Prihod od mobilne, fiksna neprofitabilna

Telekom Srbija je u prvih šest meseci 2009. godine imao neto dobit od 10,2 milijarde dinara, što predstavlja rast od čak 26,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Fokus

Izvor: Mile Bijeliæ

Sreda, 04.11.2009.

19:04

Default images

Vladimir Lučić, direktor Direkcije za komercijalne poslove Telekoma Srbije, za B92 kaže da je mobilna telefonija i dalje najznačajniji generator profita. „Što se fiksne telefonije tiče, ni u ovom razdoblju nije bila profitabilna, što ne iznenađuje pre svega zbog visine mesečne pretplate, koja je nekoliko puta niža u odnosu na pretplate u zemljama regiona“, kaže on.

Kakva su očekivanja do kraja godine što se tiče poslovnih rezultata i ostvarenja planova? Koliko je kriza uticala na rezultate i kad predviđate njen kraj?

Promene na finansijskom tržištu, a posebno oscilacije kursa dinara koje su obeležile drugu polovinu prošle godine jesu opteretile poslovanje kompanije, kao verovatno i ostale privredne subjekte. Međutim, nakon stabilizacije, nastavljen je razvojni ciklus, a to govore polugodišnji poslovni rezultati.

Uprkos efektima svetske ekonomske krize i značajnom usporavanju rasta u sektoru informaciono-komunikacionih tehnologija, poslovni prihodi Telekoma Srbija rasli su brže od troškova, a takav pozitivni trend, uz dalju racionalizaciju u poslovanju, očekujemo i u drugoj polovini 2009.

Kolike su planirane investicije Telekoma u ovoj godini? Kako ide njihovo ostvarivanje, u uslovima svetske, ali i domaće ekonomske krize? Da li će Telekom sve planirane investicije ostvariti ove godine ili će se neki planovi prolongirati za 2010?
Strateški plan poslovanja Telekoma Srbija do 2012. godine predviđa dalji razvoj kompanije na svim poljima. U 2009. godini naša kompanija planira da uloži oko 21 milijardu dinara u razvoj tehnologije usluga. Strateški, razvoj broadbanda, odnosno širokopojasnog pristupa internetu je naš prioritet u ovoj godini.

S druge strane, radimo i na modernizaciji fiksne mreže. Ove godine smo na tržište izašli sa čitavim nizom novih usluga, koje su naišle na dobar prijem kod naših korisnika. To će i u narednom periodu biti okosnica našeg poslovanja: brzi internet, paketi za povoljno telefoniranje u fiksnoj tefoniji, konvergencija servisa: mobilna, fiksna, internet u jedan paket. Intenzivno se radi na realizaciji investicija koje smo planirali budžetom za ovu godinu.

Premda je RATEL odobrio poskupljenje impulsa u fiksnoj telefoniji za 100 odsto, cena je porasla u januaru za 33 odsto. Da li će doći do korekcije cene impulsa u fiksnoj telefoniji u narednom periodu? Takođe, da li imate u planu povećanje cene pretplate?

Kako bismo rasteretili građane u trenutku ekonomske krize, u januaru 2009. godine smo posle dogovora sa Vladom Srbije odustali od većeg dela ranije odobrenih cena. Na poslednjem sastanku upravnog odbora doneli smo odluku da sasvim odustajemo od bilo kakvih daljih poskupljenja impulsa, i da se fokusiramo samo na dostizanje ekonomske cene mesečne pretplate. Za sada nije izvesno kada bi moglo da dođe do nove korekcije cene pretplate.

Kako ocenjujete dodatni porez od deset procenata koji je uveden u mobilnoj telefoniji? Drugi operateri se žale da je to uticalo na rad jer je poskupelo usluge, a nije donelo ništa ni korisnicima niti tim kompanijama. Kakav je stav Telekoma? Telekom Srbija još uvek pažljivo analizira efekte na različite aspekte poslovanja, imajući u vidu da letnji meseci i zbog rominga nisu adekvatan pokazatelj navika korisnika koje se mogu primeniti na celu godinu. Svakako, najave iz Vlade Srbije o privremenom karakteru ovog poreza ohrabruju. Međutim, ukoliko bi porez bio zadržan na duži rok, industrija telekomunikacija bi svakako bila na gubitku, pre svega jer bi se njegova dugoročna primena odrazila na razvoj mreže i novih usluga, kao i na smanjenje obima investicija u telekomunikacionom sektoru uopšte.

Bilo je sasvim izvesno da nijedan operator neće pozdraviti takvu odluku, pošto se određeni deo tereta primene ovog poreza prebacuje na naše korisnike. Naša je ocena da prvi efekti uvođenja poreza ipak nisu dramatični, ali se nadamo da potreba za ovim porezom neće trajati suviše dugo jer, kako sam već rekao, tada bi cela industrija bila na gubitku.

Pored poslovanja na srpskom tržištu, Telekom je vlasnik mobilne telefonije u Crnoj Gori, kao i Telekoma Srpske. Da li ste zadovoljni poslovanjem na ovim tržištima? Kakvi su poslovni rezultati i da li su opravdali investicije?

Izuzetno smo zadovoljni poslovanjem Telekoma Srpske buduci da m:tel zauzima 37 odsto tržišnog učešća u Bosni i Hercegovini i ubraja se među najproftabilnija preduzeća u Republici Srpskoj i u BIH. Posluje veoma stabilno, a to pokazuju i finansijski rezultati, budući da je ukupan prihod Telekoma Srpske za 2008. godinu iznosio je 475,44 miliona KM. Mtel u Crnoj Gori ima zadovoljavajucih 26,5 odsto tržišnog učešća, sto je za trećeg operatora dobar rezultat.

Šta se dešava, prema vašim informacijama, sa tenderom za licencu za fiksnu telefoniju koji je više puta najavljivan? Koliko je Telekom spreman na dolazak konkurencije?
U više navrata smo ukazivali da se primer iz mobilne telefonije može preneti i na druge oblasti delovanja u oblasti telekomunikacija. Mobilna telefonija Telekoma Srbija, odnosno mt:s, već pet-šest godina održava idersku poziciju na tržištu, povećava tržišni udeo, i pored ulaska dva jaka mobilna operatora koji su doprineli oštroj konkurenciji. Smatramo da je to jako dobro, pre svega za sve naše građane, ali i za same operatore koji će u takvim uslovima uvek nastojati da se pokazuju inovativnost i ističu svoje komparativne prednosti.

Slično je i sa fiksnom telefonijom, u potpunosti smo spremni za ulazak šire konkurencije, pošto već sada imamo drugog operatora koji nudi usluge bežične fiksne telefonije, kao i Telekom Srbija. Isto tako, više puta smo ponovili da u potpunosti podržavamo liberalizaciju tržišta. Na nadležnom ministarstvu i regulatornom telu je da povuku naredne poteze.

Takođe, nezaobilazno pitanje za Telekom jesu dvojnici. Koliko ih još ima i kad će se njihovo pitanje konačno rešiti? Kako napreduje realizacija projekta na osnovu CDMA licence koju je Telekom dobio u junu mesecu?

U ovoj godini, jedan od prioriteta je i modernizacija fiksne mreže. Važno je reći da su svi veći gradovi u Srbiji u potpunosti digitalizovani, a verujemo da će stepen digitalizacije u fiksnoj telefoniji uskoro dostići 98 odsto. Preostala dva procenta digitalizacije planirana su da se realizuju do 2010. godine, kada ce nestati zastarele analogne centrale i dvojničke linije, kojih u Srbiji trenutno ima oko 120 hiljada. Mada već nekoliko godina eksperimantalno pružamo uslugu bežične fiksne telefonije, kupovina CDMA licence, sredinom ove godine, pružiće nam dodatnu mogućnost da ponudimo usluge fiksne telefonije našim građanima koji žive na područjima na kojima je teško graditi standardnu pristupnu mrežu. Od početka godine smo CDMA priključke instalirali u širem području Beograda, u Zemun polju, podavalskim naseljima, Barajevu i reakcije korisnika su dobre.

Apsolutno nema razlike u kvalitetu usluge u odnosu na uobičajen fiksni telefon. Kada je reč o većim gradovima, CDMA će biti koristan u slučajevima kada ima problema sa dobijanjem dozvola za izgradnju telekomunikacione mreže.

Kada će građani postati vlasnici mobilnih i fiksnih telefonskih brojeva i moći će da ih presele kod drugih operatora uz zadržavanje prefiksa? Šta to u praksi donosi pretplatnicima?

Smatram da ce prenosivost brojeva doprineti suštinskoj konkurenciji u oblasti mobilne telefonije. Sto se mt:s-a tiče, naša baza korisnika raste iz godine u godinu i to je dobar pokazatelj da smo na pravom kursu, kada je reč o uslugama, njihovom kvalitetu i samom odnosu prema korisniku.

U svakom slučaju, očekujemo da RATEL usvoji pravilnike koji će regulisati ovu oblast do kraja godine, kada cemo saznati i osnovne pojedinosti u vezi sa sprovođenjem ovog procesa. U većini zemalja članica EU omogućena je ova usluga, i sigurno će njihova pozitivna ili negativna iskustva biti od koristi prilikom donošenja pravilnika.

Jedna od stvari sa kojima se naši građani součavaju jeste i veoma skup roming. Evropska unija već neko vreme donosi regulativu da bi rešila taj problem koji pogađa i njene građane. Šta bi trebalo uraditi po tom pitanju i kada naši građani mogu očekivati jefitnije razgovore i druge usluge dok su u inostranstvu?
Mi ćemo pozdraviti svaku odluku koja će doprineti smanjenju troškova za naše korisnike. Proces izjednačavanja cena u romingu na nivou EU potrajao je nekoliko godina i nije protekao bez brojnih rasprava i analiza. Za sada, međutim, nije bilo najava od strane naših partnera, operatora iz zemalja EU da žele da promene dogovorene cene prema Telekomu Srbija.

U pregovorima o smanjenju roming tarifa prema operatorima iz EU, ukoliko do njih dođe, naša kompanija će svakako imati u vidu interes svojih korisnika kako bi im omogućila što povoljnije korišćenje mobilnih usluga kada se nalaze u inostranstvu.

Telekom Srbije prošle godine je na srpsko tržište uveo IPTV, digitalnu televiziju, koja se emituje putem Interneta i pruža mogućnost uređivanja sopstevenog programa. Posle godinu dana, kakvi su rezultati sa ovom akcijom? Koliko IPTV ima korisnika i kakvi su dalji planovi razvoja ove usluge?
Na kraju avgusta smo imali 16.393 korisnika Open IPTV i njihov broj je u stalnom porastu. To je zadovoljavajući rezultat, imajući u vidu činjenicu da ljudi teško menjaju navike, odnosno da im treba vremena da prihvate nešto novo. Međutim, oni koji jednom probaju OPEN IPTV, više se ne vraćaju na staro. Gledalac bukvalno iz svoje fotelje, daljinskim upravljačem, može prilagođavati TV program svojim navikama: pretraživati sadržaje, snimati emisije, iznajmljivati filmove.

Da ne govorimo o visokom kvalitetu slike i tona Open IPTV-a. Korisnici ove usluge mogli su ekskluzivno da gledaju prenose sportskih dešavanja sa Univerzijade, a sada i Velikog brata 24 časa dnevno, i to su sve prednosti IPTV. Komentari korisnika nam govore da su zadovoljni, tako da ćemo nastaviti da proširujemo ponudu kanala i sadržaja i unapređujemo sadržaje.

Recite nam nešto više o novim uslugama u fiksnoj telefoniji koje je vaša kompanija nedavno predstavila (Noćni razgovori, Pozivi sa fiksnog ka mobilnom i InoCall Plus). Kakav je interes korisnika za takve inovacije u fiksnoj telefoniji?

Iako se sve više telefonira putem mobilnog telefona, nismo zanemarili činjenicu da se fiksni telefon podjednako koristi. Zato smo se u prethodnom periodu posvetili proučavanju navika korisnika fiksne telefonije i ponudili im nekoliko novih usluga, koje pre svega omogućavaju značajne uštede.

Recimo, usluga Noćni razgovori je namenjena onim korisnicima koji najčešće telefoniraju u večernjim časovima, dok usluga Pozivi sa fiksnog ka mobilnom omogućava korisnicima da sa kućnog telefona mogu da tokom celog dana pozivaju sve mobilne brojeve u domaćem saobraćaju po ceni koja za ove pozive važi u periodu slabog saobraćaja.

Mesečna pretplata za bilo koju od ovih usluga naplaćuje se kroz račun i iznosi samo 99 dinara, bez PDV-a. Mislim da su ova rešenja udobna i povoljna u isto vreme. Njihovo lansiranje je ujedno i najava novih paketa usluga koje će postati moguće konvergnecijom servisa – to je i strateško opredeljenje Telekoma Srbija za naredni period.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

61 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: