009. godini ostvarila pozitivno poslovanje, što predstavlja izuzetan uspeh s obzirom na opšte ekonomske okolnosti koje su je karakterisale. Naši rezultati sigurno idu u prilog prognozama ekonomskih stručnjaka da će domaća ekonomija uspeti da izađe iz krize tokom 2010. godine.
Činjenica je da smo u prvoj polovini 2009. godine imali slabije poslovne pokazatelje kao posledicu ekonomske krize i gotovo potpuno zaustavljenog protoka gotovih proizvoda i novca na našem primarnom, domaćem tržištu. Uspeh Actavisa, kako globalno tako i u Srbiji utoliko je veći jer smo prethodne godine lansirali rekordan broj novih proizvoda, što je uz optimizaciju i efikasniju realizaciju poslovanja dovelo do pozitivnih krajnjih rezultata.
Ono zbog čega možemo biti ponosni jeste da smo uprkos svim izazovima u jednoj od najtežih poslovnih godina uspeli da obezbedimo potpuno poštovanje svih obaveza, bez ijednog dana kašnjenja u isplatama prema našim zaposlenima, kao i prema našim ključnim dobaljvačima, državi i lokalnoj zajednici u kojoj poslujemo.
Vašu kompaniju je pre nekoliko meseci napustilo 219 radnika, što od početka privatizacije čini ukupno 1.300 radnika. Zbog čega je došlo do otpuštanja poslednjeg talasa radnika i pod kakvim uslovima su napustili Zdravlje Actavis?
Želim da istaknem da su svi elementi socijalnog programa predviđeni privatizacionim ugovorom, kao i obaveze koje je Actavis preuzeo po tom pitanju, realizovani u potpunosti u skladu sa Zakonom o radu.
Zaposleni koji su napustili kompaniju dobili su znatno veće otpremnine od onih koje predviđa Zakon o radu, pri čemu je čitav proces sproveden ne samo uz poštovanje propisa i procedura, već i uz intenzivan otvoreni dijalog sa reprezentativnim sindikatima, Nacionalnom službom za zapošljavanje i MInistarstvom za rad i socijalnu politiku.
Osim toga, jedan broj zaposlenih je pod vrlo povoljnim uslovima iznajmio pogone i samostalno organizovao proizvodnju koja je obezbedila posao za određen broj zaposlenih, dok je značajan broj nekadašnjih zaposlenih Zdravlja uz pomoć kompanije dobio nova radna mesta kod drugih poslodavaca koji i danas pružaju svoje usluge Zdravlju.
Proces transformacije naše kompanije u jedan moderan poslovni sistem, kakav je danas Zdravlje Actavis, zahtevao je određene organizacione i tehnološke promene koje su realizovane u okviru nove funkcionalne organizacione strukture i sistematizacije radnih mesta. Racionalizacija broja zaposlenih je jednostavno bila neophodna, ali smo svaki korak u tom procesu realizovali sa punom svešću o socijalnim posledicama.
O tome ne svedoči samo činjenica da smo u potpunosti poštovali sve zakonom propisane norme, već i živ socijalni dijalog u koji smo uložili veliku energiju i uključili sve relevantne društvene činioce u Srbiji, uz snažnu podršku Actavisa, kako bismo obezbedili što izvesniju budućnosti ovih ljudi. O našoj odgovornosti svedoče i ocene svih nadležnih organa da naš pristup predstavlja primer pravog socijalnog dijaloga i društveno odgovornog poslovanja koji treba da slede i drugi poslovni sistemi u Srbiji.
Konačno, društvena odgovornost predstavlja integralni deo našeg ukupnog poslovanja i mi ćemo nastaviti ne samo da značajno pomažemo lokalnu zajednicu već i da budemo aktivan promoter stranih ulaganja u naš region kako bi se što brže prevazišle socijalne posledice tranzicionih tokova u našoj ekonomiji.
U maju prošle godine u medijima se pronela informacija da bi Aktavis mogao da premesti proizvodnju van Srbije ili da je čak kompletno proda. Razlog za to je, kako je tada govoreno, nepovoljna situacija na Islandu. Iako se to nije desilo, ostaje činjenica da je Island teško stradao zbog ekonomske krize. Koliko se I kako to odrazilo na kompaniju Aktavis uopšte, a kako ne njene planove u Srbiji? Ima li razloga za zabrinutost?
Actavis je jedna od vodećih generičkih farmaceutskih kompanija na svetu, sa snažnim geografskim prisustvom i zdravom distribucijom prihoda na svim ključnim tržištima tako da nas ta vrsta krize nije pogodila. Već je rečeno da je upravo u prethodnoj godini Actavis lansirao rekordan broj novih proizvoda koji pružaju stabilnu osnovu za budući razvoj kompanije.
Što se tiče glasina koje i sami prepoznajete u svom pitanju, još jednom želim da istaknem da je Zdravlje Actavis jedna od najsavremenijih fabrika u proizvodnom sistemu Actavis Grupe i da naši planovi predviđaju širenje kapaciteta i proizvodnju lekova najnovije generacije u našoj fabrici u Leskovcu, što će omogućiti još snažnije prisustvo ne samo na domaćem već i na međunarodnim tržištima.
Gde sve izvozite vaše proizvode. Kakvi su rezultati izvoza za 2009. godinu?
U odnosu na period sa početka privatizacije, proizvodnja u fabrici u Leskovcu beleži značajan rast - od 17,5 miliona pakovanja lekova u 2003. godini, do proizvodnje od preko 30 miliona pakovanja u 2009. godini.
Istovremeno, porast obima proizvodnje za tržišta Evrope, kao što su Danska, Norveška, Litvanija, Letonija, Nemačka i Portugalija, ali i drugih kontinenata poput Azije i Afrike, doprineće da odnos učešća izvoza bude povoljniji, tako da će već u ovoj godini više od 30% naše ukupne proizvodnje biti plasirano na strana tržišta, dok će u narednih par godina učešće izvoza premašiti polovinu naše proizvodnje.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Predsednik Kine Si Đinping upozorio je holandskog premijera Marka Rutea da ne stvara "tehnološke barijere", nakon odluke Holandije da uvede kontrolu izvoza opreme za mikročipove.
Hrvatski Državni inspektorat povukao je sa tržišta Nestle KIT KAT Mini vafel proizvod zbog prisustva mineralnih ulja, saopštila je Agencija za poljoprivredu i hranu.
Indonezijski parlament u četvrtak je doneo odluku da će sadašnja metropola Džakarta ostati ekonomski centar zemlje u okviru plana da se prestonica preseli na ostrvo Borneo.
Durga Fujal se nadala da će započeti novi život kada je sletela u Hrvatsku, ali se suočila sa teškom bitkom da se prilagodi, piše u sredu francuska novinska agencija AFP.
Ministar Goran Vesić izjavio je da su nadležni organi danas zatvorili ilegalni izlaz sa divljeg parkinga na pristupnu saobraćajnicu, koja vodi do auto-puta za aerodrom "Nikola Tesla".
1461 - U najkrvavijoj bici Rata dveju ruža u Engleskoj, oko 36.000 vojnika pod zastavom dinastije Jork porazilo je kod Toutona, blizu Jorka snage od oko 40.000 vojnika dinastije Lankaster, osiguravši time engleski presto Edvardu IV.
Rat u Ukrajini – 763. dan. Rusija je pojačala vazdušne napade na Ukrajinu i lansirala 190 raketa različitih tipova, 140 dronova "šahed" i 700 vođenih avio-bombi za samo nedelju dana, saopštio je Kijev.
Francuski ministar unutrašnjih poslova Žerald Darmanin naredio je u četvrtak šefovima policije da rasporede snage bezbednosti ispred svih katoličkih i protestantskih crkava tokom Uskrsa.
U prvoj sezoni srpskog MasterChefa bili smo svedoci brojnih emotivnih rolerkostera. Pamtićemo suze mnogih takmičara, najviše Milane, Anamarije i Gordane.
Dok je sa takmičarima razgovarala o sukobima i generacijskom jazu, voditeljka Irina Vukotić prisetila se jedne rečenice koju su Ognjenju mnogi zamerili.
Pred Irinom Vukotić, našao se veoma zanimljiv sastav gaostiju – pobednica prvog MasterChef Srbija, Tanja Simić, trećeplasirana Ivana Ćorović i Nemanja Alempijević.
Istraživanje Francuske nacionalne agencije za lekove i bezbednost zdravstvenih proizvoda pokazalo je da korišćenje hormonskih kontraceptivnih pilula povećava rizik od tumora na mozgu.
Konzumiranje namirnica s hranjivim materijama poput kalijuma i magnezijuma pored toga što je korisno za celokupno zdravlje može pomoći i pri snižavanju krvnog pritiska.
U Kraljevskom dvoru u Beogradu danas je održana projekcija istorijskog dokumentarno-igranog filma "33 anđela" o tragičnoj sudbini srpske dece zatočene u nacističkim logorima u Norveškoj.
Fakultet primenjenih umetnosti u Beogradu na odseku Industrijskog dizajna, čuva pravu riznicu kreativnih mladih ljudi koji su svojim idejama preskočili i granice naše zemlje.
Argentinski predsednik Havijer Milei nazvao je kolumbijskog kolegu "teroristom-ubicom", što je dovelo do diplomatskih proterivanja iz ove andske zemlje.
Pacijentima obolelima od raka zabranjeno je da odlaze na lečenje uprkos tome što se njihova imena pojavljuju na ovlašćenim listama odlazaka, dok oni koji imaju dobre veze beže.
Komentari 0
Pogledaj komentare