Porez na prodaju Delta Maksija po svemu sudeći biće plaćen u Srbiji i to tek polovinom marta sledeće godine, dakle baš uoči parlamentarnih izbora. Očekuje se da će bivši vlasnik Delta Maksija, Miroslav Mišković, u državnu kasu po osnovu poreza na kapitalnu dobit uplatiti oko 25 miliona evra.
Da bi porez platio u Srbiji, kao gest dobre volje ili reakcije na učestale prozivke predsednika Borisa Tadića na račun tajkuna, Miroslav Mišković je, uoči stupanja kupoprodajnog ugovora sa belgijskim Delezom na snagu krajem jula, preregistrovao osnivača Delta Maksija tako što je najveći udeo preneo sa kiparske firme Hemslejd trejd na novoosnovano preduzeće Delta kapital sa sedištem na Novom Beogradu.
Iz podataka, koje je NIN-u dostavila Agencija za privredne registre (APR) vidi se da je Delta Maksi u nekoliko koraka tokom jula imao promene na kapitalu i promene registrovanih osnivača.
Tako je 19. jula registrovana prva promena, kada je brisan Hemslejd trejd limited sa Kipra kao stopostotni vlasnik najvećeg trgovinskog lanca u Srbiji i umesto njega su upisane dve firme sa Kipra, Renijum holdings limited sa udelom od 17,8 odsto i Astatine holding limited sa 82,2 odsto vlasništva u Delta Maksiju.
No, samo dan kasnije izvršena je nova promena, kojom je udeo Astatine holdinga od 82,2 odsto prenet na privredno društvo Delta kapital d.o.o. Beograd, čiji je matični broj 20767863. Nedelju dana kasnije 100 odsto kapitala, dakle i akcije Delta kapitala iz Beograda i Renijum holdingsa sa Kipra preuzeo je Lion ritejl holdings iz Luksemburga, ćerka firma belgijskog Deleza.
“To sada znači da Delta mora da plati porez na kapitalnu dobit u Srbiji na 82 odsto udela u Maksiju koliko je imala novoosnovana firma Delta kapital. Pošto je drugi suvlasnik Delta Maksija sa 17,8 odsto udela, Renijum holding iz Limasola, na taj deo se neće platiti porez u Srbiji već na Kipru. Taj deo kapitala je ostao pod kontrolom drugog osnivača na Kipru dok se ne okonča spor oko suvlasništva sa bivšim članom menadžmenta“, objašnjava za NIN upućeni poreski ekspert, koji je želeo da ostane anoniman.
Ovakve vlasničke izmene u julu je najavila i Jelena Krstović, potpredsednica Delta holdinga, koja je navela da je ta kompanija angažovala poreske savetnike iz renomirane konsultantske kuće koji treba da pronađu adekvatna rešenja za plaćanje poreza u Srbiji. Ona je istakla i da se zbog toga trenutno na Kipru vode dva sudska postupka, koji treba, kako je rekla, uspešno da se završe.
Da je Hemslejd ostao nominalni vlasnik Delta Maksija, Srbija ne bi dobila ni dinara od poreza na kapitalnu dobit koji bi kompanija Delta trebalo da plati prilikom prodaje Delta Maksija.
U Delta holdingu nisu za NIN želeli da odgovore na pitanje gde će, kada i koliki porez platiti, a u belgijskom Delezu na naša pitanja o tome jesu li isplatili čitav iznos od 932,5 miliona evra, koji obuhvata i dug prema dobavljačima, kratko je odgovoreno da su sve što su mogli rekli na julskoj konferenciji za novinare u Beogradu.
Od dogovorene cene od 932, 5 miliona evra za ceo posao, 318 miliona evra čine dugovi Delte dobavljačima i kreditne obaveze, koje je Delez preuzeo na sebe, što znači da je Delti uplaćeno oko 614 miliona evra, objašnjava dobro upućeni izvor NIN-a. Kako nezvanično saznajemo, taj iznos je već uplaćen.
Porez se, ipak, ne može naplatiti na čitavih 614 miliona, jer je pre preuzimanja od strane Deleza 17 odsto akcija Delta Maksija bilo formalno u vlasništvu kiparske firme, objašnjavaju sagovornici NIN-a. Dakle, prodajna cena relevantna za naplatu poreza u Srbiji je oko 500 miliona evra, a osnovica za oporezivanje je razlika između te prodajne cene i osnivačkog kapitala Delta kapitala, koji je prema podacima APR-a iznosio 250,9 miliona evra.
Dakle, na razliku od oko 250 miliona evra biće moguće naplatiti porez na kapitalnu dobit po stopi od 10 odsto, tako da bi po tom osnovu u državnu kasu od prodaje Delta Maksija trebalo da se slije oko 25 miliona evra.
Iako je kupoprodajni ugovor o kupovini 100 odsto kapitala Delta Maksija potpisan još 3. marta ove godine, a stupio na snagu tek krajem jula, nakon što je ovdašnja Antimonopolska komisija odobrila ovo preuzimanje, porez na kapitalnu dobit plaća se na kraju fiskalne godine, prilikom podnošenja prijave za porez na dobit. Krajnji rok za to je 15. mart naredne godine, a to je obično i datum kada ležu ovakve uplate.
U Poreskoj upravi za NIN objašnjavaju da nikakvu poresku prijavu vezanu za prodaju Delta Maksija još nisu primili, niti su dobili na uvid kupoprodajni ugovor. Kao moguće poreske osnove u slučaju prodaje Delta Maksija, uz porez na kapitalnu dobit, navode i porez na prenos apsolutnih prava i to ne po osnovu prodaje udela nego nepokretnosti, tačnije 350 prodavnica koliko ih Maksi ima u Srbiji.
”Poreska uprava očekuje prijem poreskih prijava, o čemu će javnost biti blagovremeno obaveštena“, rečeno je NIN-u u Poreskoj upravi.
Zanimljivo je da je direktor Poreske uprave Dragutin Radosavljević upravo u intervjuu NIN-u tvrdio da će porez od Maksija iznositi identičnih 25 miliona evra, ali po drugom osnovu, naplatom poreza na prenos apsolutnih prava od 2,5 odsto na ukupno dogovorenu sumu.
Upućeni veruju da je upravo ovoliki poreski zahvat od Miškovića i „politički dogovoren“ na relaciji Delta – državni vrh, te je gotovo svejedno po kom osnovu će biti naplaćen. Ono što nije bilo svejedno jeste vreme naplate, jer se porez na prenos apsolutnih prava plaća takoreći odmah s obzirom na to da je rok za podnošenje poreske prijave 15 dana od stupanja ugovora na snagu.
Čini se da se državi žurilo da ovaj iznos naplati što pre, a Delti ne baš toliko. Zato će, kako sada stvari stoje, Vlada Srbije morati da se strpi do proleća sledeće godine, a naplata poreza od Miškovića uoči izbora, pa makar to bilo i svega 25 miliona evra, ne može da škodi u finišu predizborne kampanje.
Ako bude još krupnijih plodova Tadićevih „pretnji“ tajkunima, a mnogi ih očekuju, ovaj porez zvaničnici će pokušati da „unovče“ i na političkom planu, tumačeći to kao dodatni dokaz da je „država moćnija od krupnog kapitala“ i da „nema nedodirljivih“.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Predsednik Kine Si Đinping upozorio je holandskog premijera Marka Rutea da ne stvara "tehnološke barijere", nakon odluke Holandije da uvede kontrolu izvoza opreme za mikročipove.
Hrvatski Državni inspektorat povukao je sa tržišta Nestle KIT KAT Mini vafel proizvod zbog prisustva mineralnih ulja, saopštila je Agencija za poljoprivredu i hranu.
Indonezijski parlament u četvrtak je doneo odluku da će sadašnja metropola Džakarta ostati ekonomski centar zemlje u okviru plana da se prestonica preseli na ostrvo Borneo.
Durga Fujal se nadala da će započeti novi život kada je sletela u Hrvatsku, ali se suočila sa teškom bitkom da se prilagodi, piše u sredu francuska novinska agencija AFP.
Ministar Goran Vesić izjavio je da su nadležni organi danas zatvorili ilegalni izlaz sa divljeg parkinga na pristupnu saobraćajnicu, koja vodi do auto-puta za aerodrom "Nikola Tesla".
Od utorka traje potraga za dvogodišnjom Dankom, čiji je nestanak prijavila majka. Tokom jučerašnjeg dana bagerom je raščišćavan teren oko kuće u Banjskom polju, odakle se devojčici gubi svaki trag.
Najmanje 33 osobe su poginule jutros, uključujući civile i vojno osoblje, u izraelskim napadima na grad Alep na severu Sirije, rekla su dva bezbednosna izvora za Rojters.
1461 - U najkrvavijoj bici Rata dveju ruža u Engleskoj, oko 36.000 vojnika pod zastavom dinastije Jork porazilo je kod Toutona, blizu Jorka snage od oko 40.000 vojnika dinastije Lankaster, osiguravši time engleski presto Edvardu IV.
U prvoj sezoni srpskog MasterChefa bili smo svedoci brojnih emotivnih rolerkostera. Pamtićemo suze mnogih takmičara, najviše Milane, Anamarije i Gordane.
Dok je sa takmičarima razgovarala o sukobima i generacijskom jazu, voditeljka Irina Vukotić prisetila se jedne rečenice koju su Ognjenju mnogi zamerili.
Pred Irinom Vukotić, našao se veoma zanimljiv sastav gaostiju – pobednica prvog MasterChef Srbija, Tanja Simić, trećeplasirana Ivana Ćorović i Nemanja Alempijević.
Istraživanje Francuske nacionalne agencije za lekove i bezbednost zdravstvenih proizvoda pokazalo je da korišćenje hormonskih kontraceptivnih pilula povećava rizik od tumora na mozgu.
Konzumiranje namirnica s hranjivim materijama poput kalijuma i magnezijuma pored toga što je korisno za celokupno zdravlje može pomoći i pri snižavanju krvnog pritiska.
U Kraljevskom dvoru u Beogradu danas je održana projekcija istorijskog dokumentarno-igranog filma "33 anđela" o tragičnoj sudbini srpske dece zatočene u nacističkim logorima u Norveškoj.
Igor Jurić revealed new details of the investigation in the case of the missing Danka Ilić, explaining why the field search was suspended after 27 hours, reports Blic.
Komentari 13
Pogledaj komentare