Pomama za placevima na Staroj planini

Posle 30 godina turistički centar "Babin zub" na Staroj planini počeo je izgradnju skijaškog centra. U Vladi Srbije procenjuju da će Stara planina narednih nekoliko godina biti naše najveće turističko gradilište.

Fokus

Izvor: Tatjana Zoriæ

Sreda, 04.10.2006.

13:57

Default images

Direktor Javnog preduzeća za izgradnju, razvoj i uređenje Stare Planine Bogomir Prvulović rekao je da je Nacionalnim investicionim planom predviđeno da se u ovaj projekat uloži 5 miliona evra do kraja godine.

„Prostorni plan treba da se usvoji do kraja ove godine, i sadržaće elemente iz Master plana koji radi jedna od značajnijih konsultantskih firmi iz Kanade ’Ekosajn’“, kaže on i procenjuje da bi Stara planina uskoro mogla da postane poznatiji ski-centar od Kopaonika.

Prema već sačinjenoj studiji izvodljivosti država planira da iz svoje kase u nove žičare, ski-staze, hotele i druge turističke sadržaje (zimske i letnje) uloži i nekoliko stotina miliona evra.

Srbija, međutim, tek treba da dobije Strategiju razvoja turizma za period od 2005 do 2015. godine, kojom bi se povećala konkurentnost turističke privrede, deviznog priliva od turizma, domaći turistički promet, kao i zaposlenost.

Ministar finansija Mlađan Dinkić rekao je da će Vlada Srbije "proglasiti opšti interes" nad delom zemljišta na Staroj planini, ocenjujući da će takva odluka Vlade sprečiti eventualnu divlju gradnju.

"Oni koji žure da kupe zemljište na ovoj planini treba da znaju da će sve to biti proglašeno zemljištem od opšteg interesa", istakao je Dinkić.

Prvulović je naglasio da je u ovom trenutku kupovina placeva „zastala“, i da se cene boljih placeva, koji su proletos koštali do jednog evra po kvadratu, danas kreću od 15 do 20 evra po kvadratu.

„Cene placeva u ovoj euforiji dostigle su zaista nerealno visoke cifre. Ranije ste mogli za par stotina evra da kupite hektar zemljišta, a i ljudi su se odricali zemlje zbog raznih beneficija kao što je npr. dečiji dodatak”, objasnio je Prvulović.

On je dodao da će, ukoliko se ipak desi da neko kupi plac na mestu koje je planirano za izgradnju puta, ski lifta ili žičare, država svakako nadoknaditi štetu po važećem zakonu.
Direktor Javnog preduzeća „Babin Zub“ navodi da od 1997. godine, s obzirom da Stara planina pripada prvoj kategoriji prirodnih bogatstava i da je proglašena prirodnim parkom, niko nije dobio građevinsku dozvolu.

„Više od 100 objekata, među kojima i mini-elektrana, čeka na dobijanje dozvole. Čak ni hotel EPS-a koji je izgrađen 2000. godine nema valjanu dozvolu“, rekao je Prvulović.

Dinkić je potvrdio reči Prvulovića da će uskoro biti završene dve žičare, jedan četvorosed i jedna tanjir-žičara, kao i da "ćemo ove godine imati promotivno skijanje na Staroj planini". 

„Postoji ideja da u projekat ulaganja u Staru planinu uđemo zajedno sa Bugarskom. Tražićemo i od EU da sufinansira izgradnju modernog ski centra koji bi mogao da liči na Tri doline u Francuskoj”, naveo je Dinkić.

„Konjarnik” na Staroj planini

Nove žičare na Staroj planini imaće kapacitet od tri i po hiljade skijaša na sat, a očekuje se da će proraditi do 15. decembra. Za izgradnju pristupnog puta na ulazu u skijalište sa parkinzima izdvojeno je oko 540.000 evra, dok je oko 470.000 evra izdvojeno za izgradnju elektromreže, što bi sve opet trebalo da bude gotovo do 15. decembra.

Realizacija ski stadiona i apartmanskog naselja "Konjarnik" zasniva se na fleksibilnom konceptu ulaganja, izgradnje i korišćenja, koji omogućava celovito i brzo formiranje trajno isplativih sadržaja.

Na području Babin Zub planirano je alpsko skijalište kapaciteta od 14.000 skijaša svih kategorija, sa 40 km žičara i 100 km staza. Na dva kraja skijališta planirani su smeštajni centri Golema Reka sa 5.000 i Jabučko Ravnište sa 3.000 ležaja.

„Za sada planina raspolaže sa samo dva smeštajna objekta, planinarski dom sa 80 ležajeva i hotel koji ima 50 ležajeva”, rekao je Prvulović.
Država će prva, sigurno i bogato, ulagati u turistički centar „Babin Zub”, da bi već ove zime na prvu žičaru i prvu ski-stazu na prevoju Konjarnik stigli prvi „jednodnevni” skijaši, a zatim će se u ogroman turistički potencijal ove planine – na području Knjaževca, Zaječara, Pirota i Dimitrovgrada – usmeriti strani kapital.

Dinkić je rekao da je uveren, kao i strani stručnjaci, koji sada rade na projektovanju, da će Stara planina već za nekoliko godina postati jedan od najvećih evropskih zimskih turističkih centara. Očekuje se da će nadmašiti i Bansko u Bugarskoj i naš Kopaonik.

Do kraja novembra, sa prvim ulogom iz državne kase, biće izgrađena tek jedna žičara i jedan ski-lift ukupne dužine oko dva kilometra i isto tolika ski-staza, a upućeni procenjuju da bi se na ovom području moglo sagraditi i do 200 kilometara ski-staza izuzetnog kvaliteta, za svetska takmičenja.

„Stara planina je, prema svim analizama, najkvalitetnije brdsko-planinsko područje za razvoj zimskog turizma”, rekao je ministar Dinkić i dodao da će se ovaj projekat isplatiti sigurno i stanovništvu na području četiri pomenute opštine, kao i da bi ispražnjena sela mogla ponovo da ožive.

On je naglasio da će Stara planina biti građena tako da, i pored silnih žičara i hotela, ostane „oaza zdrave životne sredine”.

Biće rekonstruisan i proširen regionalni put Svrljig – Kalna – Stara planina, zbog najkraće veze sa aerodromom u Nišu, što je bitno za dolazak stranaca. Do zime će biti sagrađena i velika trafo-stanica i veliki parking i prilazni put do skijališta.

Velika očekivanja

Republika Srbija treba ovim projektom da inicira razvoj lepšeg imidža na svetskom tržištu, da obezbedi dugoročnu zaštitu prirodnih i kulturnih resursa u funkciji turizma, da poboljša kvalitet života uz pomoć turizma i da obezbedi zaštitu turističkih potrošača saglasno današnjoj evropskoj praksi.

Primenom ovog projekta Srbija treba da nastoji da ozbiljnije zakorači na turističku mapu Evrope i sveta. Glavne prednosti na kojima Srbija na dugi rok gradi svoju konkurentnost su ulazak u internacionalnu turističku industriju, geostrateški položaj Srbije i Beograda, potencijal podzemnih i nadzemnih voda, očuvani potencijali planina, šuma i ruralnih područja, spomenička baština, kao i aktuelno duhovno stvaralaštvo i festivali.

Srbija danas ne ostvaruje značajne privredne rezultate u turizmu, jer sa sadašnjih oko 87.000 smeštajnih kapaciteta u zastarelim objektima ne postiže ni približno onakve poslovne rezultate kakve ostvaruje konkurencija.  

Da bi se promenile percepcije o Srbiji na nacionalnom i internacionalnom planu, potrebno je pokrenuti snažan i postepen unutrašnji i spoljni marketing. Prvenstveno treba stvoriti turistički brend Srbije koji integriše najbolje turističke vrednosti koje Srbija ima.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Haos u Grčkoj FOTO/VIDEO

Grčki radnici u sektoru prevoza stupili su danas u štrajk za veće plate, tako da su brodovi ostali usidreni u lukama, a železnički saobraćaj je obustavljen.

11:16

17.4.2024.

1 d

Podeli: