Fokus

Ponedeljak, 21.04.2008.

16:38

Da li američka kriza utiče na Srbiju?

Kreditna kriza na američkom hipotekarnom tržištu je u punom jeku, a kako ekonomisti prognoziraju, posledice na drugim tržištima i u Srbiji će se tek osetiti. Kakve će biti posledice na naše finansije i kredite niko sa sigurnošću ne može da tvrdi, ali je sigurno da će ih svi na finansijskom tržištu bar malo osetiti.

Autor: Aleksandra Galić

Podrazumevana plava slika

Glasine u finansijskim krugovima Srbije, o tome da piramidalni efekat ozbiljne hipotekarne krize u Americi može imati posledice i kod nas, stručnjaci različito komentarišu.

Prema mišljenju Silvija Pedracija, zamenika predsednika Izvršnog odbora Banke Intesa u Srbiji, našu zemlju će tek pogoditi kriza sa hipotekarnog tržišta u Americi. “Domaće tržište nekretnina se do sada uspešno razvijalo, ali je u budnoćnosti pod velikim znakom pitanja”, smatra Pedraci. Prema njegovim rečima, banke u zapadnoj Evropi već imaju probleme sa likvidnošću, i to će se neminovno preneti i na našu zemlju.

Međutim, njegovo mišljenje ne deli potpredsednica američke finansijske grupacije New York Life Investments Maja Petrović, koja smatra strah od kraha hipotekarnih kredita preteranim, ali mogućim u manjoj meri. "Banke u Srbiji nisu kupovale Američke hartije od vrednosti. Ovde će se mnogo jače osetiti kriza skupih energenata i skupe hrane, i to treba mnogo više da nas brine", kaže Petrovićeva.

Govoreći o poskupljenju hrane u Americi, ona je navela da je cena brašna u Americi u odnosu na prošlu godinu porasla četiri puta. „To je dobra šansa za Srbiju. Ako budemo pametno proizvodili, možemo da zaradimo od proizvodnje žitarica i proizvoda koji se koriste za proizvodnju etanola”, ocenila je. Da je veća proizvodnja pšenice i drugih žitarica dobra šansa za Srbiju da zaradi, ali i da za svoje građane obezbedi jeftiniju hranu, saglasan je i Žarko Galetin, direktor produktne berze u Novom Sadu.

"Višegodišnji prosek proizvodnje pšenice po hektaru u našoj zemlji je 3,3 tone, dok je u zemljama EU taj prosek preko sedam tona. Kad bi uspeli da podignemo rod po hektaru imali bi dovoljno i za izvoz, ali tako bi i za naše ljude hrana bila jeftinija”, ocenjuje on, konsatujući da je hipotekarna kriza u Americi imala veći uticaj na robne berze, nego na institucije koje se isključivo bave prižanjem finansijskih usluga.

"Kada je bio prvi udar hipotekarne krize kredita većina investitora je, da bi što pre došla do govotine, pohitala na robne berze. Tamo su prodavali svoje dugoročne fjučers pozicije, odnosno kupoprodajne ugovore kojima se unapred kupuje hartije od vrednosti, pa je zbog velike ponude došlo do smanjenja cena i na tim berzama", objašnjava Galetin.

Srbija jedna od šest tranzicionih zemalja najpodložnijih ekonomskoj krizi ?

Sa druge strane, glavni ekonomista Evropske banke za obnovu i razvoj Vilijem Buiter kaže da se Srbija nalazi u grupi od šest zemalja u tranziciji koje su najranjivije kada je u pitanju svetska ekonomska kriza. Osnovni razlozi za to su, kako Buiter smatra, visok spoljni dug i veliki deficit tekućeg planog bilansa. Gornja granica tog balansa je oko pet, dok je kod nas prošle godine prešla 17 odsto.
Da će kriza koja je počela u Americi nekim delom uticati i na našu privredu i ekonomiju mišljenja je i ekonomista Mlađen Kovačević, koji tvrdi da je Srbija još uvek veoma zavisna od stranih kredita. "Samo prošle godine zadužili smo se oko osam milijardi dolara. Kamate jesu bile povoljne, ali ne verujem da će takve biti i ove godine. Takođe, imamo ogroman spoljno trgovinski deficit, pa veliki deo novca izdvajamo i za uvoz, objašnjava Kovačević.

„Činjenica je da sa stanovišta dobrog kvaliteta i površina obradivog zemljišta Srbija može da bude razvijena poljoprivredna zemlja, ali naš problem je dvostran - sve manje mladih koji žele da žive i rade na selu i zastarela mehanizacija. Takođe, zbog subvencija u poljoprivredi trenutno su cene agrarnih proizvoda mnogo niže u zemljama u okruženju nego kod nas“, dodaje on. Prema njegovoj oceni, valutni kurs trenutno ide na ruku uvoznicima, a politika vrednosti dinara i evra je suluda. Kovačević misli da bi bilo realno da jedan evro vredi oko 150 dinara.

Da kurs nije realan smatra i Maja Petrović iz New York Life Investmenta, i dodaje da, prema nekim procenama dijaspora pošalje oko četiri milijarde dolara godišnje rođacima i prijateljima u Srbiju. „To je takođe jedna od investicija na koju Narodna banka računa kod stabilnosti dinara”, kaže ona.

Mišljenje o tome da bi realan kurs bio znatno iznad trenutnog, kod najvećeg broja građana gotovo da izaziva paniku jer bi rate za otplatu kredita uzetih sa valutnom klauzulom u tom slučaju bile mnogo veće.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

22 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: