Poskupljenje telefoniranja uslov za razvoj

Poskupljenje pretplate u fiksnoj telefoniji neophodno kako bi se nastavilo ulagnje u infrastrukturu i kvalitet usluga. Za dve godine u Srbiji neće biti dvojnika, sve centrale će biti digitalizovane i neće biti ni jednog domaćinstva bez telefonske linije, kaže generalni direktor Telekom Srbija Branko Radujko u intrevjuu za B92.

Fokus

Izvor: Ivana Pešiæ

Subota, 08.11.2008.

10:18

Default images

"Od 1. novembra poskupela je mesečna pretplata i iznosi 195 dinara bez PDV-a. Ukoliko se u poredimo sa okruženjem, videćemo da je ta pretplata upola jeftinija nego u Crnoj Gori gde iznosi pet evra. To poskupljenje, prema našoj odluci ipak neće pogoditi sve korisnike, već smo izuzeti one koji imaju dvojnike i korisnike ASDN linija".

Kako obrazlažete ovo poskupljenje, s obzirom na to da iznosi čak 260 odsto?

Prvo treba istaći činjenicu da do poskupljenja u fiksnoj telefoniji nije došlo tri godine, dok su se cene u svim sektorima usklađivale sa inflacijom i uslovima poslovanja. Telekom, s druge strane ima obavezu ulaganja u fiksnu mrežu a mi planiramo da do kraja 2010. ne bude ni jednog dvojnika, a trenutno ih ima oko 180.000, da svih 150.000 domićanstava koji sada nemaju priključke dobiju fiksni telefon i da sve centrale budu digitalizovane. Za to je potrebno jako puno sredstava.

Fiksna telefonija sada učestvuje u strukturi Telekoma sa nešto više od 50 odsto, ali u strukturi profita ona je pala na pet odsto. Upravo zbog toga što cene nisu korigovane jako dugo došli smo do toga da fiksna telefonija praktično ne može sama sebe da izdržava, a kamoli da ulaže u ove jako bitne projekte za naše društvo. Napomenuću, na primer, da je samo za razdvajanje dvojnika potrebno više od 160 miliona evra.

Kada se povećavaju cene, građane uvek zanima šta se dobija za veću cenu. Dakle, šta ulazi u preplatu koju plaćamo?

Kada smo uputili zahtev za poskupljenje uradili smo poređenje sa tržištima u okruženju, na kojima u pretplatu ne ulazi ništa, kao npr. u Crnoj Gori gde mesečna pretplata iznosi 5 evra. Naravno potpuno drugačije vidimo naše usluge već tokom 2009. Jedan od suštinskih planova Telekoma je da modernizujemo poslovanje u ovoj kompaniji i da izađemo na tržište sa paketima usluga.
Kada budemo imali pakete u koje će biti uključeni impulsi za razgovor, internet i zabavni sadržaji poput IPTV-a onda ćemo se porediti sa cenama operetera koji imaju sličnu ponudu.

Telekom je zatražio od RATEL-a i povećanje cene impulsa. To poskupljenje je na insistiranje Vlade odloženo za sledeću godinu. Koliko će ono iznositi?

U dogovoru sa Vladom koja zapravo upravlja sa 80 odsto akcija Telekoma, odložili smo poskupljenje cene impulsa za sledeću godinu. U međuvremenu, definisaćmo dinamiku tih promena cena.

Inače, nije planirano povećanje cena za sve vrste poziva. Kod lokalnih poziva predloženo je izjednačavanje cena za sve korisnike. Kada su u pitanju pozivi ka mobilnim operatorima cena ostaje nepromenjena za domaćinstva, dok je za poslovne korisnike smanjena za čak 40 odsto. Isto se odnosi i na cene poziva prema inostranstvu.

Pravilnik o VIOP-u je usvojen, a na tržištu su se već pojavili operateri koji nude daleko jefitinije telefoniranje putem interneta. To je za Telekom direktna konkurencija kada su u pitanju međunarodni pozivi. Kako će te se sa tim suočiti?

Pojedini VOIP operateri su do sada i bez regulative na ovaj način preuzimali deo telefosnkog saobraćaja i prihoda Telekoma. Međutim, sada kada se ide ka stvaranju uslova da se taj biznis radi zakonito, Telekom će određenim kategorijama korisnika uskoro ponuditi povoljnije pakete za telefoniranje ka inostranstvu u okviru kojih će biti i određen broj besplatnih minuta. Tokom 2009. godine svojim korisnicima ćemo ponuditi Triple play uslugu koja obuhvata IP telefoniju, Internet i IPTV. Pored toga svi korisnici konvergentnih usluga, odnosno usluga mobilne, fiksne i interneta mogu takođe da očekuju dodatne pogodnosti. Iako je VOIP tehnologija u prethodnom periodu napredovala, kvalitet VOIP-a još uvek u velikoj meri zaostaje za klasičnom telefonijom.

S obzirom da postoji zakonska mogućnost za uvođenje konkurencije u fiksnoj telefoniji mnogi građani nadaju se da će upravo tako doći do pada cena impulsa. Pa ipak, vi se zalažete za liberalizaciju upravo zbog uvođenja tržišnih, odnosno viših cena. Možete li nam to objasniti?

Lično verujem da je dobro samo tržište koje je slobodno i na kome korisnik može da odabere od koga će da pribavi uslugu, i da su samim tim i jedino dobre cene one koje se formiraju na tržštu. Dakle i pre ovog poskupljenja stav menadžmenta bio je da se što pre pristupi izdavanju licenci u fiksnoj telefoniji, kako bi se izbeglo administrativno odlučivanje o cenama.

Zašto smo sigurni da je to dobar pristup? Zato što imamo iskustvo iz mobilne telefonije u kojoj poslujemo u izuzetno jakoj konkurenciji. Telenor je jedna od najvećih svetskih kompanija u mobilnoj telefoniji, a Mobilkom je vrlo respektabilni regionalni igrač. Ipak najveći deo profita Telekoma dolazi iz mobilne telefonije, znači iz biznisa koji je izložen konkureniciji.

Treba znati međutim da su cene u mobilnoj telefoniji bile nerealno visoke i da su zato padale uvođenjem konkurencije. U fiksnoj telefoniji to nije slučaj. Država i RATEL su oni koji bi trebali da daju procenu kretanja cena telefoniranja, ali po našoj proceni cene impulsa će uvođenjem konkurencije blago da rastu, ali će cene interneta da padaju.

Kako onda komentarišete činjenicu da je cena ADSL internet paketa dosta skuplja kod konkurentnih operatera, u odnosu na cene koje nudi Telekom Srbija. Zašto je to tako, kada znamo da je većina operetare kupuje internet upravo od Telekoma?
To više nije tako. Evo, upravo je u toku promotivna kampanja za ADSL internet pakete Telekoma. Svi korisnici koji se u toku te kampanje prijave za ADSL paket do kraja godine će plaćati mesečnu pretplatu samo jedan dinar. Po završetku ove promotivne kampanje Telekom će u okviru postojećih ADSL paketa ponuditi znatno veće brzine protoka, što će biti i najpovoljnija ponuda na tržištu.

Tako će od 1. novembra ove godine paket ADSL 1 umesto dosadašnjih 512/64 Kb/s donositi 768/64 Kb/s, zatim paket ADSL 2 1563/128Kb/s umesto 1024, dok paket ADSL 3 omogućava 2048/192 Kb/s umesto 1536/192 Kb/s. Sve ovo po starim cenama.

Bivša ministarka Aleksandra Smiljanić najavila je da će Elektroprivreda Srbije do kraja ove godine početi da iznajmljuje svoju optičku mrežu provajderima za internet usluge i da Telekom Srbija neće više biti jedini super provajder za prodaju interneta. Da li je takva konkurencija realna?

To je veoma ozbiljno pitanje za državu. Da li je Republika Srbija osnovala Javno preduzeće Elektroprivreda Srbije da bi se ono bavilo telekomunikacijama ili strujom? Da li hiljade kilometara već izgrađene optičke mreže odavno prevazilaze interne potrebe EPS-a? Da li su opravdana tolika ulaganja u non-core biznis s obzirom na negativne finansijske rezultate koje EPS-a ostvaruje? Da li je moguće objasniti korisnicima koji plaćaju račune za struju zašto se ovolika sredstva ulažu u neke druge poslove?

U svakom slučaju, EPS bi prvenstveno morao da se pozabavi svojom osnovnom delatnošću, da se restruktuira i modernizuje i da konačno počne da posluje profitabilno. Ovako, niti će biti uspešni u svojoj osnovnoj delatnosti niti u telekomunikacionom biznisu.

Privatizacija i IPO

Izlazak Telekoma na berzu odložen je zbog finansijske krize, a prema ranijim najavama na berzi bi trebalo da bude ponuđeno 10 odsto akcija Telekoma, uz 15 odsto koje će dobiti građani/mali akcionari. Ako se uzme u obzir da 20 odsto akcija poseduje grčka kompanija "OTE", da li to znači da je strategija države da i nakon "privatizacije" Telekom Srbije ostane u većinskom državnom vlasništvu?
Pre svega bih rekao da nije dobro da bilo ko govori koji će to paket akcija ići na tržište, pre nego Vlada Srbije usvoji predlog strategije za izlazak na berzu. Inače, menadžment kompanije i ja kao generalni direktor, nismo ti koji odlučuju o promeni vlasničke strukure kompanije. O tome tome odlučuju država koje je kroz JP PTT vlasnik 80 odsto akcija i grčki akcionar "OTE".

Država je kao većinski akcionar na međunarodnom tenderu izabrala Morgan Stenli za savetnika za izradu strategije IPO. Ugovor nije potpisan, a pretpostavljam da između Agencije za privatizaciju i Morgan Stenlija traje korespodencija u vezi sa uticajem globalne finansijske krize na status te banke. Ukoliko se posle ove krize nastavi rad na pripremi za IPO, posao savetnika bio bi upravo to da predloži strategiju za IPO, koja uključuje odgovor na pitanje koliko akcija, kada i na kojoj berzi ponuditi.

Danas je teško proceniti kada će se stabilizovati finansijsko tržište i kako će se posle toga odvijati proces dodatne privatizacije Telekoma, ali bi u svakom slučaju pre odluke o smanjenju državnog udela u vlasništvu kompanije na ispod 50 odsto morali dobro da se sagledaju svi aspekti jedne takve odluke: Pri tom mislim na dugoročne implikacije na državni budžet zatim na dalji razvoj sektora telekomunikacija u Srbiji, na pitanje vlasništva nad infrastrukturom, položaj čitavog niza domaćih kompanija čije poslovanje je u najvećoj meri vezano za Telekom.

Akcije konkurentskih komanija Telenora na berzi u Oslu, ali i Mobilkoma Austria na berzi u Beču padaju u poslednjih godinu dana. Kako doživljavate izlazak Telekoma Srbije na berzu, odnosno da li smatrate da će tržište moći adekvatno da odredi vrednost preduzeća kroz cenu akcija? Neće, sve dok se bitno ne promene okolonosti sa svetskom finansijskom tržištu. Kako će stvari izgledati kroz godinu ili dve dana, ostaje da se vidi. Suštinsko pitanje na koje odgovor mogu da daju samo akcionari jeste šta se želi postići dodatnom privatizacijom. Ako je glavni cilj postići što veću cenu za određeni paket akcija, onda treba pažljivo analizirati kako se postiže taj cilj - kroz IPO-a ili kroz neki drugi model privatizacije.

Izlazak na berzu podrazumeva i obavezu objavljivanja poslovnih rezultata i planova. Da li to smatrate problematičnim s obzirom da je sektor telekomunikacija izuzetno kompetitivan?

Telekom Srbija već objavljuje svoje poslovne rezultate. Ne vidimo u tome nikakav problem. Naravno, kada su planovi u pitanju postoje detalji koji se ne objavljuju. U tom smislu se ne razlikujemo od drugih telekomunikacionih kompanija u Evropi.

Ne treba izgubiti iz vida činjenicu da Telekom nije javno preduzeće već akcionarsko društvo, da 20 odsto akcija poseduje strani akcionar koji učestvuje i u top menažmentu kompanije, da radimo u više zemalja, da smo uspeli da dobijemo zajam kod čuvene Sitibanke od 700 miliona eura. Sve to ne bi bilo moguće da nismo transparentni i da ne objavljujemo svoje rezultate.

Telekom je nedavno usvojio prvi petogodišnji plan u istoriji svog poslovanja. Da li smatrate da će najavljena promena vlasničke strukture uticati na njegovo ispunjenje?

Promena vlasničke strukture ne i trebalo da utiče na realizaciju strateškog plana poslovanja. Ko god bio vlasnik i kako god izgledala vlasnička struktura menadžment bi trebalo da sprovodi plan jer je isključivo vezan za poslovanje.
Naravno ukoliko novi akcionar bude dominantan moći će da pedloži određene promene, ali s obzriom na to da je na izradi strategije bila angažovana ugledna konsultantska kuća, da je u izradi učestvovao predstavnik stranog akcionara, kao i da je Upravni odbor strategiju usvojio jednoglasno, uključujući glasove predstavnika Sindikata Telekoma, Vlade Srbije i OTE-a, mi verujemo u taj plan i verujemo da nema potrebe da se bitno menja.

Kakav je odnos profita i uloženog novca na tržištu BIH (Telekom Srpska ) i Crna Gora (MTEL) i kada očekujete da će se te investicije isplatiti?

Za 65 odsto Telekom Srpske plaćeno je 646 miliona evra, a tome treba dodati i obavezno investiranje u prvih godinu i po dana u visini od 50 miliona evra, a to ulaganje finansirano je kreditom od 700 miliona evra koji smo uzeli kod Siti banke. Profit kompanije prošle godine je iznosio 40 milona evra, a očekujemo da će do kraja godine biti oko 55 miliona evra.

Ako pretpostavimo da će se nivo profita zadžati zaključuje se da nam treba 20 godina da prihodima od dividende pokrijemo cenu ove investicije. Inače, već u maju sledeće godine dospeva prva tranša zajma u iznosu od 300 miliona evra, što za našu kompanijhu, imajući u vidu svetsku finansijsku krizu, predstavlja veoma ozbiljan poslovni izazov, zbog čega ćemo u narednom periodu biti usmereni na dodatna smanjenja troškova poslovanja.

Kompanija MTEL u Crnoj Gori je nastala kao grinfild investicija. Pored osnivačkog uloga, investirana su značajna sredstva u plaćanje licenci i podizanje mreže. Očekujemo da za kratko vreme, već u drugoj godini rada kompanija počne da ostvaruje profit, a to je veoma kratko vreme kada su u pitanju takve investicije.

Pomenuli ste smanjenje troškova. Na šta konkretno mislite?

U toku je izrada bisnis plana za 2009. i pokušavamo da napravimo takav plan da u njega uđu samo neophodne investicije kako bi smo održali nivo zadovljnsto korisnika i pojačali ga. Ali videli smo da su ove godine bili manji toškovi Telekoma kada je marketing u pitanju.

Kao i sve kompanije na svetu i Telekom se bavi smanjivanjem troškova kako bi ovu krizu što lakše pregurao, jer ono što se događa na tržištu preliva se i na naše poslovanje. Kada imate zajam od 700 miliona evra, a procenu vrednosti kompanije od dve ili dve i po milijarde onda morate jako dobro da radite da bi ste servisirali dug na valjan način.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

54 Komentari

Možda vas zanima

Region

Konačno, stiže prvih šest

Prvih šest od ukupno 12 borbenih aviona Rafal F3-R u Hrvatsku bi trebalo da sleti u četvrtak, 25. aprila, a avione će iz Francuske do baze Pleso dovesti hrvatski piloti koji su se oko godinu dana obučavali u Francuskoj.

10:23

23.4.2024.

20 h

Svet

"Zbogom dolaru"

Rusija i Kina su sprovele skoro potpunu "dedolarizaciju" ekonomskih odnosa, a udeo ruske rublje i kineskog juana u trgovinskim obračunima između Moskve i Pekinga je veći od 90 odsto.

19:53

22.4.2024.

1 d

Podeli: