Čarter letovi - nerešiva srpska enigma

Zašto svake godine u Srbiji postoji problem sa čarterima? Da li postoji uopšte volja da se ovi problemi reše? Da li nečiji interesi stoje iza odluka državnih institucija? Sve su ovo pitanja na koje, po svemu sudeći novinari neće dobiti odgovore, a nije baš i da ih postavljaju.

Fokus

Izvor: Dragan Nikoliæ

Utorak, 21.04.2015.

09:06

Default images
Foto: Thinkstock

Tema čartera, koja se iz godine u godinu ponavlja na srpskom tržištu izaziva brojne probleme, a putnike često dovodi u stanje panike što potvrđuju i u Direktoratu civilnog vazduhoplovstva.

U ovoj državnoj agenciji, koja se bavi izdavanjem dozvola stranim avioprevoznicima, kažu nam da su nakon poslednjeg odbijanja tri avioprevoznika primili veliki broj poziva uplašenih putnika koji se, sasvim razumljivo brinu za svoja letovanja.

U Direktoratu, na žalost, ne mogu da im pomognu, pošto ni njima često nije jasno šta se to zapravo dešava sa dozvolama. U najnovijem primeru, sva tri avioprevoznika su dobili pozitivno mišljenje Direktorata koji je jedini u Srbiji stručan i nadležan da proceni aviokompanije. A oni su utvrdili da sve tri odbijene aviokompanije ispunjavaju sve neophodne uslove za obavljanje čarter saobraćaja.

Pa zašto onda nisu dobili dozvolu? - pitanje je koje se sledeće nameće. Odgovor se nalazi u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i u njegovom sektoru za vazdušni saobraćaj, kojim rukovodi pomoćnik ministra.

Prema zakonima koji važe u Srbiji, ministarstvo saobraćaja daje Mišljenje na osnovu koga Direktorat izdaje dozvolu ili je odbija. Na osnovu čega Ministarstvo zasniva to svoje mišljenje, ako je njemu prethodila procena Direktorata da su prevoznici ispravni, nismo uspeli da saznamo.

Ovakvo odlučivanje o izdavanju dozvola stvara veliki prostor za korupciju, pošto su razlozi za odbijanje ili prihvatanje nekog prevoznika nedefinisani, krajnje netransparentni i nejasni. Ko to odlučuje ko će dobiti dozvolu, a ko ne, ako svi ispunjavaju uslove? Da li se na taj način favorizuje određeni turoperater, dok se drugi dovode u neravnopravan položaj? Ili se možda ovakvim postupcima štite interesi domaćeg avioprevoznika?

Prethodnih godina u Ministarstvu (i u Direktoratu) su svoje odluke pravdali poštovanjem "nepisanog pravila reciprociteta", ali to pravilo, posebno kao nepisano ne može da bude pravni osnov za donošenje bilo kakve odluke koja bi mogla da šteti jednom ili više avioprevoznika ili turoperatora, a da u isto vreme omogućava povlašćeni položaj na tržištu drugom ili drugim avioprevoznicima ili turoperatorima.

Pravilo reciprociteta ne postoji ni u jednom zakonu ili sporazumu o vazdušnom saobraćaju koji se odnosi na čarter saobraćaj, već se može naći samo u onim delovima koji se tiču redovnog saobraćaja.

Prema tom "nepisanom" pravilu ili već prema nečijem interesu, Ministarstvo odbija avioprevoznike Corendon Airlines za osam nedeljnih letova (po četiri do Antalije i Bodruma), Freebird Airlines za tri nedeljna leta do Antalije, Nesmu Airlines za četiri nedeljna leta do Hurgade kao i Air Cairo, koji je tražio jedan dodatni nedeljni let (peti) na svojoj redovnoj liniji do Hurgade.
Foto: Er Srbija
Grubom računicom, Ministarstvo je ove godine smanjilo kapacitet turističke sezone za blizu 90.000 sedišta zbog čega će samo aerodrom Nikola Tesla u Beogradu biti uskraćen za 1,5 milion evra na ime aerodromskih taksi i ko zna koliko na ime troškova prihvata i otpreme aviona. Alternativa turoperatorima, čiji su ugovoreni avioprevoznici ostali bez dozvola je domaći avioprevoznik Air Serbia, koji je prošle nedelje objavio planove za čarter sezonu, koje će obavljati starim Jatovim avionima Boeing 737 kapaciteta 144 mesta.

U saopštenju se kaže da će "Air Serbia tokom ove letnje sezone leteti do 19 destinacija u Turskoj, Grčkoj, Italiji, Španiji i Egiptu, kao i da ukupan broj letova tokom sezone još nije utvrđen, jer turističke agencije još uvek vrše rezervacije u skladu sa brojem bukiranih putnika".

Jasno je da u Air Serbiji očekuju da će neki od turoperatora čiji su prevoznici odbijeni za dozvolu prebaciti svoje kapacitete na njih, ali ostaje nejasno kako će Air Serbia moći da odgovori na sve te zahteve posebno imajući u vidu da je ove godine već u aprilu došao do izražaja problem koji ova kompanija ima sa flotom.

Samo 16. i 17. aprila, na primer, sva četiri aviona Avioleta, koja su planirana za čartere, koriste se u redovnom aviosaobraćaju zbog nategnutog reda letenja i zbog toga što su pojedini avioni van saobraćaja usled redovnih tehničkih pregleda. Air Serbia je novim redom letenja bez povećanja flote uvećala nalet za pet posto, pa su turoperatori veoma sumnjičavi u mogućnost ove kompanije da odgovori njihovim zahtevima sa postojećom flotom.

Takođe, treba imati u vidu i da Air Serbia nema avione koji kapacitetom mogu da odgovore na zahteve turoperatera poput Argusa, na primer, koji u jeku letnje sezone uvek ima više od 200 putnika po letu. Kako bi oni stali u avion čiji je kapacitet za četvrtinu manji?

Odbijanje Ministarstva da izda dozvole stranim avioprevoznicima za čarter sezonu izazvalo je i bespotrebnu paniku među putnicima, a nemali broj je putnika koji će od straha da izgube novac, otkazalo već sada svoje planirano letovanje. Turoperatori zbog toga imaju veliku štetu, a konkurencija, čiji su avioprevoznici dobili dozvole zadovoljno trlja ruke.

U odgovorima turoperatora se navodi da su njihovi aranžmani pokriveni ugovorima sa brojnim avioprevoznicima, a da će u slučaju da do početka sezone pojedini njihovi avioprevoznici ne dobiju dozvole oni uraditi prilagođavanje kapaciteta i rasporediti putnike na druge letove i datume. "Niko od putnika neće ostati bez svog letovanja", kažu u agencijama pogođenim ovakvom čudnom odlukom Ministarstva.

Ovim povodom kao i zbog senzacionalističkog pisanja pojedinih medija oglasila se u nekoliko navrata i turistička inspekcija koja je potvrdila da sve agencije imaju uredne ugovore, koji su između ostalog i neophodni kako bi avioprevoznici uopšte i mogli da podnesu zahtev za čarter saobraćaj. Agencije imaju obaveze prema zakonu u slučaju da otkažu putovanje i inspektorat će pratiti njihov rad.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

18 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Puca prijateljstvo: Kina okreće leđa Rusiji?

Kineski izvoz u Rusiju opao je u martu, prvi put od sredine 2022. godine, zbog sve većih pretnji Vašingtona da će uvesti sankcije Pekingu ako kineski izvozni proizvodi pomognu Moskvi u ratu protiv Ukrajine.

8:11

18.4.2024.

1 d

Podeli: