Ako hoćete da štedite, birajte visoku kamatu

Građane koji imaju nešto novca sa strane u nedelji štednje primamljive ponude, čini se, saleću sa svih strana. Banke u trci za što više klijenata nude ne samo povoljnije kamate već i poklone, obećavaju nagrade. Tako kao najvažnije mnogi građani postavljaju pitanje: Kako da izaberu pravu banku u kojoj treba štedeti? Vlasnik i urednik portala www.kamatica.com Dušan Uzelac kaže za B92 da prvi kriiterijum kada odlučujete o štednji uvek treba da bude visina kamate koju banke nude.

Fokus

Izvor: B92

Ponedeljak, 01.11.2010.

14:33

Default images

Međutim, i štednja kao najjednostavniji bankarski proizvod predstavlja izazov za građane, jer između oročene, a vista, stepenaste i drugih oblika štednje treba izabrati pravu.

"Najjednostavnije je krenuti od stava građana na koliko je spreman da se odvoji od svog novca, odnosno da li je to dugoročna štednja, kratkoročna štrednja, ili je cilj štednje samo očuvanje vrednosti sredstava. U tim svim pitanjima se nalazi se i odgovor na pitanje: "Na koliki rok treba oročiti štednju? Naš savet je da građani nikada ne oročavaju iznose na rok manji od godinu dana. Vrlo je jednostavno u nedelji štednje imate vrlo povoljne uslove i ako oročite novac na godinu dana vaš novac će dospeti i u narednu godinu, odnsono narednu nedelje štednje gde ćete opet imati prilike da oročite kamatu po povoljnim uslovima", navodi Uzelac.

Prema njegovim rečima izbor valute, odnosno dinari ili evro je malo teži jer zavisi od dosta faktora.

"Teško je stati u odbranu dinara kada on iz dana u dan sve više pada u odnosu na evro, ali svakako sa druge strane država čini sve da ta dinarska štednja i da dinar sam po sebi kao valita opstane i kod nas. U tom smislu uvedene su olakšice oslobađanja poreza na dobit na dinarsku štednju, dok na deviznu štednju mora da se plati kamata od 10 odsto. Takođe kod štednje u evrima imaćete trošak konverzije, odnosno zamene dinara u evro da bi ste uopšte stavili novac na štednju, dok kod dinara taj trošak nemate. Međutim, dinar sa sobom nosi problem nestabilnosti, odnosno gubitka vrednosti i rizik inflacije, što ako kamata na dinarsku štednju nije dovoljno velika, može da predstavlja problem", kaže Uzelac.
Kod izbora valute građane često stavlja u dilemu i to što su kamate na dinare često i duplo veće od kamata na evro, ali i tu postoji rezon, kaže Uzelac.

"Upravo je nestabilnost domaće valute koren tih razlika u kamatnim stopama.Glavna ekonomska računica kaže da je kamata na štednju isplativa ako kamata koju dobijete bude veća od stope inflacije. Znači u koliko će kod nas inflacija biti na nekom nivou od devet do 10 odsto, da bi održali vrednost vaše uštedevine i na neki način zaradili sa štednjom ta kamata mora da bude veća od 10 odsto. To je upravo računica sa kojom su krenule i neke banke kada su na štednju u dinarima ponudile kamate od 12 odsto", objašnjava Uzelac.

Od samih kamata u nedelji štednje još primamljivije deluju razni pokloni i nagrade koje banke obećavaju vernim štedišama. To međutim, nikako ne treba da bude nešto što će građane opredeliti u kojoj banci da štede novac.

"Nedelja štednje je na neki način teren za borbu banaka koje se trude da na razne načine privuku što više klijenata bilo dobrim kamatama, bilo nekim drugim benefitima. Suština za svakog štedišu je ta da je 5,1 odsto uvek veće od 5 odsto tako da je tu sadržana i kompletna odluka. Međutim, dobro pazite i na pokolone jer često neke banke nude poklone koje vuku troškove, pa onda na taj način isplasiraju dva svoja proizvoda: štednju i još neki prateći proizvod. Ranijih godina su to bile kreditne kartice koje dobijete uz štednju. Samim tim što su u pitanju kreditne kartice one već predstavljaju presdstavljaju trošak tako da sve te poklone treba uzeti u obzir i napraviti računicu šta se sa njima doibija a šta gubi", kaže Uzelac.
Iako je nedelja štednje u jeku, mnoge banke nisu izašle sa povoljnijim kamata. Uzelac kaže da građani ne treba da se obaziru na to ako njihova banka ne nudi dobru kamatu, već ukoliko žele da štede treba jednostavno da pređu u drugu.

"U smislu borbe za što više klijenata bitno je napomenuti da različite banke različito funkcionišu. Neke banke se oslanjaju na štednju kao izvor finansiranja pa imaju potrebu da daju povoljnije kamate, kako bi prikupile što više novca od građana. Druge banke, pak, imaju stabilan izvor finansiranja od svojih matičnih banaka iz inostranstva koji je mnogo jefitiniji. Iz tog razloga videćete da neke banke nisu izašle ni sa kakvom ponudom za nedelju štednje i da prosto nisu ni u trci za te građane. To je malo problem za njih jer neretko se dešava se da ljudi upravo iz tih banaka prebacuju u druge banke. I to je dobar savet - ako vaša banka daje male kamate, pređite u drugu banku, jer novčanice su na kraju iste", navodi uzelac.

Prvi čovek portala kamatica napominje i da je odluku o štednji najbolje doneti u samoj nedelji štednje, jer su tada kamate koje daju banke najpovoljnije. Tih pogodnosti tokom ostatka godine često nema.

"Nedelja štednje je nastala kao posledica 31. oktobra - Dana štednje, u koji se uklopila "Nedelja štednje". Ranijih godina "Nedelja štednje" možda nije imala mnogo smisla jer Narodna banka nije konkretnim merama podržavala štednju, ali je ove godine odlučila da podrži štednju i oslobodila je banake izdvajanja obavezne rezreve na dinarsku štednju oročenu u "Nedelji štednje". Dakle, ako želite da oročite dinare, odluku treba da donesete samo u "Nedelji štednje" jer se ta pogodnost odnosi samo na taj period", napominje Uzelac.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: