“Politička situacija ne predstavlja rizik“

Za austrijsku naftnu kompaniju OMV trenutna politička dešavanja u Srbiji ne predstavljaju veliki rizik jer su vanredni izbori normalna stvar u svim demokratskim državama. U tom smislu nikakav zastoj u ulaganjima kod kompanije OMV ne postoji, niti je planiran.

Fokus

Izvor: Mile Bijeliæ

Nedelja, 27.04.2008.

03:50

Default images

„OMV je na tržište Srbije ušao 2001. godine i od tada je dokazao svoju posvećenost neprekidnim investiranjem u svoj rast na lokalnom tržištu. Osnova poslovanja OMV Srbija je trgovina naftom i naftnim derivatima kroz povećanje broja benzinskih stanica širom zemlje“, kaže Borislav Radosavljević, generalni direktor OMV-a u Srbiji.

On dodaje da je „od početka 2008. OMV otvorio tri nove benzinske stanice u Srbije koje se nalaze u Kraljevu, Trsteniku i Batajnici. Zadovoljni dosadašnjim tempom razvoja mi planiramo da nastavimo sa jačanjem našeg prisustva u zemlji“.

Da li vaša kompanija oseća negativne posledice zbog pozivanja pojedinaca da se bojkotuju firme i proizvodi kompanija iz zemalja koje su priznale Kosovo?

Nama je svaki kupac veoma bitan. Mi se trudimo da visokim kvalitetom naših proizvoda i usluga ispunimo želje i zahteve naših kupaca i mislimo da smo time uspeli da razbijemo svaku rezervisanost kupaca prema nama, koje su se možda i javile u prošlosti. I upravo zbog tog visokog kvaliteta koji nudimo nismo primetili da je pozivanje na bojkot dovelo do pada prodaje na našim benzinskim stanicama.

OMV u Srbiji posluje već nekoliko godina, do sada je otvoreno 55 benzinskih stanica. Koliko je do sada vaša kompanija uložila u Srbiji?

OMV Srbija je osnovana jula 2001.godine sa ciljem izgradnje i razvoja mreže benzinskih stanica. Kompanija je trenutno fokusirana na nastavak izgradnje mreže benzinskih stanica kako bi ojačala svoju poziciju na tržištu maloprodaje goriva. S obzirom da se troškovi izgradnje jedne stanice kreću do preko dva miliona evra, onda lako možete da izračunate kolika je naša investicija u ovo tržište.

Mi svakako spadamo u veće investitore u Srbiji, jer u investiciju treba uračunati ne samo vrednost benzinskih stanica nego i činjenicu da OMV trenutno u Srbiji ima 33 direktno zaposlena i oko 1.300 indirektno zaposlenih u mreži svojih benzinskih stanica.

Kakav je plan kompanije za ovu godinu? Koliko ćete novih benzinskih pumpi otvoriti u ovoj godini i koliko je trenutno tržišno učešće OMV na srpskom tržištu?
Dugoročnim strateškim planom OMV-a je predviđeno da u Srbiji do 2010. godine imamo otvoreno ukupno od 80 do 100 benzinskih stanica. Plan za ovu godinu je u skladu sa ostvarenjem ovog strateškog cilja, i njime ćemo se truditi da održimo tempo koji smo do sada držali. U ovom momentu OMV ima 55 benzinskih stanica u Srbiji i nalazi se na trećem mestu po tržišnom udelu, sa više od deset odsto.

Kakav vam je plan za budući period? Koliko tržišno učešće želite da dostignete i u kom vremenskom periodu?

U svim zemljama Dunavskog regiona u kojima smo prisutni na polju prerade i plasmana, našim strateškim planovima predvideli smo da svuda zauzmemo udeo na tržištu od 20 odsto. Isti slučaj je i sa Srbijom, dakle cilj je da dostignemo 20 odsto tržišnog udela.

Da li je za vas problem to što je u Srbiji od 2001. godine na snazi Uredba o zabrani uvoza naftnih derivata, što znači da sve vrste goriva, osim evro dizela, moraju da prerađuju u srpskim rafinerijama i na taj način kupcima ne možete da pružite benzin i dizel standardizovanog OMV kvaliteta?

Trenutno nam je ovom uredbom omogućeno da uvozimo evrodizel, ali i tečni naftni gas (TNG). Mi nastojimo da obezbedimo isti visok nivo kvaliteta na svim tržištima gde smo prisutni. Svaku isporuku na našim bezinskim stanicama kontroliše nezavisna agencija, a svaki naš kamion ima sve potrebne sertifikate.

Kada je reč o kvalitetu goriva na našim benzinskim stanicama, poznato je da svaki OMV rezervoar za gorivo poseduje duple obloge sa uređajem koji održava konstantan nadpritisak između obloga. Ovim se apsolutno sprečava eventualno curenje goriva. Postojanje vode u gorivu detektuje se elektronskim uređajima, čije se sonde nalaze u rezervoarima. Oni su zaduženi za otkrivanje vode u gorivu, i eliminišu je i u najmanjoj mogućoj količini.

Da li je OMV na bilo koji način pokušavao, sam ili u saradnji sa drugim stranim naftnim kompanijama koje posluju u Srbiji, da izdejstvuje njeno ukidanje? Kakvi su po vašem mišljenju efekti te uredbe?
Smatramo da je tržište samo po sebi najbolji regulator i nadamo se skorom ukidanju uredbe. Ako pogledamo istoriju nastanka te uredbe ona je između ostalog doneta da se spreči šverc naftnih derivata i ona je po nama postigla svoj cilj jer je šverc skoro u potpunosti prekinut.

Šta mislite o pričama da se u Srbiji proizvodi i troši najlošije gorivo u Evropi, a sa druge strane po dosta visokim cenama?

Ne možemo da se složimo sa konstatacijom da se u Srbiji troši najlošije gorivo u Evropi jer se evro dizel i auto gas uvoze iz evropskih rafinerija gde se proizvode u skladu sa evropskim standardima, a bezolovni benzin koji se proizvodi u domaćim rafinerijama u potpunosti je u skladu sa standardom koji važi i u Evropi.

Nažalost visoke cene goriva su u direktnoj vezi sa visokom cenom sirove nafte na svetskom tržištu i prate njeno kretanje kao i u ostalim zemljama. Liberalizacijom tržišta u Srbiji, odnosno ukidanjem uredbe ne bi trebalo da se dovedu u pitanje investicije u rafinerije jer bi samo tržište potaklo investitora da u najkraćem roku domaće rafinerije podigne na evropski nivo kako bi bio konkurentan.

Kako ocenjujete to što će Uredba, posle najavljene prodaje većinskog dela NIS-a ruskom Gaspromnjetu ostati da važi još najmanje dve godine. Da li će to uticati na vaše poslovanje i kakva je procena njenog uticaja na potrošače i kvalitet goriva?

Razlog za produženje uredbe leži verovatno u tome što se želi podstaći investiranje u domaće rafinerije. Ono ne utiče na naše poslovanje jer mi već poslujemo u skladu sa postojećom uredbom. Što se potrošača tiče mislimo da će ulaganje u rafinerije dovesti do podizanja kvaliteta proizvoda koji se nude potrošačima.

Mi pozdravljamo svako ulaganje, sve akcije i svaki korak koji dovodi do poboljšanja kvaliteta proizvoda koji se nude potrošačima, ali smatramo da se taj cilj može postići i bez zabrane uvoza odnosno i bez produženja važenja uredbe o zabrani uvoza naftnih derivata.

NIS je nedavno najavio da će u svojim rafinerijama u buduće umesto „eko 3“ i evro dizela, proizvoditi samo „evro 4“ dizel. Da li se pribojavate da bi država mogla da zabrani slobodan uvoz evro dizela? Da li postoje takve najave?
Mislim da je ovo pitanje ipak u sferi spekulacija, a politika naše kompanije je da se spekulacije ne komentarišu.

U Evropi je uveliko standard za dizel „evro 5“, sa još nižim sadržajem sumpora. Kada mislite da bi njegova upotreba mogla da počne u Srbiji?

Kod nas u Srbiji je trenutno na snazi standard za evro dizel gorivo koji odgovara „evro 4“ standardu. Koliko je nama poznato prodaja dizel goriva po standardu „evro 5“ nije zabranjena, a kada će postati obavezna odgovor bi ipak trebalo potražiti od nadležnih državnih organa, koji o tome odlučuju.

Poslednjih godina vaša kompanija se veoma proširila sa poslovanjem u srednjoj i istočnoj Evropi. Šta je trenutno aktuelno što se tiče širenja vašeg biznisa?

Sticanjem većinskog vlasništva nad Petromom, najvećom rumunskom naftnom i gasnom kompanijom u 2004. godini, OMV je postao najveća naftna i gasna grupacija Centralne Evrope, sa naftnim i gasnim rezervama od oko 1,22 milijardi barela, dnevnom proizvodnjom od oko 321 hiljadu barela i godišnjim kapacitetima prerade od 26,4 miliona metričkih tona.

OMV sada ima preko 2.538 benzinskih stanica u 13 zemalja. Tržišni udeo grupacije u segmentu Prerade i Plasmana, za Dunavsku regiju, iznosi oko 20 odsto.
OMV poseduje udele u integrisanim hemijskim i petrohemijskim fabrikama - 50 odsto u „AMI Agrolinz International GmbH“ i 36 odsto udela u „Borealis A/S“, jednom od vodećih svetskih proizvođača poliolefina.

Ostali važni holdinzi su 51 odsto u „Petrom SA“, 50 odsto u „EconGas GmbH“, 45 odsto u „BAYERNOIL“ prerađivačkoj mreži i 20,2 odsto mađarske kompanije MOL. OMV je još ojačao svoju poziciju u rastućem evropskom pojasu kupovinom 40,19 odsto „Petrol Ofisi“, najveće turske kompanije iz oblasti trgovine i maloprodaje nafte i naftnih derivata.

Grupacija će u 2008. nastaviti da radi na sprovođenju strategije za 2010. Glavni fokus u 2008. će biti programi smanjenja troškova širom grupacije i nastavak modernizacije Petroma.

Prvi rezultati napora u modernizaciji na polju Istraživanja i proizvodnje su sada vidljivi i očekujemo poboljšanja zbog očekivanih predstojećih investicija za restrukturisanje, pa ipak izvesno je da veća poboljšanja u zaradi neće postati vidljiva sve do završetka velikih investicija 2011. godine.

Cena nafte je veoma nestabilna poslednjih meseci. Da li stručnjaci OMV- a imaju procene kako će se cena nafte kretati u budućem periodu? Šta potrošači mogu da očekuju, a šta privrede zavisne od nafte?

Očekuje se da će glavni pokretači tržišta (cena sirove nafte, marže za preradu i kurs dolara prema evru) ostati veoma nestalni tokom 2008. godine. Pretpostavljamo da će cena sirove nafte i razlika između „brent“ i „ural“ nafte biti na sličnom nivou kao i u 2007. godini sa izvesnim kratkoročnim fluktuacijama.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 4

Pogledaj komentare

4 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Puca prijateljstvo: Kina okreće leđa Rusiji?

Kineski izvoz u Rusiju opao je u martu, prvi put od sredine 2022. godine, zbog sve većih pretnji Vašingtona da će uvesti sankcije Pekingu ako kineski izvozni proizvodi pomognu Moskvi u ratu protiv Ukrajine.

8:11

18.4.2024.

1 d

Podeli: