Sankcije Rusiji? Može, ako imate 350 milijardi evra

U diplomatskim krugovima u Briselu će vam reći da su multilateralne ekonomsko-trgovinske sankcije prema Rusiji nezamislive u ovom trenutku, jer bi u startu podrile sve napore EU da izađe iz ekonomske krize i pokrene proizvodnju i poveća zaposlenost. Zatim dolaze svi pojedinačni interesi koji u ukupnom zbiru iznose 350 milijardi evra trgovinske razmene između EU i Rusije

Fokus

Izvor: Željko Panteliæ, dopisnik Nedeljnika iz Rima

Nedelja, 23.03.2014.

15:18

Default images

Retorika i zveckanje oružja u zapadnim i ruskim medijima su sve glasniji povodom krize u Ukrajini, međutim kretanja na berzi pokazuju da sve ide, barem za sada, regularno, "business as usual". Niti zapad preti ozbiljnim sankcijama, niti se Rusija sprema ozbiljno za invaziju na Ukrajinu ili barem njen istočni deo. Sve izgleda kao što je opisao vojnik na Jutelu na početku rata u Jugoslaviji: "Oni (Slovenci) bi kao da se otcepe, a mi (JNA) im kao ne damo".

Iza kulisa, diplomatski šerpasi već spremaju pregovore o Ukrajini i njenom uređenju, Moskva izgleda zadovoljna zauzimanjem Krima koji pade kao nekad Bosna, šapatom, dok vlasti u Kijevu pokušavaju da zauzmu što bolju pregovaračku poziciju. Na pregovaračkom stolu će biti: federalizacija Ukrajine, vojna neutralnost, upotreba ruskog jezika kao službenog u regionima gde živi značajan broj rusofona i status Krima. "I mi Rusi smo naučili da osluškujemo i tumačimo kretanje berza, pre i posle značajnijh političkih odluka na međunarodnom i unutrašnjem planu i da kroz njih interpretiramo poteze i reakcije naših partnera u svetu", rekao mi je sa zagonetnim osmehom Vladimir Čižov, šef stalne misije Rusije pri EU u Briselu, na jednom neformalnom skupu, neposredno posle krize u Gruziji 2008. godine, kada su ruske vojne trupe obezbedile nezavisnost Južne Osetije i Abhazije u odnosu na Tbilisi. Ambasador Čižov, poznat u diplomatskim krugovima kao vrlo duhovit ali i oštrouman diplomata, nastavio je svoju šalu sa prilično ozbiljnim sadržajem: "Znate li kakva je bila reakcije berze u Moskvi, kada je Sovjetski Savez intervenisao u Čehoslovačkoj 1968. godine"?

"Nikakva", nije sačekao odgovor na svoje retoričko pitanje, "Jer tada u Moskvi nije bilo berze. Danas je ima i o tome moramo svi da vodimo računa kad povlačimo poteze. I mi i naši partneri".

Moja opaska je bila: gospodine ambasadore niti je u Gruziji bilo Jana Palaha, niti je Sakašvili Dubček, a ni u Evropi se niko nije digao zbog avanturističkog kockanja Sakašvilija kao što su ustali u odbranu "praškog proleća".
Foto: (sxc.hu)
Tih reči Čižova sam se setio protekle nedelje, kada je berza u Moskvi izgubila 10 odsto vrednosti u jednom danu, blizu 60 milijardi dolara, i rublja pala na najniži nivo u novijoj istoriji u odnosu na dolar. I berze u EU su ušle "crveno" dan posle odluke ruskog parlamenta da odobri upotrebu vojnih snaga u Ukrajini i po zakazivanju referenduma o nezavisnosti Krima i njegovom ujedinjenju sa Rusijom. Međutim, sudeći po tome kako su se ponašale berze posle tog prvobitnog šoka, a naročito dan posle održanog referenduma na poluostrvu u Crnom moru, kada je moskovska berza zabeležila rast od gotovo četiri odsto, povratak Krima u Rusku Federaciju će biti gotovo bezbolan sa finansijske tačke gledišta.

Zasad se na berzama ponavlja isti scenario kao pre pet i po godina kada su Abhazija i Južna Osetija na ruskim tenkovima stigle do nezavisnosti od Tbilisija. Koristeći Čižovljev recept, to bi se moglo protumačiti na sledeći način: EU i SAD su se uz verbalnu retoriku i sankcije protiv limitiranog broja pojedinaca i vrlo limitiranog uticaja na politiku i ekonomiju Rusije, pomirili sa odlaskom Krima iz Ukrajine.

Da su sankcije Vašingtona i Brisela samo upozorenje Moskvi da se ne upušta u dalju avanturu koja bi podrazumevala slanje trupa u jugoistočnu Ukrajinu, potvrđuje i rast na berzama zemalja koje imaju veliki obim ekonomskih i trgovinskih odnosa sa Rusijom, poput Nemačke, Italije, Francuske, Velike Britanije. Na crnoj listi Sjedinjenih Država i EU našle su se osobe koje i nemaju značajniju imovinu na Zapadu, pa se tako te sankcije nisu ni u najmanjoj meri odrazile na berzu. Čista retorika je i javno postavljen cilj Bele kuće da se oslabi rublja, a u danu kad je taj cilj naveden ruska valuta je nadoknadila jedan odsto vrednosti u odnosu na dolar. S druge strane, u danu kada je najavljen paket sankcija, najveća ruska naftna kompanija Rusnjeft je za pola milijarde evra kupila 13 odsto akcija Pirelija Marka Tronketija Provere.

Relaksiranju napetog diplomatskog nadmudrivanja doprinele su izjave ključnih aktera, od predsednika SAD Baraka Obame, koji je rekao da još uvek ima prostora za diplomatsko rešenje, do italijanskog premijera Matea Rencija, koji je posle susreta sa nemačkom kancelarkom Angelom Merkel, podsetio da je neophodno održavati kontakte sa Moskvom ne samo zbog traženja rešenja za krizu u Ukrajini i zbog tesnih ekonomskih veza EU i Rusije, već i zato što je Moskva veoma bitan partner zapada u brojnim osetljivim dosijeima na međunarodnom planu, uključujući Siriju i Iran. Sama Merkelova je potvrdila da još nije počela diskusija o isključenju Rusije iz G8 i da je još uvek moguće da se sledeći sastanak G8, kao što je planirano, održi u Sočiju.

"Sve zavisi od toga kako će se konflikt rešavati i šta će se događati na Krimu. Potrebno nam je diplomatsko rešenje, a da bi se do njega došlo moramo da obnovimo dijalog i počnemo pregovore", rekla je Merkelova.

Ključna diplomatska igra se koncentriše na pitanje rešenja odnosa između Moskve i Krima. Za SAD i EU, uprkos javnim istupima koji spadaju u folklor politički korektnog rečnika, „de facto" ulazak Krima u sastav Rusije je nešto sa čim oni mogu da žive. Veći problem bi mogao da nastane ako i „de iure" Krim postane deo Moskve. U Briselu veruju da je brzina kojom je Putin priznao nezavisnost Krima potencijalno dobar znak i da bi inkorporacija poluostrva u Rusiju mogla da sačeka. Sagovornik Nedeljnika kaže da su u Briselu, ali i u drugim bitnim prestonicama u EU, veoma svesni da postojeća vlada u Kijevu nije šampion demokratskih i evropskih vrednosti.

"Ako Moskva želi da u Kijevu što pre dođe na vlast vlada koja bi bila oslobođena ekstremnih elemenata desnog radikalizma, onda je neophodno da i oni doprinesu smirivanju situacije u istočnoj Ukrajini. Što je veća nestabilnost u Ukrajini to su manje šanse da u Kijevu imamo ljude koji su zaista kadri da sprovedu reforme i mi, mislim EU, bićemo primorani da pojačavamo obim i intenzitet sankcija prema Moskvi. Dakle, Rusi moraju da promene taktiku i da od kreatora problema, postanu deo rešenja", dodao je diplomatski izvor.

Prema rečima drugih naših sagovornika u evropskim centrima moći, aktuelna vlast u Kijevu tvrdi pazar oko Krima i pokušava da zateže odnose kako bi dobila što je više moguće u budućim pregovorima oko uređenja Ukrajine, što u njihovom rečniku znači što manje federalizacije i kako bi na stvaranju antiruskog raspoloženja cementirala ukrajinski identitet i kod rusofonih Ukrajinaca koji žive u centralnom i zapadnom delu zemlje.

"Svima nam je jasno da postojeći blok partija na vlasti u Kijevu, kao i druge proevropske partije u Ukrajini, prave vrlo prostu računicu: bez glasova sa Krima nijedan kandidat rusofonske Ukrajine, poput Janukoviča, neće imati šansu da pobedi na predsedničkim izborima. Glasovi sa Krima su bili jezičak na vagi koji je odlučio 2010. godine kada je Janukovič pobedio Timošenkovu, to više neće biti moguće. Istovremeno, za ukrajinski budžet će takođe biti olakšanje što neće morati da izdvoji milijardu evra za popunjavanje krimskog budžeta. Bitno je samo da u ovom pozicioniranju i zauzimanju što boljeg položaja pred pregovore neko ne pretera ili se previše zaigra, to važi za obe strane, Ukrajince i Ruse", objašnjava drugi diplomatski izvor.

Nemački plan o kojem je Nedeljnik pisao u prethodnom broju je i dalje na stolu i on predviđa formiranje neke vrste kontakt grupe pod čijim okriljem bi se rešavala ukrajinska kriza i koja bi podrazumevala federalizaciju bivše sovjetske republike. Pozitivan korak u tom smeru predstavlja najava od strane predsedavajućeg OEBS-a šefa švajcarske diplomatije Didijea Burkhaltera da je Putin načelno dao saglasnost da OEBS uputi svoju misiju na Krim i Ukrajinu.

Generalno, u diplomatskim krugovima u Briselu će vam reći da su multilateralne ekonomsko-trgovinske sankcije prema Rusiji nezamislive u ovom trenutku, jer bi u startu podrile sve napore EU da izađe iz ekonomske krize i pokrene proizvodnju i poveća zaposlenost. Zatim dolaze svi pojedinačni interesi koji u ukupnom zbiru iznose 350 milijardi evra trgovinske razmene između EU i Rusije. Evropljani prodaju visokotehničke i hemijske proizvode Rusima za 125 milijardi evra a uvezu energenata, gasa i nafte, za 225 milijardi evra. Bivši nemački kancelar Gerhard Šreder je optužio Evropsku komisiju za eskalaciju krize u Ukrajini.

"Neizbalansiran odnos Evropske komisije prema Ukrajini i nesposobnost EK da uoči razmere podele koja postoji u ukrajinskom društvu dovele su je do niza grešaka koje su značajno doprinele eskalaciji krize", kaže Šreder.

Na debati održanoj u Hamburgu, Šreder je podsetio i na svoju odgovornost u bombardovanju Srbije bez odobrenja Ujedinjenih nacija čime je prekršeno međunarodno pravo i uporedio deklaraciju nezavisnosti Kosova sa krimskom. Šreder je pozvao Merkelovu i Štajnmajera da insistiraju na dijalogu sa Rusijom i traženju rešenja zaobilazeći spiralu sankcija koja može da naudi nemačkim interesima i nemačkoj ekonomiji.

"Do rešenja konflikta će se doći mnogo lakše po održavanju izbora u Ukrajini i po izboru nove vlade u Kijevu u kojoj ne bi trebalo da ima mesta za nacionalističke partije poput Slobode", poručio je Šreder.

Predsednik Upravnog odbora ENI (najveća italijanska kompanija u oblasti energije) Paolo Skaroni je upozorio da će se Evropa naći u problemu sledeće zime ako se do tada ne reši kriza u Ukrajini.

"Suočićemo se ne samo sa problemom snabdevanja već i porastom cena energenata. U sledećih par godina Evropa ne može sebi da dozvoli luksuz da se liši ruskog gasa. Na duge staze Evopa može da limitira svoju zavisnost u odnosu na energente koji dolaze iz Rusije, preko razvijanja sopstvenog programa eksploatacije gasa iz uljanih škriljaca, korišćenja nuklearne energije i kupovinom većih količina američkog nekonvencionalnog gasa, kada postrojenja za izvoz tog gasa uđu u pogon, mada to rešenje može da bude veoma skupo", rekao je Skaroni.

Ekonomska situacija u Rusiji nije tako ružičasta kao što je bila 2008. godine tokom intervencije u Gruziji, a ni popularnost Putina nije tako izražena kao pre šest godina. Danas Putin raspolaže sa podrškom oko 60 odsto građana Rusije dok je 2008. godine taj procenat išao do 80 odsto. U prvih osam godina Putinovog predsednikovanja, ruski bruto nacionalni proizvod (BDP) je rastao od 7 do 10 odsto. Od kada se vratio u Kremlj, BDP raste vrlo skromnih 1,5 odsto i pored visokih cena energenata, posebno nafte. Rusko ministarstvo ekonomije bilo je prinuđeno da promeni dugoročno predviđanje rasta BNP-a do 2030. godine, odnosno da ga smanji sa 4,3 na 2,5 odsto. Primera radi, globalni rast BDP u tom periodu se predviđa u visini od 3,5 odsto, dakle ruski rast BNP će biti ispod svetskog proseka.
Foto: Beta/AP
Ekonomski stručnjaci već duže vreme svakodnevno ponavljaju da su Rusiji potrebne institucionalne reforme koje bi učinile efikasnijim birokratski aparat, stvorile uslove za privlačenje domaćih i inostranih investicija i pre svega modernizacija i diversifikacija ekonomije koja je zabrinjavajuće vezana za izvoz primarnih sirovina i energenata. Da bi te reforme mogle da zažive neophodno je da budu praćene i političkim reformama, koje bi povećale stepen konkurentnosti, transparentnosti, odgovornosti i kreirale ambijent za doslednu borbu protiv korupcije.

Krim je ekonomski beznačajan ali ima veliku geostratešku važnost jer je neka vrsta prirodnog nosača aviona u Crnom moru, dok je luka u Sevastopolju jedina koja može da primi flotu ozbiljnih razmera. Moskvu će Krim godišnje koštati sigurno milijardu evra, ako ne i više. Ta investicija bi eventualno mogla i da se isplati kada se završe istraživanja u Crnom moru.

Za razliku od Krima, aneksija istočne Ukrajine bi Rusiji samo donela novo nestabilno područje i probleme različitog karaktera: ekonomskog, sigurnosnog, socijalnog. Kijev je do sada trošio godišnje milijardu do milijardu i po evra na subvencioniranje teške industrije u Lužanjsku i Donjecku.

U anglosaksonskim političkim krugovima, loša ekonomska situacija u Rusiji se uzima kao vodeći motiv Putinove odluke da Krim izdvoji iz Ukrajine i da zvecka oružjem oko granica sa Ukrajinom. Odnosno da sa patriotskom retorikom, novom konzervativnom politikom, uključujući i zakone protiv gej populacije, zaustavi pad svoje popularnosti, odnosno podrške građana koja je u poslednjih nekoliko godina pala za četvrtinu iako je i dalje stabilno preko 50 odsto.

Zašto berze strepe od sukoba s Putinom?

Velika Britanija - Sankcije Rusiji bi dovele u krizu čuveni City, koji proizvodi 40 odsto britanskog BDP. Takođe, u crno bi bilo zavijeno tržište nekretnina u Londonu i okolini, a visokoškolski sistem bi doživeo snažan udarac imajući u vidu broj ruskih učenika koji plaćaju visoke školarine

Francuska - Izgubila bi ugovor vredan nekoliko milijardi evra o proizvodnji ratnih brodova i naoružanja. Isto tako, Pariz bi bacio na kolena vlastitu automobilsku industriju budući da se u Rusiji pravi preko milion automobila godišnje a naftni gigant Total je uložio 30 milijardi evra u Rusiji

Italija - osim što energetski zavisi od Rusije i što je imala dobre odnose sa Sovjetskim Savezom čak i u vreme "hladnog rata", ima višestruke interese u oblasti energetike. ENI je strateški partner Gasproma u brojnim projektima, počev od Južnog toka, ne treba zaboraviti da je konstrukcija jednog dela gasovoda vredna 2 milijarde evra poverena italijanskoj firmi Saipem. Istovremeno, Italija je jedna od omiljenih destinacija ruskih turista, koji su u prethodnih nekoliko godina bukvalno spasili morski turizam u Italiji

Holandija - Vezane su im ruke zbog Rojal Dač Šela koji je investirao nekoliko desetina milijardi evra u nalazišta nafte i gasa u Rusiji. Austrija osim interesa u oblasti energetike, ima basnoslovne profite od ruskih turista koji popunjavaju najskuplje kapacitete u austrijskim Alpima. Takođe i španska turistička industrija bi doživela veliki udarac od uvođenja sankcija Rusima budući da veliki deo kolača od 20 miliona ruskih turista koji godišnje posete EU otpada na Španiju

Nemačka - Najveći partner Rusije u EU je Nemačka. Ekonomska razmena vredi preko 80 milijardi evra. Poput Italije, i Nemačka jednu trećinu svojih potreba za energentima zadovoljava zahvaljujući Rusiji. S druge strane za nemačku automobilsku i hemijsku industriju kao i za mala i srednja preduzeća rusko tržište je fundamentalno za opstanak. Preko 6.000 nemačkih preduzeća je povezano sa Rusijom. Predsednik Bundesbanke (Nemačka federalna banka) Jens Veidman je vrlo otvoreno rekao da je za nemačku privredu i celu Nemačku mnogo važnije od relacija sa Ukrajinom da sačuva dobre odnose sa Rusijom

SAD - Probleme sa ozbiljnijim sankcijama prema Rusiji mogla bi da ima i administracija Baraka Obame. Teksaški energetski kolos Ekson mobil je uložio 14 milijardi dolara dok je proizvođač aviona Boing već napravio biznis plan u Rusiji vredan 27 milijardi evra a velike interese u Rusiji ima i Pepsi

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

58 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Puca prijateljstvo: Kina okreće leđa Rusiji?

Kineski izvoz u Rusiju opao je u martu, prvi put od sredine 2022. godine, zbog sve većih pretnji Vašingtona da će uvesti sankcije Pekingu ako kineski izvozni proizvodi pomognu Moskvi u ratu protiv Ukrajine.

8:11

18.4.2024.

1 d

Podeli: