Mišković porez Srbiji plaća pred izbore

Porez na prodaju Delta Maksija po svemu sudeći biće plaćen u Srbiji i to tek polovinom marta sledeće godine, dakle baš uoči parlamentarnih izbora. Očekuje se da će bivši vlasnik Delta Maksija, Miroslav Mišković, u državnu kasu po osnovu poreza na kapitalnu dobit uplatiti oko 25 miliona evra.

Fokus

Izvor: Katarina Preradoviæ

Ponedeljak, 26.09.2011.

00:00

Default images

Da bi porez platio u Srbiji, kao gest dobre volje ili reakcije na učestale prozivke predsednika Borisa Tadića na račun tajkuna, Miroslav Mišković je, uoči stupanja kupoprodajnog ugovora sa belgijskim Delezom na snagu krajem jula, preregistrovao osnivača Delta Maksija tako što je najveći udeo preneo sa kiparske firme Hemslejd trejd na novoosnovano preduzeće Delta kapital sa sedištem na Novom Beogradu. Iz podataka, koje je NIN-u dostavila Agencija za privredne registre (APR) vidi se da je Delta Maksi u nekoliko koraka tokom jula imao promene na kapitalu i promene registrovanih osnivača.

Tako je 19. jula registrovana prva promena, kada je brisan Hemslejd trejd limited sa Kipra kao stopostotni vlasnik najvećeg trgovinskog lanca u Srbiji i umesto njega su upisane dve firme sa Kipra, Renijum holdings limited sa udelom od 17,8 odsto i Astatine holding limited sa 82,2 odsto vlasništva u Delta Maksiju.

No, samo dan kasnije izvršena je nova promena, kojom je udeo Astatine holdinga od 82,2 odsto prenet na privredno društvo Delta kapital d.o.o. Beograd, čiji je matični broj 20767863. Nedelju dana kasnije 100 odsto kapitala, dakle i akcije Delta kapitala iz Beograda i Renijum holdingsa sa Kipra preuzeo je Lion ritejl holdings iz Luksemburga, ćerka firma belgijskog Deleza.

“To sada znači da Delta mora da plati porez na kapitalnu dobit u Srbiji na 82 odsto udela u Maksiju koliko je imala novoosnovana firma Delta kapital. Pošto je drugi suvlasnik Delta Maksija sa 17,8 odsto udela, Renijum holding iz Limasola, na taj deo se neće platiti porez u Srbiji već na Kipru. Taj deo kapitala je ostao pod kontrolom drugog osnivača na Kipru dok se ne okonča spor oko suvlasništva sa bivšim članom menadžmenta“, objašnjava za NIN upućeni poreski ekspert, koji je želeo da ostane anoniman.

Ovakve vlasničke izmene u julu je najavila i Jelena Krstović, potpredsednica Delta holdinga, koja je navela da je ta kompanija angažovala poreske savetnike iz renomirane konsultantske kuće koji treba da pronađu adekvatna rešenja za plaćanje poreza u Srbiji. Ona je istakla i da se zbog toga trenutno na Kipru vode dva sudska postupka, koji treba, kako je rekla, uspešno da se završe.

Da je Hemslejd ostao nominalni vlasnik Delta Maksija, Srbija ne bi dobila ni dinara od poreza na kapitalnu dobit koji bi kompanija Delta trebalo da plati prilikom prodaje Delta Maksija.
U Delta holdingu nisu za NIN želeli da odgovore na pitanje gde će, kada i koliki porez platiti, a u belgijskom Delezu na naša pitanja o tome jesu li isplatili čitav iznos od 932,5 miliona evra, koji obuhvata i dug prema dobavljačima, kratko je odgovoreno da su sve što su mogli rekli na julskoj konferenciji za novinare u Beogradu.

Od dogovorene cene od 932, 5 miliona evra za ceo posao, 318 miliona evra čine dugovi Delte dobavljačima i kreditne obaveze, koje je Delez preuzeo na sebe, što znači da je Delti uplaćeno oko 614 miliona evra, objašnjava dobro upućeni izvor NIN-a. Kako nezvanično saznajemo, taj iznos je već uplaćen.

Porez se, ipak, ne može naplatiti na čitavih 614 miliona, jer je pre preuzimanja od strane Deleza 17 odsto akcija Delta Maksija bilo formalno u vlasništvu kiparske firme, objašnjavaju sagovornici NIN-a. Dakle, prodajna cena relevantna za naplatu poreza u Srbiji je oko 500 miliona evra, a osnovica za oporezivanje je razlika između te prodajne cene i osnivačkog kapitala Delta kapitala, koji je prema podacima APR-a iznosio 250,9 miliona evra.

Dakle, na razliku od oko 250 miliona evra biće moguće naplatiti porez na kapitalnu dobit po stopi od 10 odsto, tako da bi po tom osnovu u državnu kasu od prodaje Delta Maksija trebalo da se slije oko 25 miliona evra.

Iako je kupoprodajni ugovor o kupovini 100 odsto kapitala Delta Maksija potpisan još 3. marta ove godine, a stupio na snagu tek krajem jula, nakon što je ovdašnja Antimonopolska komisija odobrila ovo preuzimanje, porez na kapitalnu dobit plaća se na kraju fiskalne godine, prilikom podnošenja prijave za porez na dobit. Krajnji rok za to je 15. mart naredne godine, a to je obično i datum kada ležu ovakve uplate.

U Poreskoj upravi za NIN objašnjavaju da nikakvu poresku prijavu vezanu za prodaju Delta Maksija još nisu primili, niti su dobili na uvid kupoprodajni ugovor. Kao moguće poreske osnove u slučaju prodaje Delta Maksija, uz porez na kapitalnu dobit, navode i porez na prenos apsolutnih prava i to ne po osnovu prodaje udela nego nepokretnosti, tačnije 350 prodavnica koliko ih Maksi ima u Srbiji.
”Poreska uprava očekuje prijem poreskih prijava, o čemu će javnost biti blagovremeno obaveštena“, rečeno je NIN-u u Poreskoj upravi.

Zanimljivo je da je direktor Poreske uprave Dragutin Radosavljević upravo u intervjuu NIN-u tvrdio da će porez od Maksija iznositi identičnih 25 miliona evra, ali po drugom osnovu, naplatom poreza na prenos apsolutnih prava od 2,5 odsto na ukupno dogovorenu sumu.

Upućeni veruju da je upravo ovoliki poreski zahvat od Miškovića i „politički dogovoren“ na relaciji Delta – državni vrh, te je gotovo svejedno po kom osnovu će biti naplaćen. Ono što nije bilo svejedno jeste vreme naplate, jer se porez na prenos apsolutnih prava plaća takoreći odmah s obzirom na to da je rok za podnošenje poreske prijave 15 dana od stupanja ugovora na snagu.

Čini se da se državi žurilo da ovaj iznos naplati što pre, a Delti ne baš toliko. Zato će, kako sada stvari stoje, Vlada Srbije morati da se strpi do proleća sledeće godine, a naplata poreza od Miškovića uoči izbora, pa makar to bilo i svega 25 miliona evra, ne može da škodi u finišu predizborne kampanje.

Ako bude još krupnijih plodova Tadićevih „pretnji“ tajkunima, a mnogi ih očekuju, ovaj porez zvaničnici će pokušati da „unovče“ i na političkom planu, tumačeći to kao dodatni dokaz da je „država moćnija od krupnog kapitala“ i da „nema nedodirljivih“.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

13 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Sprema se "apokalipsa"

Razvoj veštačke inteligencije (AI) bi mogao da dovede do ukidanja skoro osam miliona radnih mesta u Velikoj Britaniji.

15:36

27.3.2024.

1 d

Podeli: