Zaduživanje budžeta: Skupe muke

U Ministarstvu finanija razmišljaju da produže rok dospeća za trezorske zapise sa tri na šest meseci, ali i da emituju državne obveznice sa rokom dospeća od godinu dana. Komercijalne banke ne veruju državi da može da vrati kratkoročne zajmove.

Fokus

Izvor: Ivana Pavloviæ

Petak, 12.06.2009.

18:04

Default images

Smena direktora Uprave trezora Ivana Maričića, kakva god da je - „fina“ preko konkursa u Službenom glasniku ili kao „kazna“ za dosadašnji rad, u javnosti je još više učvrstila misao da državna kasa ima ozbiljne probleme.

Više nema sumnje da će pad BDP biti daleko veći od planiranih dva odsto, što znači da će priliv u budžet takođe biti manji od zacrtanog. Lančano, rupa u budžetu biće sve deblja i treba je nekako popuniti. Vlada je već ranije otkrila karte: računa se na pomoć inostranih kreditora, EU, na trezorske zapise i komercijalne banke.

U međuvremenu se paleta mogućnosti proširila: u igri je Rusija, a sve je izvesnije emitovanje i novih hartija. Državni sekretar u Ministarstvu finansija Slobodan Ilić kaže za Ekonomist da se razmišlja o produženju rok dospeća za trezorske zapise sa tri meseca na šest meseci, ali i da se emituje državna obveznica sa rokom dospeća od godinu dana. Hartija koja je izražena u evrima u ovoj godini nije u izgledu, dodao je on.

Institucije koje će definitivno pružiti budžetsku podršu jesu Svetska banka i Evropska komisija. Svetska banka će odobriti dodatnih 300 miliona dolara kredita.To znači da će ova finansijska institicija povećati Srbiji ranije dogovorenu kreditnu liniju od 600 miliona dolara za period 2007-2011. Kad sredstva budu odobrena biće to kredit na 30 godina, sa počekom od pet godina i kamatnom stopom oko 2,5 odsto na godišnjem nivou.
Druga „kasica“ na koju Srbija izvesno može da računa jeste EU. Znaničnici Evropske komisije su potvrdili u maju da će iz pretpristupnih (IPA) fondova Srbiji dodeliti bespovratnu pomoć za budžet od 100 miliona evra. Kao i u slučaju Svetske banke, i ovde je procedura dosta složena i duga, te je jasno da ovaj zajam srpski budžet može da očekuje tek od jeseni.

Ono što je manje poznato jeste da se Vlada Srbije u maju dogovorila sa tri komercijalne banke o kratkoročnim pozajmicama za punjenje budžeta u vrednosti od 80 miliona evra. Ministar Mlađan Dinkić je ranije otkrio da će se Vlada za potrebe budžeta kod komercijalnih banaka zadužiti oko pola milijarde evra.

Ekonomisti uopšte nisu iznenađeni slabim odzivom banaka. Nezvanično, razlog za „mršav“ odziv jeste to što Vlada nije bila spremna da prati važeće tržišne uslove, odnosno da se zaduži po kamatama između sedam i deset odsto. Na tender za prvu tranšu komercijalnih kredita javile su se svega tri banke, koje su prihvatile da državi pozajme novac uz kamatu od pet odsto i bez počeka.

Prema oceni profesora Ekonomskog fakulteta Branka Uroševića, kratkoročni krediti su skuplji i rizičniji jer država nema pare da ih vrati. „Da li mi imamo da vratimo 150 dinara za tri meseca, ako sad nemamo ni 100 dinara“, ocenjuje on. On podseća da je finansijski kolaps stare Jugoslavije upravo započeo kratkoročnim zaduživanjem države kod komercijalnih banaka.

Obveznice

Država bi, međutim, mogla da emituje hartije od vrednosti i tako prikupi potreban novac. Dve su varijante: dinarska obveznica ili obveznica koju bi država emitovala na nekoj svetskoj berzi u stranoj valuti, najverovatnije evru. Branko Urošević ističe da evro obveznice ne bi imalo svrhe izdavati u ovom trenutku jer „mi nikoga ne možemo da ubedimo da ćemo izmiriti obaveze prema kupcima tih hartija“.

Prema njegovoj oceni, realno je da se država zadužuje u dinarima, te bi emitovanje godišnje državne obveznice bio pravi pogodak. Njegova procena je da bi dinarske obveznice mogle da „prođu“, ako se sudi na osnovu velike tražnje za trezorskim zapisima.

Slično misli i Dragoslav Veličković, direktor brokersko-dilerskog odeljenja u banci Societe General Srbija. On za Ekonomist objašnjava da emitovanje evro obvezica u ovom trenutku ne zvuči realno zbog niskog kreditnog rejtinga Srbije. Naime, kreditini rejting diktira kamatnu stopu. Kamatne stope su 2-3 odsto na obveznice stabilnih evropskih zemalja, Poljska, na primer, kao malo rizičnija zemlja na tu kamatu dodaje još 2-3 odsto, a Srbija bi morala da ponudi još veću kamatu.

“Čak i kad bi obveznice ’prošle’ na tržištu, kamata bi morala biti jako visoka pa se postavlja pitanje racionalnosti te odluke”, smatra on. Ako bi se država, ipak, odlučila na takav korak, najpre bi velike investicione banke morale da analiziraju da li bi bilo kupaca za te hartije. Primer bi mogla biti Letonija koja je izdala obveznice, i to u svojoj valuti, koje nisu imale prođu na tržištu. To znači da investitori ne veruju u ekonomsku stabilnost države.

Veličković tvrdi da bi bilo veoma nepovoljno po Srbiju ukoliko bi prošla kao Letonija, jer bi investitorima poslala loš signal o ekonomskim perspektivama zemlje. Stručnjaci upozoravaju i na valutni rizik, jer je više od 90 odsto unutrašnjeg i spoljnog duga izraženo u stranoj valuti.

Teorijski je moguće da država izda i „samurai“ obveznice koje predstavljaju državnu hartiju izraženu u japanskoj valuti jen. „One su poznate zbog niske kamatne stope. Međutim, tu je rizik sličan stambenim kreditima u švajcarskim francima. Kad „švajcarac“ ojača, građani koji su uzimali kredite vezane za franak, hvataju se za glavu zbog drastičnog povećanja rate. Ako bi narednih godina japanska valuta ojačala u odnosu na evro, problem bi bio kad obveznice dospeju na naplatu“ smatra on.

Pismo Rusiji

Već neko vreme se spekuliše da bi Srbija mogla da računa i na finansijsku pomoć Rusije. Kako je rekao ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Konuzin, Rusija razmatra molbu srpskog predsednika za pomoć od milijardu evra, od čega 200 miliona za stabilizaciju budžeta, a 800 miliona za finansiranje metroa i drugih infrastrukturnih objekata. Konuzin je dodao i da je odgovor stigao na adresu Vlade u Nemanjinoj 11 sa zahtevom da se ruskoj vladi pruže konkretne informacije u vezi sa uzimanjem kredita za stabilizaciju budžeta.

Još jedan izvor jeste NBS. Zakon dozvoljava mogućnost da država pozajmi novac od centralne banke da pokrije manjak u budžetu, ali država to zasad nije tražila, rekao je početkom juna guverner Radovan Jelašić. Centralna banka je poslednji put pozajmila pare državi „davne“ 2001. godine, što ne znači da Cvetkovićeva vlada osam godina kasnije neće prekinuti tradiciju. Guverner je posavetovao da bi bilo dobro da država prvo iskoristi sve druge moguće mehanizme finansiranja, pre nego što se okrene Centralnoj banci.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

13 Komentari

Možda vas zanima

Region

Konačno, stiže prvih šest

Prvih šest od ukupno 12 borbenih aviona Rafal F3-R u Hrvatsku bi trebalo da sleti u četvrtak, 25. aprila, a avione će iz Francuske do baze Pleso dovesti hrvatski piloti koji su se oko godinu dana obučavali u Francuskoj.

10:23

23.4.2024.

1 d

Svet

"Zbogom dolaru"

Rusija i Kina su sprovele skoro potpunu "dedolarizaciju" ekonomskih odnosa, a udeo ruske rublje i kineskog juana u trgovinskim obračunima između Moskve i Pekinga je veći od 90 odsto.

19:53

22.4.2024.

1 d

Podeli: