Vlada ignoriše svetsku krizu

Već je dovoljno upozorenja svetskih zvaničnika i primera iz sveta i okruženja iz kojih bi srpska vlada mogla da izvuče pouke kako da zaštiti finansijski sistem i ekonomiju zemlje koliko god je to moguće od potresa globalne krize. Iz poslovnih krugova stižu sugestije, ali vlast ne reaguje i pored pretnji sve skupljeg novca, povratka „sivog" finansiranja, sve nižeg vrednovanja kompanija na berzi i otpuštanja brokera.

Fokus

Izvor: Miša Brkiæ

Četvrtak, 02.10.2008.

10:27

Default images

Indeks najlikvidnijih akcija na Beogradskoj berzi Belex15 na kratko je poslednjeg dana septembra skliznuo ispod psihološke granice od hiljadu indeksnih poena, na 990,47 poena, što je ujedno bio i istorijski minimum tog indeksa. Padaju i cene akcija svih banaka i kompanija.

Tvrd san srpske vlade

Brokersko-konsultantska kuća „Synergy Capital" potvrdila je da su se, kao što se i očekivalo, poslednji potresi globalnog finansijskog tržišta u određenoj meri preneli i na srpsko tržište kapitala. Otuda je stanje na Beogradskoj berzi bilo slično tržnicama kapitala u Njujorku, Tajpeju, Hongkongu, Tokiju ili Moskvi.

Svuda je, naime, zabeležen pad akcija posle odluke američkog Predstavničkog doma da odbaci plan državnog intervencionizma predsednika Džordža Buša koji je podrazumevao upumpavanje 700 milijardi dolara poreskih obveznika u stabilizaciju finansijskog tržišta.

Pitanje koje u ovom trenutku izaziva jezu svih berzanskih igrača u Srbiji, ali i najšire poslovne zajednice, jeste da li je moguć dalji pad Belex15, na recimo, neverovatnih 300-400 indeksnih poena.

"Ne samo da je moguć, nego je i izvestan, ukoliko nadležne državne institucije nastave da se ponašaju kao da je „Srbija na Plutonu" i da guraju glavu u pesak", kaže jedan od najvećih pojedinačnih igrača na berzi i biznismen čiji je uticaj u krupnim poslovnim transakcijama do sada bio upečatljiv.
Ovakvu ocenu dele mnogi poslovni ljudi u Srbiji, koji nisu skloni državnom intervencionizmu, ali smatraju da Vlada i nadležne državne institucije ne smeju više da sede skrštenih ruku.

"Naša vlast je prespavala dva velika ovogodišnja svetska potresa, energetsku krizu i krizu hrane i nedopustivo je da se slično ponaša i u slučaju finansijske krize", stav je pojedinih srpskih poslovnih krugova.

Kriza koči nove akcije

Mnogi se pitaju zašto se Vlada Srbije ne ponaša kao Vlada Poljske koja, na primer, već danima „lupa glavu" šta da radi sa 800 državnih preduzeća koje je planirala da proda na berzi u naredne tri godine.

"Potencijalni novi vlasnici i oni koji bi akcije stekli na berzi očekuju sve veće popuste u ceni preduzeća zbog fatalne situacije na finansijskim tržištima, pa naša očekivanja kakvu cenu možemo da dobijemo počinju da se razilaze sa očekivanjima tržišta. Već u oktobru na berzi je trebalo da se pojavi energetski koncern „Enea" i država okleva da li da prodaje brzo i jeftino ili kasnije, ali za verovatno bolju cenu - vajkao se nedavno ministar Državnog trezora Aleksandar Grad.

Na Beogradskoj berzi cene akcija većinski državne Komercijalne banke su ovih dana oko 44.000-45.000 dinara, a nedavno kad je Banka dokapitalizovana, vrednost jedne akcije bila je 110.000 dinara. Zašto država mirno posmatra kako se topi njena imovina i da li je možda odredila granicu donje vrednosti akcija Komercijalne banke koju će braniti svim raspoloživim sredstvima?
Treba li podsećati na podatak da su banke u Francuskoj do sada izgubile u globalnoj finansijskoj krizi oko 20 milijardi evra. Da li je vreme da se nešto preduzme, pa i da se (što da ne) i zaustavi trgovanje na berzi. Kao što se to dogodilo na Moskovskoj berzi, kad je država u jednom danu privremeno prekinula trgovanje i time zaustavila sunovrat vrednosti akcija.

Manjak SDI ključan

Za srpsku vlast prvi ozbiljan signal moglo je da bude upozorenje šefa Međunarodnog monetarnog fonda Dominika Štros Kana, koji je ukazao na to da bi svetska finansijska kriza posebno mogla da bude opasna za zemlje istočne Evrope koje dosta zavise od priliva stranih investicija i imaju probleme zbog hronično visokog platnog deficita (Da li je mislio na Srbiju?).

Prema analizi bankarske grupacije „Morgan Stenli", ove zemlje suočiće se naredne godine sa osetno manjim prilivom kapitala nego u 2008. „Morgan Stenli" predviđa da priliv kapitala u zemlje sa tranzicionom privredom iduće godine neće biti veći od 550 milijardi dolara, što je 180 milijardi dolara manje od očekivanog priliva u 2008.

Zatim je komesar Evropske unije za privredna i monetarna pitanja Haokin Almunia ocenio da će kriza američkog bankarskog sektora imati uticaja na realnu ekonomiju u Evropi i da će, sa velikom verovatnoćom, ohladiti konjunkturu i povećati tempo inflacije.
Na konferenciji UN za trgovinu i razvoj (UNKTAD) jasno je saopšteno da će globalni priliv direktnih stranih investicija ove godine biti deset odsto manji nego lane, pošto su vodeće kompanije smanjile planove potrošnje.

Omča krosborder kredita

Poslovne krugove u Srbiji mogla je da zabrine i još „vruća" analiza stručnjaka „Erste grupe" u kojoj se konstatuje da je raspoloživost finansiranja jedan od glavnih razloga za zabrinutost oko implikacija po realnu privredu i savetuju šta ne bi trebalo kreditirati. Analiza kaže da kriterijum zaduženosti ukazuje na to da građevinarstvo i materijali, osnovni resursi i turizam možda ne bi bili dobra rešenja.

Poskupljuju i dugovi

Nije na odmet ni upozorenje profesora Đorđa Đukića koji poziva na obazrivost i tvrdi da će firme koje su se zaduživale kod stranih preduzeća uz garancije domaćih banaka plaćati osetno više kamatne stope, pošto te banke zbog manjka likvidnosti sada neće biti sposobne i spremne da daju zajmove po starim cenama. Uostalom, i guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić nagovestio je nedavno da će krediti poskupeti zbog svetske finansijske krize.

Vlada, Ministarstvo finansija, Narodna banka, Berza i Komisija za hartije od vrednosti, s visokom dozom komoditeta danima posmatraju kontrakcije međunarodnog i finansijskog tržišta u regionu, ne preduzimajući ni jednu od mera koje već uveliko koriste susedne i mnoge razvijene zemlje sveta, da bi se odbranile od kriznog talasa.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

20 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Haos u Grčkoj FOTO/VIDEO

Grčki radnici u sektoru prevoza stupili su danas u štrajk za veće plate, tako da su brodovi ostali usidreni u lukama, a železnički saobraćaj je obustavljen.

11:16

17.4.2024.

1 d

Podeli: