Marš tajkuna na Minsk

Najveći srpski tajkuni umarširali su u carstvo egzotičnog vladara Belorusije Aleksandra Lukašenka, sklopivši poslovni pakt vredan nekoliko milijardi evra.

Fokus

Izvor: Aleksandar Apostolovski

Ponedeljak, 17.08.2009.

17:25

Default images

Tako su Miroslav Mišković, Filip Cepter, Miodrag Kostić i Bogoljub Karić uz šampanjac učinili ono što je Sloba davno sanjao da učini komplikovanim političkim pregovorima i naklapanjima o sveslovenskom bratstvu.

Tada su ga Rusi i Belorusi otkačili, svesni da bi se uvalili u crnu balkansku rupu iz koje se, inače, po pravilu ne izlazi.

Najbogatiji srpski momci, vlasnici Delte, Ceptera, MK grupe i BK grupe, mudro su kupovali vreme, negujući dobre odnose s nestašnim proruskim igračem, koga su u davna vremena opozicione stranke, koje danas čine vladu Srbije, smatrale za prisnog prijatelja Miloševićevog režima.

Ali, kada se zimus na Kopaoniku, na samitu ovdašnjih ekonomista prozvanom “srpski Davos” Lukašenko pojavio sa svojom dvorskom svitom, stao na skije, provozao motorne sanke, a potom kao istinska zvezda uživao u statusu specijalnog gosta predsednika Borisa Tadića, premijera Mirka Cvetkovića i ostalih ministara, postalo je jasno da je na vrhu ekskluzivnog srpskog skijališta ugovoren početak jednog divnog prijateljstva.

Odjek tog veleslaloma čuo se tek nedavno u Minsku: najbogatiji Srbi Mišković, Cepter i Karić, kupili su zemljište nadomak centra beloruske prestonice, planirajući da grade stambeno-poslovne objekte. U idućih pet godina, u Minsku bi trebalo da se uzdigne Miškovićev novi šoping centar Delta siti, kao i naselje Istočni svetionik Minska gdje će živeti 27 hiljada ljudi.
Gradske vlasti oslobodile su bogatu pravoslavnu braću svih poreza. Prostor na kom će se graditi već je ograđen, projekti su gotovi, dozvole dobijene. Sve je spremno za početak radova vrednih tri milijarde evra, koji će trajati pet godina.

Značajnu lobističku ulogu odigrao je Dragomir Karić, potpredsednik BK grupe i predstavnik beloruske Trgovinsko-industrijske komore, rođeni brat Bogoljuba Karića koga je Koštuničina vlada proterala iz Srbije. Čuveni Bogi napravio je ključnu grešku - umislio je da će postati srpski Silvio Berlusconi pa je osnovao stranku, petljao po parlamentu, a njegova partija osvojila je zavidan broj mandata, tako da je Bogi umesto premijerske stolice dobio člansku kartu begunca.

Šmugnuo je u nepoznatom smeru, lutao između Moskve i Montenegra i skrasio se, tako se barem priča po Beogradu, upravo u nekoj od vila u predgrađu Minska. Ko god je mislio da je živahni Bogi u depresiji, grdno se prevario. Nekadašnji harmonikaš i šef porodičnog orkestra iz Peći, dosadne dane u egzilu upotpunio je poslom vrednim 107 miliona dolara.

Vlasnik nekoliko basnoslovno skupih vila na Dedinju, idealnih za snimanje sapunica, gradiće stambeno naselje u Minsku s beloruskom kompanijom Bel inter roba. Reč je o ukupno 76 hiljada kvadratnih metara, a stanovi će se prodavati po 1.500 dolara za kvadrat.
Nedaleko od Karićevog gradilišta Miškovićeva Delta trebalo bi da sagradi još jedan stambeno-poslovni kompleks, a u blizini će biti podignut i hotel Hilton. Velika površina obližnjeg zemljišta namenjena je Ikei.

Mišković je svoj istočni san počeo sanjati sklapanjem pakta s investicionim holdingom Finstar koji kontroliše ruski bogataš Oleg Bojko. Njih dvojica planiraju veliki posao u Ukrajini, na tržištu od oko 50 miliona stanovnika. Čehovljevski spokojan, Dejvid Koperfild srpske tranzicije ima gotovo neograničene mogućnosti za sigurnu zaradu.

U sporazumu koji su potpisali predstavnici Miškovićeve i Bojkove kompanije stoji da će šest maloprodajnih objekata Smaka na teritoriji Ukrajine biti prekršteno u Delta Maksi, ali će kompanija graditi i nove objekte poput onih koji posluju u Srbiji. Osim toga, dogovoreno je da ruski holding u Ukrajini i Belorusiji razvija lanac hipermarketa brenda Tempo srpske kompanije. Partneri će u sledećih pet godina uložiti 700 miliona evra.
http://www.touristmaker.com/belarus/
Delta holding u Rusiji već razvija mrežu sportskih prodavnica Deltasport i Nike. Finstar objedinjuje poslovne projekte suvlasnika najvećeg lanca kockarnica u istočnoj Evropi Ritzio Entertainment, koji ima 25 hiljada zaposlenih, lanac od 56 prodavnica Smak, mrežu parfimerija Rive Gauche i projekte gradnje trgovinskih i poslovnih centara u Rusiji i zemljama Zajednice nezavisnih država na oko dva miliona kvadratnih metara.

Mišković inače već posluje u Belorusiji, gde posjeduje čak 11 trgovina od kojih je jedna u Minsku. Na prilično zatvoreno tržište ušao je preko Bojka, čime je praktično zaokružio imperiju u ovom delu Evrope.

Mišković je za svoj prodor našao pravi buldožer. Finstar je prošle godine ostvario prihod veći od dve milijarde dolara. Delom i zbog toga se Bojko, pravi junak ruske tranzicije koji je prevalio dug put od čeličana do kazina, našao među 100 najbogatijih biznismena jugoistočne Evrope na prošlogodišnjoj listi poljskog magazina Vprost.

Istini za volju, s tadašnjih 550 miliona dolara kroz iglene se uši provukao na listu i zauzeo tek 97. mesto. Daleko ispred njega našao se njegov novi partner Mišković. Pretekli su ga i Filip Cepter i Ivica Todorić. Kapital Olega Bojka merio je i Forbs, pa se tako 2004. godine našao među sto najbogatijih Rusa.
Za ulaganje u Belorusiji zainteresiran je i Filip Cepter koji je takođe zakupio zemljište u tom delu grada. Tim tragom je krenuo i srpski kralj šećera Miodrag Kostić Kole, vlasnik MK grupe, ali i gazda hotela Grand na Kopaoniku gde je za Lukašenka zimus bio rezervisan luksuzni apartman.

Kostić je slavu u džet-set krugovima prigrabio kao prvi muž Marijane Mateus, a potom je famu o sebi širio kao dečko još nekoliko beogradskih lepotica. Sada je taj Novosađanin stekao i orden vlasnika najveće jahte na Jadranu s četiri pozlaćena sidra.

Prošle sezone panonski mornar je uživao na plovećoj vili s luksuznim apartmanima, Azimut 85 fly, dugoj 27 metara, ali ju je ipak zamenio pravim plovećim kraljevskim dvorcem Alexandar V. Jahta duga 48 metra, sa šest apartmana i sedam članova posade, imala je i kraljevsku cenu - 28 miliona evra. Kole je već zagospodario hiljadama hektara njiva u Ukrajini, tako da sada širi lanac svoje obradive teritorije prema Belorusiji.

Juriš srpskih tajkuna na Lukašenkovu tvrđavu usledio je nakon potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini između Srbije i Belorusije, čime su stvoreni najpovoljniji uslovi za povećanje ukupne robne razmene između dve zemlje. Sporazum širom otvara vrata proizvođačima iz Srbije da plasiraju robu u tu zemlju.

Takav sporazum Belorusija nema čak ni s Rusijom. Naime, s Ruskom Federacijom Belorusija ima određene kvote, a predsednik Aleksandar Lukašenko se u poslednje vreme žali da beloruske kompanije ne mogu da plasiraju svoje proizvode u Rusiji.
Nedavno se opasno zakačio s ruskim predsednikom Dmitrijem Medvedevim oko izvoza beloruskog mleka. Pale su teške reči i konstatovana dijagnoza: Medvedev je Lukašenka nazvao histeričnim.

Stari su se prijatelji ipak nekako ponovo spajdali, mada je Aleksandar Lukašenko nekidan opet pokazao kakav je lukavi igrač. Ponovo je udario na Ruse, upozoravajući ih da će se okrenuti Briselu i Pekingu.

Prema službenim informacijama, Rusija godišnje ulaže - kroz kredite, jeftine energente i sirovine po povlašćenim cenama - između četiri i sedam milijardi dolara u Belorusiju. Rusko tržište je otvoreno za Beloruse.

Sve to Lukašenko vraća lojalnošću Putinu, no prefarban je najrazličitijim bojama pa petlja i s Amerikancima - Međunarodni monetarni fond odobrio mu je kredit od 3,5 milijardi dolara. Pregovara i s Briselom, s tim da EU od njega traži da privatizuje neka preduzeća. Lukašenko ipak preferira državno vlasništvo, a sentimentalan prema svojoj ranoj mladosti nije menjao ni ime tajnoj beloruskoj službi, pa joj i dalje tepa - KGB!

Stari majstor geopolitičkih igara kojeg su donedavno ismevali zapadni mediji, odlično se zabavlja na klackalici između Moskve, Vašingtona i Brisela, a kako je iznenada dobio napad ljubavi prema srpskom kapitalu, ne bi iznenadilo da poželi da obuče i dres nesvrstanih.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

56 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Puca prijateljstvo: Kina okreće leđa Rusiji?

Kineski izvoz u Rusiju opao je u martu, prvi put od sredine 2022. godine, zbog sve većih pretnji Vašingtona da će uvesti sankcije Pekingu ako kineski izvozni proizvodi pomognu Moskvi u ratu protiv Ukrajine.

8:11

18.4.2024.

1 d

Podeli: