Poskupljenje goriva - ko je kriv?

Cena nafte na svetskom tržištu neprestano skače, što se i te kako oseća i kod nas. Poslednje poskupljenje donelo nam je cenu bezolovnog benzina od čak 110,70 dinara po litru. Cena sirove nafte se od 2003. godine upetostručila, a u proteklih godinu dana, uvećana je za 100%. Analitičari očekuju da bi do jula, barel mogao da dostigne i 150 dolara, te bi u tom slučaju, litar benzina kod nas iznosio oko 115 dinara!

Automobili

Izvor: B92

Sreda, 16.07.2008.

16:00

Default images

Sve veća potražnja nafte u rastućim azijskim ekonomijama, smatra se jednim od glavnih uzroka naglog skoka cena goriva. Sadašnjim tempom privrednog razvoja, Kina i Indija će do 2030. godine svoje porudžbine nafte povećati četiri puta, što će znatno ubrzati veliku nestašicu nafte na svetskom tržištu, koja bi se mogla osetiti već 2015. godine.

Kao još jedan veoma bitan razlog ovih nemilih poskupljenja, navodi se skorašnje slabljenje dolara, prouzrokovano naglim porastom stope nezaposlenosti u SAD. Na ovaj način, povećana je potražnja, jer je slabljenjem dolara, ova sirovina postala jeftinija za strane kupce, te je kao rešenje problema nastupilo poskupljenje energenta, koji je na njujorškoj berzi dostigao rekordnu cenu od oko 138 dolara za barel od 159 litara.

Ukoliko se ovaj rast nastavi, a po svoj prilici hoće, barel nafte do kraja godine stajaće 200 dolara, dok će kod nas benzin koštati oko 140 dinara.

Grupa osam

Ministri finansija grupe osam ekonomski najsnažnijih zemalja sveta (G-8), zatražili su od proizvođača nafte da povećaju proizvodnju, osiguraju otvorenost tržišta i tako omoguće pad cena osnovne energetske sirovine.

G-8 je ukazala na rastući nivo spekulativnih operacija na svetskom tržištu, što takođe podstiče rast cena te sirovine u SAD-u, a i širom sveta. Nakon sastanka u Japanu, ministri G-8, ali i Kine, Indije i Južne Koreje, ocenili su da je potrebno hitno uvećati proizvodnju nafte kako bi se svet suprotstavio poskupljenju goriva.

Šta preduzeti?

Kao dugoročno rešenje, stručnjaci predlažu liberalizaciju uvoza i štednju energije koja je u ovakvim uslovima neophodna.

U nastojanju da smanje potrošnju goriva, u SAD se u pojedinim gradovima uvode četvorodnevne radne sedmice, sa po 10 sati dnevnog rada i produženim vikendom. Budući da 80% Amerikanaca na posao ide automobilom, uštede bi mogle da budu čak i do 600 miliona dolara svakog dana.

Što se tiče Starog kontinenta, za štednju energije pobrinula se Evropska komisija i udruženje vodećih evropskih naftnih kompanija EUROPIA, koja je pokrenula akciju ”Hajde da štedimo gorivo”. Kampanjom je predviđeno da se na pumpama dele leci sa 10 pravila za štednju goriva. Tvorci ove kampanje očekuju smanjenje potrošnje goriva sa 7,5 l na 100 kilometara, na 5 litara, ali samo ukoliko vozači ispoštuju deset zlatnih pravila ekonomične vožnje. Ovoj kampanji se pridružio i ”Energy Observer”, sajt koji nudi informacije o energetici u jugoistočnoj Evropi.

Dok se u Francuskoj predlaže osnivanje fonda, koji će se finansirati od poreza na naftu, a iz kog će se izdvajati za pomoć ugroženima, u Indoneziji, koja ima najjeftinije gorivo u Aziji, podeljeno je već 1,5 milijardi dolara najsiromašnijem sloju koji je pogođen novim poskupljenjem nafte.

A kako to ide kod nas?

I tako, dok u svetu postoje razne akcije koje ublažavaju efekte povećanja cena naftnih derivata, u Srbiji se na tome još ne radi. U pogledu energetske efikasnosti, nalazimo se na dnu evropskog proseka, a o smanjenju akciza na naftne derivate, ministarstvo neće ni da čuje. Podsetićemo vas da su akcize siguran i izdašan državni prihod koji popunjava rupe u budžetu nastale prilikom neregulisanja javne potrošnje i zbog dodatnih troškova izazvanih kupovinom socijalnog mira, kao i troškova izbora.

Naime, trenutne akcize iznose 35,19 dinara na benzin i 19,1 dinara na dizel, a ne zaboravimo da se na to dodaje i 18% PDV-a, koji bi svakako imao manji udeo u krajnjoj ceni ukoliko bi se akcize smanjile.

Ako bismo od sadašnje cene benzina odbili PDV (19,8 dinara), zatim i akcizu od 35,19 dinara, došli bismo do osnovne cene koja je zapravo 55 dinara. Znači, na tu, osnovnu cenu, dodata nam je dupla vrednost! Pa tako, na primer, uz sadašnju cenu od 110 din, vozač koji troši mesečno samo 40 l moraće za benzin da izdvoji 4.400 dinara, a da plaćamo cenu bez dodatnih opterećenja, ona bi za istu količinu benzina iznosila 2.200, znači duplo manje.

Srbija je jedna od evropskih zemalja u kojoj se po jedinici proizvodnje troši najviše energije, te se tako dnevno potroši 10.000 tona goriva. Nakon poslednjeg poskupljenja, država dnevno od goriva zaradi 650 miliona dinara, tako da i nije čudo što imamo najskuplje gorivo među zemljama u okruženju.

Nova rešenja

Ubrzavanje rasta cena nafte na svetskom tržištu u poslednjih nekoliko meseci, već se negativno odrazilo na prihode većine kompanija, kao i na stanje privrede razvijenih zemalja, i onih u razvoju. Osnovne životne namirnice poskupljuju, i to direktno utiče na svakog od nas.

Jedini sektor, kom poskupljenje goriva ide u prilog, jeste alternativna energetika. Nova hibridna vozila predstavljaju savremena rešenja kojima se nadamo. Neka od njih već postoje, ali su još uvek dostupna samo malom broju ljudi, jer većina ipak tako nešto, sebi teško mogu da priušte.

I šta sad? Ostaje nam da čekamo i da se nadamo da analitičari nisu u pravu, kada kažu da je era jeftinog goriva daleko za nama. U međuvremenu, ugledajmo se na Amerikance, jedne od glavnih uzročnika ovog poskupljenja. Ako su oni mogli da se odreknu poneke vožnje, luksuznih vozila i velikih terenaca koji mnogo troše, možemo i mi da se potrudimo i učinimo sve kako bismo smanjili potrošnju ovog sve dragocenijeg energenta.

Preporuke Evropske komisije i Udruženja EUROPIA

1. Redovno servisirajte automobil i proveravajte nivo ulja u motoru. Redovno održavani automobili su efikasniji, a emituju i manje CO2.
2. Redovno, bar jednom mesečno, proverite pritisak u gumama. Nedovoljno napumpane gume povećavaju utrošak goriva do 4%.
3. Uklonite nepotrebne stvari iz prtljažnika ili sa zadnjih sedišta. Kad je automobil teži, motor troši više goriva.
4. Ne držite otvorene prozore, pogotovo pri većoj brzini. Uklonite i prazne nosače prtljaga na krovu. To će smanjiti otpor vetra, potrošnju goriva i ispuštanje CO2 do 10%.
5. Klimu koristite samo ako je neophodno. Nepotrebna upotreba klime povećava potrošnju goriva i ispuštanje CO2 do 5%.
6. Čim pokrenete motor, krenite sa vožnjom - motor nije potrebno zagrevati. Takođe, isključite motor ukoliko automobil stoji duže od jednog minuta. Savremeni motori omogućavaju pokretanje vozila odmah nakon početka rada motora.
7. Vozite razumnom brzinom i pre svega umereno. Svaki put kada naglo ubrzate, motor koristi više goriva i oslobađa više CO2.
8. Pri ubrzanju, što pre prebacite u viši stepen prenosa. Viši stepeni prenosa su ekonomičniji u smislu potrošnje goriva.
9. Pratite šta se događa u saobraćaju dok vozite, kako biste što više izbegli nepotrebno zaustavljanje i pokretanje vozila.
10. Pokušajte da automobil što češće koristite zajednički pri odlasku na posao ili zabavu. Ako ne morate, nemojte se voziti sami u automobilu. Pomoći ćete u smanjenju zastoja u saobraćaju i potrošnje goriva.

Piše: Tamara Savić, Vrele Gume

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Uništeno; Zelenski: Hvala na preciznosti

U ukrajinskom napadu na vojni aerodrom na Krimu u sredu ozbiljno su oštećena četiri lansera raketa, tri radarske stanice i druga oprema, saopštila je danas Ukrajinska vojna obaveštajna agencija.

14:21

18.4.2024.

1 d

Podeli: