Epidemiolog Zoran Radovanović podseća da je i iz Italije pre nedelju dana ponosno saopšteno da je sve pod kontrolom, a situacija je sada potpuno drugačija.
Korona virus "kuca na vrata" Srbije, nadležni tvrde da je zdravstveni sistem potpuno spreman za odbranu, a stručnjaci upozoravaju da situaciji treba pristupiti veoma ozbiljno i detaljno.
Direktor Svetske zdravstvene organizacije (SZO) za Evropu Hans Kluge tokom posete Beogradu izjavio je da je Srbija spremna i za "epidemiju koja predstavlja opasnost po zdravlje u svetskim razmerama".
Epidemiolog Zoran Radovanović podseća da je i iz Italije pre nedelju dana ponosno saopšteno da je sve pod kontrolom, a situacija je sada potpuno drugačija.
"Ukoliko bi došlo do većeg broja težih slučajeva Kovida-19 u Srbiji, eventualni problem bi mogao da predstavlja nedovoljan broj raspoloživih respiratora", rekao je Radovanović za BBC.
Krajem januara na beogradskom aerodromu postavljena je termovizijska kamera koja detektuje telesnu temperaturu.
Lončar je tada objasnio da, ako se utvrdi da neko ima povišenu temperaturu, smešta se u karantin, a zatim prebacuje na Infektivnu kliniku, gde se dalje prati njegovo stanje.
Međutim, oko četiri do pet puta je verovatnije da će bolest doneti neko ko je prividno zdrav i u inkubaciji, ističe Radovanović.
Iz Svetske zdravstvene organizacije takođe su skrenuli pažnju da je delovanje kamera ograničeno, jer period inkubacije virusa traje dva do deset dana.
Stvar je epidemiološkog nadzora da se takvi slučajevi što pre otkriju, dodaje Radovanović.
Teško ih je prepoznati jer više od 80 odsto ima blag klinički tok, pa mnogi neće ni da se jave lekaru.
Imate grip, ali da li ste putovali u Italiju ili Kinu?
Veoma važan je podatak da li je pacijent putovao, posebno u Italiju ili Kinu, i to je ono što lekar treba da ispita kada dođe pacijent sa simptomima koji liče na prehladu ili grip, ističe Radovanović.
"Lako može da se desi da imamo već nekog zaraženog ali nije prepoznat, nije se javio doktoru, ili je lekar posumnjao na grip", kaže epidemiolog.
Svi resursi Srbije su angažovani u borbi protiv ovog virusa, poručio je početkom meseca ministar zdravlja Zlatibor Lončar.
Broj respiratora u Srbiji - mogući problem u slučaju veće epidemije
Petnaestak odsto zaraženih su teži slučajevi koji moraju da idu u bolnicu, objašnjava Radovanović i ocenjuje da će jedan broj njih, svaki dvadeseti, morati da bude priključen na respirator.
"U unutrašnjosti neke bolnice imaju po četiri, neke pet takvih respiratora, pa bi, u zavisnosti od obima epidemije problem mogao da se javi ako se u jednom gradu javi više bolesnika", kaže Radovanović.
Iz Ministarstva zdravlja do objavljivanja teksta nije stigao odgovor na pitanja BBC-ja da li Srbija ima dovoljan broj respiratora, kao i potrebne količine lekova i medicinske opreme za slučaj širenja virusa.
Antivirusni lekovi kao terapija
Lek za korona virus ne postoji, ali se daje i preporučuje terapija za grip - antivirusni lek Tamiflu, kaže epidemiolog Zoran Radovanović.
Ovaj lek, tvrdi on, postoji u Srbiji samo u određenim količinama, a prošle godine je zabeležena privremena nestašica.
"Sve zavisi od potporne terapije - ako bolesnik ima problem sa disanjem potreban je respirator, ako ima visoku temperaturu, potrebni su lekovi za njeno spuštanje", objašnjava on.
Kako dodaje, u nekim zemljama su lekari pacijentima davali antivirusne lekove novije generacije u kombinaciji sa lekovima za lečenje HIV-a, a to je davalo pozitivne rezultate.
Izolacija, karantin i nadzor
Ukoliko se ustanovi da je pacijent pozitivan na korona virus, smešta se u izolaciju na infektivnoj klinici, a osobe koje su sa njima bile u kontaktu idu u karantin od 14 dana, objašnjava Radovanović.
Bolnice, kasarne, kao i neki privatni objekti će, ppo rečima Lončara, biti obezbeđeni za eventualni smeštaj zaraženih.
Lončar navodi da više ljudi umre od sezonskog gripa nego od korona virusa i pozvao građane da primene uobičajene mere poput higijene ruku, izbegavanja velikih skupova, boravka u prirodi i zdrave ishrane.
U ovom trenutku, osim ako ne dođe do epidemije većih razmera, u Srbiji ima dovoljno medicinskih radnika i mogu da se nose sa pojavom virusa, ocenjuje Radovanović.
"Nema posebnih mera jer nema bolesti, ali epidemiološka služba je pripremljena da ukoliko se pojavi, pacijenta odmah stave u karantin, a sve ljude sa kojima je bio u kontaktu stave pod nadzor ili u kućnu izolaciju", objašnjava on.
Goran Joksimović, direktor Opšte bolnice u Beogradu je ranije izjavio da su ispoštovani svi parametri i da je ta ustanova spremna da reaguje.
"Obezbedili smo prostor za izolaciju i pregled, spremni smo da odreagujemo ako bude bilo potrebe, po algoritmima i uputstvima Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje Srbije Batut", rekao je tada Joksimović.
Putovanja i zaštita od korona virusa
Građanima se ne savetuje da putuju u zemlje gde je došlo do širenja virusa.
Onima koji su stigli iz takvih oblasti se savetuje da prate zdravstveno stanje i mere temperaturu dva puta dnevno.
Smatralo se da su šanse za eventualno širenje virusa u Srbiji relativno male, kaže Radovanović, jer je u svetu do današnjeg dana - od oko 200 država i teritorija - manje od petine imalo potvrđene slučajeve bolesti.
"Zato se moglo pretpostaviti da će nas virus mimoići, kao što smo prošli bez SARS-a i MERS-a, ali situacija sa Italijom menja stvari", zaključuje on.
Prvi slučaj korona virusa u Hrvatskoj
Jedna osoba je smeštena u bolnicu u Zagrebu, a hrvatski premijer Andrej Plenković potvrdio je na konferenciji da je pacijent mlad i da ima blaže simptome.
Pacijent je bio u Milanu od 19. do 21. februara.
Hrvatski krizni štab za praćenje zaraze preventivno je pooštrio zaštitne mere, a televizija N1 prenosi da se trenutno testira 16 sumnjivih slučajeva.
Epidemiolozi se raspoređuju na granične prelaze, navodi Hrvatska radio televizija (HRT).
Ministar zdravlja Vili Beroš kaže da je na snazi viši stepen pripravnosti i da hrvatski zdravstveni sistem može da odgovori na izazove.
Slovenija - nedostatak zaštitne opreme za zdravstvene radnike
Međutim, strah među građanima raste, pa su brojne apoteke ostale bez zaštitnih maski, prenose mediji, a zvaničnici za to vreme spuštaju loptu.
"Korišćenje zaštitnih maski nije potrebno, jer ne postoji potvrđen slučaj korona virusa, niti sumnje u to", izjavila je Eva Grilc iz Nacionalnog instituta za javno zdravlje.
Iz Svetske zdravstvene organizacija kažu da svet mora biti spreman za moguću pandemiju korona virusa.
Uslova za proglašenje pandemije još uvek nema, ali naučnici kažu da države moraju biti u pripravnosti.
Pandemija se proglašava kada infekcija istovremeno predstavlja pretnju u različitim delovima sveta.
Generalni direktor SZO-a Tedros Adanom Gebrejesus rekao je novinarima u ponedeljak da zabrinjava porast broja obolelih u Iranu, Italiji, i Južnoj Koreji.
"Da li virus ima potencijal pandemije? Apsolutno da. Da li je stigla? Sa našeg stanovišta još uvek ne.
"Ključna poruka koja može svim zemljama sveta dati nadu, hrabrost i sigurnost je da virus može da bude zadržan unutar granica i neke države su to uradile", rekao je Tedros.
"Korišćenje reči pandemija ne odgovara činjenicama i može izazvati samo strah".
Ali Majk Rajen, šef programa SZO za vanredne situacije kaže da je sada vreme da uradimo sve što možemo da se pripremimo za pandemiju.
Šta kaže Svetska zdravstvena organizacija?
Iz Svetske zdravstvene organizacija kažu da svet mora biti spreman za moguću pandemiju korona virusa.
Uslova za proglašenje pandemije još nema, ali naučnici kažu da države moraju biti u pripravnosti.
Pandemija se proglašava kada infekcija istovremeno predstavlja pretnju u različitim delovima sveta.
Tedros Adanom Gebrejesus, generalni direktor SZO, rekao je novinarima u ponedeljak da zabrinjava porast broja obolelih u Iranu, Italiji, i Južnoj Koreji.
"Da li virus ima potencijal pandemije? Apsolutno da. Da li je stigla? Sa našeg stanovišta, još uvek ne.
"Ključna poruka koja može svim zemljama sveta dati nadu, hrabrost i sigurnost je da virus može da bude zadržan unutar granica i neke države su to uradile", rekao je on.
"Korišćenje reči pandemija ne odgovara činjenicama i može izazvati samo strah".
Ali Majk Rajen, šef programa SZO za vanredne situacije kaže da je sada vreme da uradimo sve što možemo da se pripremimo za pandemiju.
Šta znači pandemija?
Pandemija je širenje nove bolesti širom sveta
Svinjski grip H1N1 ubio je stotine ljudi, a SZO je proglasila pandemiju 2009.
SZO formalno više ne označava izbijanja bolesti pandemijom, već kaže da se taj termin kolokvijalno
Saveti - priprema za veće širenje virusa, ostaju isti
Koji su simptomi infekcije?
Najčešći simptomi infekcije su: groznica (visoka temperatura), kašalj, kratak dah i teškoće u disanju.
Koji su simptomi zaraze?
Najčešći simptomi su groznica (visoka temperatura), kašalj, gubitak daha i teškoće u disanju.
Šta mogu da uradim?
Često perite ruke sapunom ili gelom, izbegavajte kontakt s ljudima koji su bolesni, ne dirajte oči, nos i usta neopranim rukama.
Ukoliko kašljete i kijate, uradite to u maramicu, bacite je u kantu i operite ruke.
Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Novogradnja u Beogradu, ali i u celoj Srbiji - cveta. Građevinski radnici su među najtraženijim, a poslodavci povećavaju dnevnice kako bi zadržali postojeće i privukli nove majstore.
Ministar odbrane Izraela Joav Galant saopštio je, nakon što je Iran sinoć lansirao stotine dronova i balističkih raketa ka Izraelu, da je Izrael uspeo da zaustavi glavni iranski napad, ali i upozorio da "kampanja nije gotova".
U noći između 13. i 14. aprila oružane snage Irana izvele su masovni vazdušni napad na Izrael, u kome je korišćeno na stotine komada lutajuće municije, krstarećih i balističkih raketa.
U noći između 13. i 14. aprila oružane snage Irana izvele su masovni vazdušni napad na Izrael, u kome je korišćeno na stotine komada lutajuće municije, krstarećih i balističkih raketa.
Francuska planira da pozove Rusiju na proslave obeležavanja 80. godišnjice iskrcavanja savezničkih snaga u Normandiji 6. juna 1944. godine, prenela je danas francuska radio stanica Evropa 1.
U noći između 13. i 14. aprila oružane snage Irana izvele su masovni vazdušni napad na Izrael, u kome je korišćeno na stotine komada lutajuće municije, krstarećih i balističkih raketa.
Francuska planira da pozove Rusiju na proslave obeležavanja 80. godišnjice iskrcavanja savezničkih snaga u Normandiji 6. juna 1944. godine, prenela je danas francuska radio stanica Evropa 1.
Na premijeri filma “Love Lies Bleeding” u Briselu zavladao je haos nakon što je salva homofobičnih i mizoginističkih komentara tokom projekcije dovela do masovnog odlaska praćenog protestima i odgovorom policije.
U slučaju da ste se ikada pitali koja je najrizičnija namirnica koju možete konzumirati, rezultati nedavnog istraživanja mogli bi vas poprilično iznenaditi.
S. D., mother of D.D. who is suspected of the murder of two-year-old Danka Ilić and her husband R.D., who is suspected of helping to hide the girl's body, used her legal right not to testify in the prosecution.
Head of the Serbian delegation in the Parliamentary Assembly of the Council of Europe, Biljana Pantić Pilja, stated that the Committee for Political Affairs and Democracy of the PSSE voted against all amendments proposed by the Serbian delegation.
Istraživanje IDC-a pokazalo je da se Samsung, nakon kratkotrajne dominacije Apple-a, ponovno pozicionirao kao najveći svetski proizvođač mobilnih telefona.
Očajni korisnici Gmail i YouTube servisa se u sve većem broju obraćaju zvaničnoj i nezvaničnoj Google podršci i forumima, nakon što su hakeri preuzeli njihove naloge.
Andrej Obradović, gej mladić koga su prema navodima nevladine organizacije zlostavljali policijski službenici, štrajkuje glađu i traži da oni budu kažnjeni.
Prestonica Francuske biće domaćin Letnjih olimpijskih igara po treći put, a francuska vlada bi mogla da promeni ceremoniju otvaranja zbog bezbednosnih briga.
Oko 60 odsto pripadnika generacije Z u svetu veruje da se "otišlo predaleko u promociji jednakosti žena i da su muškarci diskriminisaniji", rezultati su globalnog istraživanja. Kako je u Srbiji?.
Više od 60 zemalja nudi programe "zlatne vize” koji stranim ulagačima omogućavaju dobijanje prebivališta ili čak državljanstva po ubrzanom postupku. Za mnoge koji podnose zahtev to je prilika za početak novog života, ali problem ovakvih programa su korupcija i cene nekretnina.
Komentari 10
Pogledaj komentare